SKUP U LONDONU

Francuski predsjednik Emanuel Makron odbio je danas da se izvini za izjavu da se NATO suocava sa “mozdanom smrcu” ocijenivsi da bi njegove primjedbe mogle da pomognu da pocnu pregovori u Alijansi o vaznim strateskim pitanjima.

Prilikom dolaska na sastanak NATO lidera u blizini Londona, Makron je, na pitanje da li ostaje pri svom stavu, rekao:

“Da, apsolutno. Zapravo, to nam je omogucilo da pokrenemo neke kljucne debate”, prenosi Rojters.

Kao najvazniju od njih izdvojio je izgradnju odrzivog mira u Evropi, dodaje AP.

On je naveo da bi u NATO trebalo da se vode debate i o drugim stvarima osim budzeta i finansija.

“Tako da mislim da je nasa odgovornost da razmotrimo nejasnoce, koje mogu biti stetne i pokrenemo pravu stratesku debatu”, porucio je Makron.

Americki predsjednik Donald Tramp ocijenio je juce da su komentari francuskog predsjednika o “mozdanoj smrti” NATO-a “veoma uvredljivi” za ostalih 28 clanica Alijanse.

“Nikome NATO nije vise potreban nego Francuskoj”, rekao je Tramp, dodajuci da je Makronova izjava o Alijansi “veoma odvratna”.

IZVJESTAJ DEMOKRATA

Demokrate, koje u Predstavnickom domu vode istragu o opozivu predsjednika Donalda Trampa, objavile su izvjestaj u kojem su navele da je Tramp trazio strano mijesanje u americke izbore da bi poboljsao svoje sanse za reizbor, da je podrio nacionalnu bezbjednost i nalozio kampanju bez presedana za opstrukciju Kongresa, prenosi Glas Amerike.

“Istraga o opozivu razotkrila je visemjesecne napore predsjednika Trampa da koristi svoj polozaj da bi trazio strano mijesanje u izbore 2020. godine, u svoju korist. Predsjednikov plan podrio je americku spoljnu politiku prema Ukrajini i nasu nacionalnu bezbjednost u korist dvije politicki motivisane istrage koje bi pomogle njegovoj kampanji za reizbor”, navodi se u izvjestaju na 300 strana.

Kako se dodaje, “predsjednik je trazio od novoizabranog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da javno objavi istragu politickog rivala, koga se po svemu sudeci najvise plasio, bivseg potpredsjednika Dzoa Bajdena i diskreditovane teorije da se Ukrajina, a ne Rusija, mijesala u predsjednicke izbore 2016. godine”.

Demokrate optuzuju Trampa da je iskoristio americku vojnu pomoc i mogucnost za posjetu Bijeloj kuci da bi natjerao svog ukrajinskog kolegu da sprovede istrage, od kojih bi americki lider imao politicku korist.

“Predsjednik je svoje licne i politicke interese stavio iznad nacionalnih interesa SAD, pokusao da podrije integritet americkog izbornog procesa i ugrozio americku nacionalnu bezbjednost”, navodi se u izvjestaju koji je Odbor za obavjestajna pitanja, koji je istragu vodio od septembra, usvojio u utorak uvece.

U izvjestaju se Tramp takode optuzuje da je ometao sprovodenje istrage kategorickim odbijanjem da dostavi trazena dokumenta i dozvoli svojim savjetnicima da svjedoce, bezuspjesnim pokusajima da sprijeci dugogodisnje vladine sluzbenike da svjedoce i zastrasivanjem svjedoka.

“Donald Tramp je prvi predsjednik u istoriji Sjedinjenih Drzava koji je pokusavao da u potpunosti opstruise istragu o opozivu u Predstavnickom domu”, isticu demokrate u izvjestaju i porucuju da su dokazi za “predsjednikove prestupe i opstrukciju Kongresa ubjedljivi”.

Predsjedavajuci Odbora za obavjestajna pitanja Adam Sif rekao je na konferenciji za novinare da je Tramp “predsjednik koji vjeruje da je iznad optuznice, opoziva, bilo kakve odgovornosti i zaista iznad zakona”.

Uoci objavljivanja izvjestaja, Tramp je na marginama samita NATO u Londonu, kritikovao istragu kao “veoma nepatriotsku”.

Bijela kuca saopstila je poslije objavljivanja izvjestaja da predsjedavajuci odbora Adam Sif i demokrate nijesu uspjeli da nadu niti jedan dokaz da je predsjednik Tramp uradio nesto pogresno, a da je izvjestaj “odraz njihove frustracije”.

“Izvjestaj predsjedavajuceg Sifa je kao nepovezani govor blogera iz podruma koji pokusava da dokaze nesto za sta nema dokaza”, saopstila je portparolka Bijele kuce Stefani Grisam.

Izvjestaj je predat Odboru za pravosude, pred kojim ce se voditi stranacka debata o tome da li bi trebalo utvrditi predlog za Trampov opoziv, o kojem bi se zatim izjasnjavao Predstavnicki dom u punom sastavu.

Ako bi taj predlog bio usvojen, u Senatu, koji kontrolisu republikanci, bilo bi odrzano sudenje na kojem bi bila donijeta odluka o tome da li bi Tramp trebalo da bude smijenjen.

Za donosenje odluke o Trampovoj smjeni potrebna je dvotrecinska vecina.

Analiticari za sada sumnjaju da ce republikanci u Senatu donijeti odluku o Trampovoj smjeni, iako su pojedini clanovi Kongresa izneli ideju o javnom ukoru predsjednika da bi se osudili njegovi potezi, ali bez rizika da bude smijenjen, navodi Glas Amerike.

ROHANI PORUCIO

Iran je danas izrazio spremnost da razgovara sa SAD ukoliko americke vlasti ukinu sankcije uvedene poslije povlacenja iz iranskog nuklearnog sporazuma.

Iranski predsjednik Hasan Rohani rekao je da je Teheran spreman za razgovore u multilateralnom okviru.

“Ako su SAD spremne da ukinu sankcije, mi smo spremni da razgovaramo i pregovaramo, cak i na nivou lidera zemalja 5+1”, rekao je Rohani.

Sporazumom koji je 2015. potpisao sa sest velikih sila – SAD, Rusijom, Kinom, Velikom Britanijom, Francuskom, Njemackom i EU, Iran je pristao da ogranici aktivnosti na obogacivanju uranijuma, a zauzvrat su mu ukinute medunarodne sankcije.

SAD su se u meduvremenu povukle iz sporazuma i ponovo uvele sankcije Iranu, koji je postepeno poceo da smanjuje svoje obaveze proistekle po sporazumu.

FILIPINI

Broj mrtvih od tajfuna koji je pogodio pokrajine juzno od filipinskog glavnog grada popeo se na 10, saopstile su agencije za izvanredna stanja, isticuci kako su oprez i obavezna evakuacija kljucni za sprjecavanje veceg broja zrtava.

Tajfun Kamuri koji je presao preko Filipina ove godine, srucio se na kopno u ponedjeljak nocu izazvavsi prisilnu evakuaciju hiljade stanovnika i otkazivanje stotina letova.

Petoro ljudi je poginulo u sredisnjoj regiji Bicol, medu njima i troje koje se utopilo, navodi se u izvjestaju lokalne agencije za nesrece. Jos petoro je poginulo u regiji juzno od glavnog grada.

IZVJESTAJ UN

Humanitarna pomoc bice potrebna za rekordnih 168 miliona ljudi u 2020, odnosno jednoj osobi na njih 45 u svijetu, navodi se u izvjestaju UN-a.

Broj osoba na rubu egzistencije porastao je za 22 miliona od prosle godine zbog nasilnih i dugotrajnih sukoba, klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih neprilika te ekonomske nestabilnosti, navodi UN.

U godisnjem globalnom humanitarnom izvjestaju, UN i partnerske nevladine organizacije kazu da planiraju pomoci 109 miliona najranjivijih u 55 zemalja sljedece godine, za sto je potrebno 29 milijardi dolara.

“Danas smo iznijeli plan pomoci najpotrebitijima”, rekao je UN-ov koordinator za pomoc Mark Lovkok u Zenevi.

“Ali plan ce funkcionisati samo ako svi nastave igrati svoju ulogu”, istaknuo je.

Ratom razrusen Jemen navodi se u izvjestaju UN-a kao najveca svjetska humanitarna kriza, a potrebe za pomoci ostaju “izuzetno visoke” u Siriji, Demokratskoj Republici Kongo, Somaliji, Juznom Sudanu i Sudanu.

SZO UPOZORILA

Malarija je bolest od koje i dalje svake godine obole milioni ljudi i od cijih posljedica zivot izgubi oko 400.000, uglavnom djece u Africi.

Razlog za tako crnu statistiku je, prema saopstenju Svjetske zdravstvene organizacije, taj sto je borba protiv ove infekcije u zastoju. SZO je upozorila da su i sredstva koja se prikupljaju protiv ove bolesti, od koje svaka dva minuta umre jedno dijete, bez porasta, kao i da se polovina svjetske populacija nalazi pod rizikom da bude zarazena od malarije.

Svjetska organizacija je pozvala drzave donatore i vlade zemalja koje su najvise pogodene ovom bolescu koju prenose komarci da pojacaju borbu protiv nje.

“Svijet je pokazao da napredak moze biti ucinjen. Ali napredak je znacajno usporen”, izjavio je strucnjak SZO za malariju Pedro Alonso.

On je svoju izjavu potkrijepio podacima SZO, prema kojima je broj oboljelih od malarije sa 239 miliona 2010. pao na 214 miliona 2015.

Broj smrtnih slucajeva je sa 607.000 – 2010. pao na 500 hiljada 2019, dodao je Alonso.

KREMLJ

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da Rusija sa “velikom paznjom” posmatra dogadaje u Londonu, gdje NATO obiljezava 70 godina od osnivanja.

Taj vojno-politicki savez koji broji 29 clanica osnovan je 1949. godine kako bi se Evropi pruzila bezbjednost od tadasnjeg Sovjetskog Saveza.

Peskov je rekao da je NATO “proizvod ere sukoba, ere hladnog rata”, na sta Rusija ne zeli da se vraca.

“Savez koji je stvoren i oblikovan ideologijom konfrontacije, naravno, ne moze donijeti nista drugo osim konfrontacije”, rekao je Peskov.

Sve blizi odnosi Turske i Moskve povecali su tenzije medu clanicama NATO, ali Peskov kaze da ta saradnja ne steti alijansi.

KIM DZONG UN

Sjevernokorejski lider Kim Dzong Un otvorio je novi grad Samdzijon, monumentalno gradiliste na granici Sjeverne Koreje, javili su danas drzavni mediji.

Grad je smjesten nedaleko od planine Paektu koja se prema legendi smatra kolijevkom korejske nacije.

Pjongjang je ulozio ogromne sume u projekat obnove grada, koji jos nije zavrsen. Samdzijon je glavni grad okruga na granici s Kinom i prema sjevernokorejskoj propagandi mjesto rodenja Kim Dzong Ila, oca Kim Dzong Una.

Pored muzeja posvecenog revolucionarnim aktivnostima i stadiona za treniranje zimskih sportova, u ovaj projekat ukljuceni su nova liniju zeljeznice, 10.000 stambenih jedinica i postrojenje za obradu borovnica i krompira, najvaznijih resursa u tom dijelu Sjeverne Koreje.

Kim je vise puta obisao radove, a nedavno je objavljena i njegova forografija na bijelom konju, na vrhu planine Paektu.

ERDOGAN ZAPRIJETIO

Turska ce biti protiv plana NATO-a za odbranu baltickih zemalja ukoliko Alijansa ne proglasi za teroriste grupacije protiv kojih se Ankara bori, rekao je danas turski predsjednik Redzep Tajip Erdogan.

Obracajuci se u Ankari uoci samita NATO u Londonu, Erdogan je naglasio da Turska ocekuje bezuslovnu podrsku u svojoj borbi protiv teroristickih prijetnji.

Agencija Rojters objavila je prosle sedmice vijest da Turska odbija da podrzi odbrambeni plan za Baltik i Poljsku dok ne dobije dodatnu podrsku u svojoj borbi protiv milicije sirijskih Kurda Jedinice narodne odbrane.

Ankara je navodila da su zastoj uzrokovale SAD, jer su povukle podrsku sa odvojenog odbrambenog plana za Tursku, koji je pokrivao svaki moguci napad sa juga, gdje se granici sa Sirijom i da zeli da to pitanje bude rijeseno.

Diplomatski izvor rekao je prosle sedmice Rojters, da Turska “drzi istocnu Evropu kao taoca”, jer blokira usvajanje vojnog planiranja, a drugi izvor je ponasanje Ankare nazvao “ometajucim”.

Predstavnicima NATO-a neophodno je jednoglasno odobrenje svih 29 clanica za plan za poboljasnje odbrane Poljske, Litvanije, Letonije i Estonije od bilo kakve prijetnje.

U Londonu danas pocinje dvodnevni samit NATO-a ciji je cilj da se prikaze jedinstvo i snaga Alijanse koja slavi 70 godisnjicu osnivanja.

Brojni svjetski mediji prenijeli su da ce lideri zemalja clanica NATO ovog puta morati da se pomuce kako bi nasli zajednicki stav.

NA SAMIT COP25

Mlada svedska aktivistkinja za klimu Greta Tunberg stigla je danas brodom preko Atlantika u Lisabon kako bi prisustvovala samitu za klimu COP25, koji se odrzava u Madridu.

Jedrilica, katamaran dug 14 metara na kojem je 20 dana putovala mlada Svedanka, stigao je u luku Lisabona, gdje je nekoliko desetina ekoloskih aktivista docekalo tinejdzerku koja je postala simbol borbe protiv klimatskih promjena.

Greta Tunberg (16) koja nece da putuje avionom jer zagaduje zivotnu sredinu, treba da se obrati novinarima nakon doceka koji joj je priredio gradonacelnik Lisabona Fernando Medina.

Mlada Svedanka je 14. avgusta krenula iz Plimuta u Velikoj Britaniji ka Njujorku, jedrilicom bez ugljenika. Ona je u septembru ucestvovala na samitu UN u Njujorku, a potom je putovala po SAD i Kanadi.

Greta Tunberg je skrenula paznju svjetske javnosti prosle godine kada je prestala da ide u skolu petkom da bi protestovala ispred zgrade svedskog parlamenta. Pridruzili su joj se drugi ucenici i osnovali pokret “Petkom za buducnost”. Potom je to preraslo u nedjeljne proteste sirom svijeta da bi se od vlada zahtjevala akcija protiv klimatskih promjena.

Njena organizacija “klimatskih strajkaca” ima nekoliko miliona pristalica sirom svijeta.