NOVA EK

Za novu Evropsku komisiju strateski je prioritet da Zapadni Balkan bude sto blize EU, saopsteno je na prvoj konferenciji za novinare nove pres sluzbe Evropske komisije.

Portparokal komesara za prosirenje Olivera Verheljija, Ana Pizonero, istakla je da Komisija jos nije dobila prijedlog za raspravu o dokumentu Francuske o reformi Unije, ali da ce, cim rasprava bude inicirana, dati misljenje.

Prvog radnog dana novi pres tim EK odgovarao je na brojna novinarska pitanja. Od situacije na Malti, Bregzita, preko odnosa Turske i Kipra, a neizostavno, i o Zapadnom Balkanu. Nova portparolka EK koja u portfelju ima i temu prosirenja, Ana Pizonero, naglasila je da je jedan od zadataka tima Ursule fon der Lajen postizanje sirokog konsenzusa o pocinjanju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

“Za komisiju je strateski prioritet da Zapadni Balkan bude sto blize EU. Takode je prioritet da se otpocnu pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Mislim da te dvije zemlje to zaluzuju i nadamo se da ce dobiti datum pocetka pregovora sto prije”, navela je Ana Pizonero, portparolka EK za susjedsku politiku i prosirenje.

Novinare je zanimalo i da li je u toku debata o reformi koju je predlozila Francuska, i da li ce Komisija ozbiljno razmotriti taj prijedlog.

“Dobili smo francuski predlog, i zemlje clanice ce o njemu raspravljati. Za sada nismo dobili inicijativu za raspravu, ali kada predlog bude na stolu dacemo i nase sugestije”, navela je Pizonero.

Nakon petogodisnje pauze, pred novinarima je ponovo i Piter Stano, koji je zaduzen za saopstavanje stavova o vanjskim odnosima.

Potvrdio je da ce medu prvim sluzbenim putovanjima evropskog komesara za vanjsku politiku Zozepa Borela biti Pristina, te da ce odnosi Beograda i Pristine biti visoko na njegovoj agendi.

“Komesar ce uskoro posjetiti i Kosovo i Srbiju. To je jedan od njegovih prioriteta”, saopstio je Peter Stano, portparol EK.

Bivsa portparolka EK za vanjsku politiku i bezbjednost Maja Kocijancic, preuzela je duznost kao clan kabineta i savjetnika za komunikacije komesara Olivera Verheljija.

Ivan Mijanovic, TVCG

EPIDEMIJA NA SAMOI

U epidemiji malih boginja na Samoi umrlo je 50 djece, a vlasti zure da vakcinisu cjelokupno stanovnistvo.

Vlada te drzave u Juznompacifiku saopstila je danas da je jos petoro djece umrlo u protekla 24 sata i da se epidemija siri.

Ukupno je na Samoi 53 ljudi umrlo od ove bolesti od kraja oktobra, ukljucujuci jednog odraslog i dva tinejdzera stara preko 14 godina. Vecina umrlih su bebe ili mala djeca, ukljucujuci 23 bebe mlade od godinu dana i 25 djece stare izmedu jedne i cetiri godine.

Samoa je proglasila hitno stanje proslog mjeseca i izdala naredenje da se vakcinise svih 200.000 ljudi koji zivi na ostrvu. Prema navodima vlasti oko 33.000 ljudi vakcinisano je prije proslog mjeseca, a od tada je vakcinisano jos 58.000 ljudi.

“OPASNOST OD CENZURE”

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je danas kontroverzni zakon kojim se omogucava proglasavanje novinara i korisnika interneta “stranim agentima”, a koji su osudile nevladine organizacije za zastitu ljudskih prava.

Zakon je krajem novembra usvojen u parlamentu i na snagu stupa odmah.

Ministarstvo pravde ce od sada moci da oznaci kao “strane agente” pojedince rade za medije klasifikovane kao “strani agenti”.

Devet nevladinih organizacija, medu kojima Amnesti internesnel i Reporteri bez granica, izrazilo je zabrinutost da bi se na meti zakona mogli naci ne samo novinari vec i svaki bloger ili korisnik interneta koji ima finansijsku korist od doticnih medija.

U novom zakonu, nevladine organizacije vide dodatnu opasnost od cenzure i prijetnju slobodi izrazavanja.

“To ce postati mocno orude za gusenje opozicionih glasova”, navele su nevladine organizacije u saopstenju proslog mjeseca.

Ruski zakon od 2012. omogucava vlastima da udruzenja koja novac primaju iz inostranstva i imaju “politicku aktivnost” oznace kao “strane agente”. To je 2017. prosireno i na medije koji rade u Rusiji.

Taj zakon pod prijetnjom velikih kazni i zabrane rada traze od “stranih agenata” stroge administrativne mjere kao i pominjanje statusa “stranog agenta” u svim izdanjima ili izvjestajima.

OPASNOST OD POPLAVA

Oko 200 hiljada ljudi evakuisano je iz priobalnih i planinskih oblasti Filipina zbog opasnosti od poplava i klizista posto se priblizava snazan tajfun koji ce veceras pogoditi tu drzavu.

U pitanju je tajfun Kamuri, dvadeseti koji ce Filipine pogoditi ove godine.

Meteorolozi prognoziraju da ce tajfun pracen snaznim vjetrom od 165 kilometara na sat pogoditi ostrvo Luzon.

Sva cetiri terminala u prijestonici Manili bice sutra zatvorena zbog predostroznosti od 11 do 23 sata po lokalnom vremenu.

U MEKSICKOM VILA UNIONU

Meksicka policija ubila je u nedjelju jos sedam pripadnika narko-kartela cime je broj mrtvih u sukobima ovoga vikenda porastao na 21, sto je dodatno raspirilo tenzije izmedu Meksika i SAD-a nakon sto je americki predsjednik Donald Tramp najavio da ce kartele proglasiti teroristickim organizacijama.

Vlasti sjeverne meksicke drzave Koahuile izvijestile su da su lokalne snage sigurnosti u gradicu blizu granice sa SAD-om ubile sedam naoruzanih pripadnika kartela, nakon sto je prethodno 14 ljudi poginulo u obracunima kad je konvoj naoruzanih kamiona upao u Vila Union i napao gradsku skupstinu.

U pucnjavi su poginula cetiri pripadnika policijskih snaga, a sest je ranjeno. Na video snimkama pucnjave, koji su objavljeni na drustvenim medijima, vide se zapaljena vozila i izresetana fasada gradske skupstine.

Tramp je protekle sedmice rekao da namjerava meksicke kartele proglasiti teroristickim grupama, kako bi im mogao nametnuti sankcije. Iako to SAD-u ne daje ovlascenja za vojne operacije u Meksiku, mnogi se Meksikanci boje da bi Amerikanci to mogli iskoristiti kao izgovor za jednostranu intervenciju.

Meksicki predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador reagovao je na Trampovu izjavu, porucivsi kako je njegova vlada posvecena borbi protiv organiziranog kriminala, te da nece dopustiti oruzanu inostranu intervenciju stotinu godina nakon zadnjeg osvajackog pohoda na njegovu zemlju.

Obracun u Vili Union dodatno je oneraspolozio meksicku javnost nakon niza nedavnih sigurnosnih propusta zbog kojih se postavlja sve vise pitanja o politici Lopeza Obradora.

Kritika u zemlji i inostranstvuu usredsredena je na masakr koji su 4. novembra napravili pripadnici kartela, ubivsi devetero zena i djece americko-meksickog podrijekla iz mormonskih zajednica na sjeveru Meksika, te na odluku vojske da pusti sina narko-lorda Zaokima “El Capo” Guzmana, kao odgovor na prijetnje njegove bande u gradu Kuliakanu.

Kriticari optuzuju Lopeza Obradora da previse popusta narko-kartelima, no on je u odgovoru branio postupak vojske u Kuliakanu rekavsi da je pustanjem Ovidija Guzmana sprijeceno nepotrebno krvoprolice.

Protestni pohod ujedinio je opozicione politicare s ozaloscenim clanovima obitelji LeBaron koji su izgubili svoje najmilije u pokolju zena i djece u drzavi Sonori.

“Nismo protiv predsjednika, nego protiv dosadasnje sigurnosne politike, jer ona nije djelotvorna”, rekao je rodak zrtava Julian LeBaron.

Iako je doslo do pada podrske njegovoj vladi, najnovije ankete javnog mnijenja pokazuju da je Lopez Obrigador i dalje popularan, a istrazivanje koje je objavio nedeljnik “El Financiero” pokazuje da ga podrzava 68 odsto ispitanika.

AUTOBUSKA NESRECA

Najmanje 20 osoba je poginulo kada je autobus u Cileu sletio u jarugu, saopstile su danas vlasti te drzave.

Autobus je u jarugu sa vijugavog puta u oblasti Taltal sletio sinoc, a spasioci i danas pokusavaju da dodu do zrtava.

Zvanicni istrazitelj Rikardo Kastro rekao je da je 21 osoba povrijedena. Autobus je propao u jarugu duboku oko 20 do 30 metara.

Kastro je rekao da uzrok nezgode jos nije poznat.

ZELENSKI OCEKUJE PREKID VATRE

Dva ukrajinska vojnika su ubijena u istocnoj Ukrajini, saopstila je ukrajinska vojska danas, nedjelju dana pred ocekivani samit u Parizu na kojem ce se jos jednom pokusati da se okonca rat u Ukrajini.

Po saopstenju ukrajinske vojske, dvojica vojnika ubijena su “nepoznatom eksplozivnom napravom”, dok su bili na liniji odbrane od upada proruske separatisticke “grupe za izvidanje i sabotazu”.

Ukrajinske sluzbe bezbjednosti (SBU) su saopstile da su poginuli njeni pripadnici.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uputio je saucesce porodicama i porucio da ocekuje da ce postici prekid vatre.

U Parizu je 9. decembra samit tokom kojeg je zakazan razgovor Vladimira Zelenskog i predsjednika Rusije Vladimira Putina, uz francusko i njemacko posredovanje.

Sa ciljem da se postigne okoncanje rata u kojem je od 2014. poginulo vise od 13.000 ljudi, to ce biti biti prvi sastanak od 2016. na najvisem nivou.

Mirovni sporazumi za istok Ukrajine potpisan 2015. u Minsku su omogucili znacajno smanjenje nasilja, ali njihova politicka komponenta nije sprovedena, za sta su zaracene strane optuzivale jedna drugu. Kijev i njegovi saveznici optuzuju Rusiju da vojno podrzava proruske separatiste u Ukrajini, sto Moskva negira.

SEFOVI DIPLOMATIJE V4

Ministri spoljnih poslova zemalja Visegradske grupe izjasnili su se danas u Pragu za ubrzanje pregovora Evropske unije (EU) sa zemljama kandidatima sa Zapadnog Balkana, a kao prioritet Poljske, Ceske, Slovacke i Madarske postavili da unutarevropska debata o daljim prosirenjima ne bude prepreka za dalji napredak u pristupnim pregovorima sa balkanskim kandidatima.

“Zapadni Balkan je strateski vazan region obzirom na nasu bezbjednost, obzirom na stabilnost Evrope. Treba da podrzimo ubrzanje tog procesa zato sto je rijec o malom regionu kome je mjesto u EU”, kazao je na konferenciji za novinare u Pragu sef ceske diplomatije Tomas Petsicek.

Sef ceske diplomatije izrazio je uzdrzaost prema francuskom predlogu da se reformisu pravila za dalja prosirenja, tako da proces bude reverzibilan, ako bi zemlja kandidat nazadovala u reformama.

“Vec sadasnja pravila omogucavaju da se proces pregovaranja revidira shodno razvoju u zemlji kandidatu. Nas prioritet je da ta unutarevropska debata ne bude prepreka za dalji napredak u odnosu prema zemljama kandidatima”, kazao je Petsicek i izrazio nadu da ce Francuska naredne godine odblokirati pocetak pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Madarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto takode je kritikovao sporo napredovanje u pregovorima tokom posljednjih sest mjeseci i oznacio to za jednu od najvecih gresaka prethodne Evropske komisije na celu sa Zanom Klodom Junkerom, javlja ceska agencija CTK.

“Odlaganje prosirenja i postavljanje prepreka tom procesu je politika koja je apsolutno uperena protiv evropskih interesa. Nova EK mora da napravi izraziti pomak u pregovorima sa zemaljama kandidatima. Prosirenje je neizbjezno i nuzno za jacanje EU. Mi kao srednjeevropske zemlje u susjedstvu tog regiona shvatamo bolje koliko je vazno za EU iz ekonomskog, politickog, strateskog i bezbjednosnog aspekta”, rekao je madarski ministar na konferenciji za novinare u Pragu.

Sefovi diplomatija V4 sastace se narednog ponedjeljka sa novim predstavnikom EU za spoljnu politiku Zozepom Borelom, da iznesu prioritete Visegradske grupe u evropskoj spoljnoj politici u sta spada dugorocno i zalaganje za hitnu integraciju Zapadnog Balkana u EU.

70. GODINA ALIJANSE

Sjevernoatlantski savez na samitu kod Londona obiljezava 70. rodendan, ali bi se proslava mogla pretvoriti u prikaz nejedinstva u NATO sa tenzijama medu liderima i sukobljenim shvatanjima sta su najveci izazovi zapadne vojne alijanse, ocjene su svjetskih medija koje prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Ispod rodendanskog raspolozenja, tenzije ce kljucati dok transatlantska vojna zajednica obiljezava 70 godina postojanja na skupu u blizini Londona 3. i 4. decembra, ocjenjuje Rojters.

Zalbe americkog predsjednika Donalda Trampa da mora da “subvencionise” Evropu primorale su clanice da povecaju svoje doprinose, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron proslog mjeseca podigao prasinu rekavsi da je NATO “mozdano mrtav” i predlozio “strateski odnos” s Rusijom.

Na samitu saveza treba ocekivati uzarenu debatu i oko prijetnji Turske da ce glasati protiv odbrambenog plana za balticke drzave i Poljsku, ako NATO ne proglasiti kurdske snage – Jedinice narodne odbrane (YPG) teroristima, sto nije vjerovatno buduci da su YPG pomogle u pobijedi nad ekstremistickom organizacijom Islamska drzava.

Partneri u NATO su suoceni sa teskim i urgentnim pitanjima koje treba rijesiti i koja ce se pojaviti na samitu kod Londona, ali nije jasno da li ce biti rijesena ni na izbliza odlucan nacin, ocjenjuje Gardijan u urednickom uvodniku.

NATO je suocen sa neizvesnoscu kada je rec o obavezivanju Trampa prema alijansi. To pokazuje, kako istice Gardijan, oduka SAD o povlacenju sa sjevera Sirije, da dozvoli Turskoj, takode clanici NATO-a, da izvrsi invaziju. Ali neizvjesnosti oko razmisljanja SAD o alijansi bilo je i prije Trampa, posto su i njegovi prethodnici Dzordz Bus i Barak Obama, bili nestrpljivi s alijansom, posebno oko dijeljenja troskova.

Francuski predsjednik je sa pravom istakao jos veci izazov kada je reagovanje NATO u vezi sa Sirijom nazvao “mozdanom smrcu” i sugerisao da su potrebne “nove alijanse i novi nacini saradnje” protiv prijetnje od terorizma, ocjenjuje Gardijan, ukazujuci da je Makronov komentar podstakao raspravu s istocnim clanicama koje kao glavnu prijetnju vide Rusiju, a ne terorizam.

Napad na londonskom mostu prosle nedjelje ce nesumnjivo ojacati vjerovanje nekih clanica NATO da je terorizam, a ne Rusija, jedni zajednicki neprijatelj alijanse, ali bi to bila greska, ocjenjuje spoljnopoliticka urednica britanske televizije Skaj Debra Hejns.

Iako clanice treba da reaguju na prijetnje koje predstavljaju teroristicke organizacije, poput Islamske drzave ili Al-Kaide, to nije egzistencijalna prijetnja po evropski nacin zivota i slobode, istice urednica Skaja dodajuci da napori drzava kao sto je Rusija u krsenju medunarodnih pravila, podrivanju demokratskih vlada i eksploatisanju podjela u drustvu predstavljaju daleko podmukliju opasnost po bezbjednost saveznika.

Oba izazova – Rusija i terorizam – treba da budu dio fokusa NATO za buducnost, kao i niz drugih pitanja, poput klimatskih promjena, migracija i kako se postaviti prema Kini koja ce postati najveca svjetska privreda u narednih pet godina. Ocekuje se da ce ta pitanja biti na dnevnom redu lidera NATO u Londonu, ukazuje Hejns.

Okupljanje osmisljeno kao proslava jednog od najvaznijih svjetskih vojnih saveza rizikuje da postane predstava nejedinstva – i to ovog puta ne zato sto je Tramp nesto rekao ili uradio, istice Blumberg.

Lideri NATO ce ove nedjelje morati da brinu o druga dva predsjednika – Makronu i turskom predsjedniku Redzepu Tajipu Erdoganu koji je uznemirio clanice saveza odlukom da posalje trupe u Siriju i kupi ruski antiraketni sistem, ukazuje Blumberg, dodajuci da je situacija pogorsana javnim razmjenama uvreda dva predsjednika.

Tri znacajne clanice alijanse – SAD, Francuska i Turska – na samit donose suprotstavljene programe, zbog cega bi okupljanje moglo da pojaca zabrinutost o buducnosti NATO, umjesto da se slavi, kako zvanicnici i lideri saveza redovno kazu, najuspjesnije vojno grupisanje u istoriji.

Zvanicnik SAD je rekao da ce Tramp zeljeti da prioritet bude ukljucenje NATO u suzbijanje sve veceg uticaja Kine. On je rekao da ce Tramp takode pritisnuti saveznike da povecaju odbrambenu potrosnju i da iskljuce kineske kompanije iz izgradnje 5G mreza. S druge strane, Makron zeli da terorizam, a ne Kina, bude prioritet alijanse. Povrh toga, Ankara zeli da se prihvate turski ciljevi na sjeveru Sirije, izmedu ostalog da se kurdske snage klasifikuju kao teroristicka prijetnja.

Clanice alijanse povecale su izdvajanja za odbranu, a NATO i dalje privlaci nove drzave – Sjeverna Makedonija ce povecati broj lidera na 30, dok ih je u vrijeme pada Berlinskog zida bilo 15.

Ovakve uspjehe, medutim, ocjenjuje Blumberg, nadglasavaju javne rasprave o tome na sta NATO treba da se fokusira i za sta treba da se zalaze. U pokusaju da obuzda debatu, Njemacka je predlozila formiranje ekspertske grupe koja bi sastavila izvjestaj o buducem politickom obliku alijanse.

PUTIN I SI PRATILI OTVARANJE

Predsjednici Rusije i Kine, Vladimir Putin i Si Dinping, danas su putem video-linka nadgledali svecano pustanje u rad gasovoda “Snaga Sibira”, prvog koji povezuje njihove zemlje.

“Ova inauguracija je zaista istorijski dogadaj ne samo za svjetsko trziste energije, nego prije svega za nas, za Rusiju i za Kinu. Ovaj projekat dovesce rusko-kinesku stratesku saradnju na sasvim drugi nivo”, rekao je Putin koji je otvaranje gledao u Sociju putem video-linka.

Gasovod “Sila Sibira” od 2.000 kilometara povezuje naftna polja u istocnom Sibiru s Kinom. Za sada stize do granice dviju drzava, a kada bude potpuno zavrsen, trebalo bi da bude dugacak vise od 3.000 kilometara.

Procjenjeno je da ce “Sila Sibira” kostati 55 milijardi dolara kada 2022-2023. bude dostigla kapacitet od 38 milijardi kubnih metara godisnje sto je 9,5 odsto potrosnje gasa u Kini.

Zbog tolike cijene koju smatraju “astronomskom”, kriticari gasovoda kazu da on nikada nece biti rentabilan, vec da je prije svega “politicki i diplomatski projekat”.

Prvi rusko-kineski gasovod koji treba da odgovori na ogroman energetski apetit Kine, simbolizuje stratesko partnerstvo, posebno u sferi energetike.

“Razvoj kinesko-ruskih odnosa jeste i bice prioritet spoljne politke obje nase zemlje. Radi se o istorijskom projektu… to je primjer duboke integracije i uzajamno korisne saradnje”, izjavio je Si Dinping putem video-linka.

Sef Gasproma Aleksej Miler okruzen svojim zaposlenima u bijelo-plavim uniformama svoje firme, proglasio je da je “otvoren ventil” i da je gas poceo da tece. Sa kineske strane zaposleni u firmi Petrocajna, partnera Gasproma, bili su obuceni u crveno.

Kina treba da zavrsi svoj dio gasovoda 2022-2023. kada ce gas stici do Sangaja.

Promet kroz gasovod treba postepeno da se povecava na 38 milijardi kubnih metara godisnje 2025. Njime se Kina ucvrscuje kao glavno izvozno trziste Rusije za gas i Rusiji daje potenencijalno novo trziste izvan Evrope.

Moskva planira da otvori jos dva velika gasovoda: “Sjeverni tok 2” koji po dnu Baltickog mora do Njemacke i “Turski tok” do juga Evrope.

Ruski energetski gigant Gasprom i kineski CNPC potpisali su u maju 2014. godine ugovor prema cijim odredbama je ruska strana obavezna da u narednih 30 godina isporucuje po 38 milijardi kubnih metara gasa godisnje gasovodom “Sila Sibira”. U pocetku ce, kako je najavljeno, biti pumpano oko deset miliona kubnih metara prirodnog gasa dnevno.

Rusko-kineski gasovod pracen je ogromnim ugovorom o isporuci gasa Kini, procijenjenog na vise od 400 milijardi dolara za 30 godina, koji su Gasprom i kineski CNPC, a potpisali u maju 2014. godine, poslije citave decenije pregovora.