ZEHOFER PORUCIO

Ministar unutrasnjih poslova Njemacke Horst Zehofer zabrinut je zbog aktuelne situacije u vezi sa izbeglicama na takozvanoj balkanskoj ruti.

Zehofer je njemackom “Fokus onlajn” rekao da je veoma zabrinut i da se nada da ce nova Evropska komisija da se posveti toj temi.

Istovremeno je kazao da nije iznenaden izvjestajima o novim izbjeglickim rutama.

“Vec mjesecima ukazujem da u Turskoj ima pet miliona izbjeglica i da se u Grckoj broj izbjeglica udvostrucio, kao i da na Zapadnom Balkanu, prema procjenama nase policije, ima izmedu 30.000 i 40.000 izbjeglica”, rekao je Zenhofer.

Naglasio je da zbog svega toga mora biti ucinjeno sve kako bi zemljama Zapadnog Balkana pomoglo u opskrbivanju izbjeglica, kako se ne bi dogodio slican razvoj onom iz 2015. godine.

Zehofer smatra da je ocigledno da mnogi taj razvoj potcjenjuju.

Najavio je da ce u nedjelju i ponedjeljak boraviti u Briselu i da ce na marginama Savjeta ministara unutrasnjih poslova i pravosuda EU obaviti bilateralne razgovore na temu balkanske rute.

KINA LJUTA NA TRAMPA

Americki predsjednik Donald Tramp potpisao je zakon kojim se podrzavaju prodemokratski demonstranti u Hong Kongu, a odluku su osudile hongkoske i pekinske vlasti.

“Danas sam potpisao zakon (…) o ljudskim pravima i demokratiji u Hong Kong”, napisao je americki predsjednik, a saopstila nocas Bijela kuca.

Vlada Hong Konga jutros je izrazila “duboko zaljenje” zbog odluke Trampa da potpise zakon i optuzio Vasington da se “mijesa” u unutrasnje stvari Hong Konga.

Kineska vlada je zaprijetila “mjerama odmazde” na usvajanje zakona u Vasingtonu, sto bi moglo da ugrozi osjetljive trgovinske pregovore dvije zemlje.

“Zakon kojim Vasington prikriva zle namjere”, saopstilo je kinesko ministarstvo spoljnih poslova, ne navodeci koje bi mjere Peking mogao da preduzme.

Protesti u Hong Kongu odrzavaju se od pocetka juna.

Oni su tada izbili zbog predloga zakona o ekstradiciji koji je predvidao izrucenje osumnjicenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i ocuvanje gradanskih sloboda koje su Hong Kongu garantovane 1997, kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

NA POLA GODINE

Gradani i posjetioci Brisela nece moci da piju alkohol na otvorenom u pjesackim zonama u centru grada od 1. februara do 1. avgusta naredne godine, prenio je portal Euractiv.com.

Zabrana se uvodi odlukom koja ce biti usvojena sljedece nedjelje, a iz odluke su izuzete baste kafica i dogadaji na otvorenom.

“jMera je vremenski ogranicena i prestace sest mjeseci nakon stupanja na snagu. Poslije tog perioda ce biti izvrsena evaluacija efekata mjere”, navodi se u odluci grada.

Za krsenje zabrane je predvidena kazna od 350 eura.

Brisel nije prvi grad koji uvodi takvu zabranu. Ipak, dok Madrid, Dablin i Rim imaju neke od najvecih kazni u EU, Berlin, Kopenhagen i Lisabon i dalje ne usvajaju slicne mjere.

BANGLADES

Specijalni antiteroristicki sud u Bangladesu osudio je na smrt sedmoricu islamistickih militanata zbog napada na kafic u glavnom gradu Daki prije tri godine, kada je ubijeno vise od 20 osoba, vecinom stranaca.

Napad je izvrsilo pet ljudi, osmorici se sudilo, a jedna osoba je oslobodena optuzbi.

Oni su osudjeni za teroristicki napad pocinjen koriscenjem vatrenog oruzja, planiranje teroristickog napada, pravljenje bombi, ubistvo i finansiranje terorizma.

Islamska drzava je preuzela odgovornost za napad, ali je Vlada Bangladesa to odbacila tvrdeci da iza napada stoji lokalna organizacija Jumatul Mudzahedin Banglades (JMB).

“Sud im je izrekao najvise kazne”, rekao je novinarima javni tuzilac Golam Sarvar Kan, dodajuci da su optuzbe protiv njih “dokazane izvan svake sumnje”.

Petorica muskaraca napala su 1. jula 2016. kafic Holi Artisan Bejkeri, smjesten u cetvrti Gulsan, usmrtivsi 22 taoca, od kojih 18 stranaca, vecinom Italijana, Japanaca i Indijaca, pise HINA.

NOVI AUTOPUT

Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je novi auto-put, dog 700 kilomeatra, koji spaja Moskvu sa Sankt Peterburgom, a kako je saopstio, put ce se zvati “Neva”.

Putin je rekao da je odluka o nazivu puta donijeta putem javnog glasanja, a medu predlozenim imenima bili su i “Valdaj” i “Dvije prijestonice”.

Infrastruktura trase, porucio je ruski lider, bice najsavremenija, kao i sam put, prenosi Sputnjik.

Novi auto-put M11 duzine 700 kilometara treba da postane pravi poligon za testiranje i primjenu naprednih tehnologija, kako u IT sektoru, tako i u oblasti saobracaja, a bice jedan od najbezbjednijih u Rusiji.

Prosjecno vrijeme putovanja iznosice oko pet i po sati, u poredenju sa prethodnih osam casova, koliko je trajao put besplatnom trasom M10 Moskva-Sankt Peterburg.

Strucnjaci su uvjereni da ce ovaj auto-put, pored povecanje brzine prevoza putnika i robe, dati i novi podsticaj za razvoj vaznih industrijskih grana, kao i mogucnost za primjenu novih tehnologija.

VATIKAN

Papa Franjo je u Vatikanu rekao da se moli za nastradale i povrijedene u zemljotresu u Albaniji u kom je poginulo vise od 20 ljudi.

Franjo je na Trgu Svetog Petra u nedjeljnom obracanju rekao da je Albanija prva evropska drzava koju je zelio da posjeti kao papa i da mu je albanski narod vrlo blizak.

Zemljotres magnitude 6,4 juce je pogodio Albaniju kada je poginulo najmanje 25 osoba, a ranjeno je vise od 600.

POVECANJE SREDSTAVA

Evropski parlament odobrio je danas budzet EU za 2020. godinu, posto je dobio povecanje sredstava za klimu, istrazivanje i za program Erazmus.

Evropski poslanici su velikom vecinom, 543 glasa za i 136 protiv , odobrili budzet koji je predstavio predsjednik Evropskog parlamenta David Sasoli.

Poslije tri sedmice teskih pregovora Evropski parlament je uspio da izdejstvuje 18. novembra od zemalja clanica povecanje od 850 miliona eura u odnosu na predlog Evropske komisije za finansiranje borbe protiv klimatskog zagrijavanja, digitalizacije i program Erazmus za mlade.

Prema ovom budzetu izdaci ce iznositi 168,7 miljiardi eura, sto je 1,5 odsto vise nego 2019. godine. To je posljednji godisnji budzet prije usvajanja visegodisnjeg budzeta za 2021-2027 godinu.

PAPA FRANJO

Papa Franjo planira da promijeni sluzbeno ucenje Katolicke crkve kako bi upotrebu i posjedovanje atomskog oruzja proglasio “nemoralnim” i ucinio ga zvanicnim stavom crkve.

Rekao je da to “mora uci u katekizam Katolicke crkve”, zbornik zvanicnog crkvenog ucenja.

On je tako otisao dalje od svojih prethodnika u osudi hladnoratovske doktrine odvracanja i zahtjevu za potpunom zabranom nuklearnog oruzja.

Franja je posjedovanje nuklearnog oruzija nemoralnim proglasio u nedjelju u Hirosimi tokom emotivnog susreta sa onima koji su prezivjeli nuklearnu katastrofu.

SPANIJA ZAPLIJENILA

Spanske vlasti saopstile su danas da se u podmornici koju su zaplijenili nalazilo tri metricke tone kokaina.

Nacionalna policija i ministarstvo finansija saopstili su da je ovo prvi put da su krijumcari pokusali da drogu do Evrope prosvercuju podmornicom.

Koriscenje podmornica za svercovanje kokaina veoma cesta pojava u SAD.

U medunarodnoj operaciji, u kojoj je podmornica zaplijenjena, ucestvovale su spanska, portugalska, americka i brazilska policija.

Kokain je iz podmornice trebalo da bude prebacen na drugo plovno sredstvo, ali je troclana posada napustila podmornicu u subotu uvece kada ih je kod spanske obale presrela policija.

Dva Ekvadorca su uhapsena na kopnu, a za trecim clanom posade se traga jer je uspio da pobjegne.

Policija je juce kranom izvukla podmornicu na pristaniste kako bi lakse usla unutra.

Vlasti kazu da je u podmornicu moglo da stane pet metrickih tona.

FON DER LAJEN

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u Evropskom parlamentu je izjavila da vrata Evropske unije ostaju otvorena za clanstvo zemalja Zapadnog Balkana i naglasila da ce glavni zadaci nove Komisije biti otklanjanje “zivotne prijetnje” klimatskih promjena uz podsticanje ekonomskog rasta EU.

Ursula fon der Lajen to rekla uoci rasprave u EP koji danas treba da potvrdi izbor nje kao celnika i komesara nove Evropske komisije.

Vise desetina poslanika svih politickih grupa u EP su dali misljenja o programu koji je Ursula fon der Lajen iznijela za buduce djelovanje izvrsnog tijela EU, a nekoliko njih je pruzilo podrsku njenom stavu da vrata EU ostaju otvorena za Zapadni Balkan i da EU “mora pokazati nasim prijateljima na Zapadnom Balkanu da dijelimo isti kontinent, istoriju i kulturu i da cemo dijeliti istu sudbinu”.

Neki mediji u EU su preneli da nova predsednica EK namerava da izdejstvuje ulaganje od tri hiljade milijardi do 2030-e godine za zastitu prirodne sredine i otklanjanje posledica klimatskih promena.

“Ni trenutka vise ne smijemo gubiti za bitku protiv klimatskih promjena”, podvukla je Ursula fon der Lajen, dodajuci da ce ubuduce svi trgovinski sporazumi EU sa partnerima u svijetu obavezno imati i klauzulu o zastiti prirodne sredine.

Vise poslanika je podrzalo i ciljeve nove EK kad je rijec o sistemskim ekonomskim reformama, imigraciji i narocito postovanju demokratskih normi i vladavine prava u EU.

U obracanju europoslanicima, prije glasanja, Fon der Lajen je rekla i da ce se njena ambiciozna agenda fokusirati na “egzistencijalno pitanje” borbe protiv klimatskih promjena.

Ona je istakla da ce njen tim komesara raditi na Evropskom zelenom sporazumu kako bi EU mogla da nastavi da bude globalni lider po pitanju promjena klime.

Najavila je da ce za 100 dana izaci sa sveobuhvatnim planom jer se “klimatske promjene ticu svih nas”.

Stupanje Fon der Lajen na duznost je odlozeno za mjesec, nakon sto je Evropski parlament odlozio glasanje o njenom timu jer je bio nezadovoljan nekim od kandidata za komesare.

I, nakon godina u kojima je EU bila u defanzivi i morala da se bavi “gorucim” pitanjima, poput finansijske krize i izlaska Velike Britnije iz bloka, Fon der Lajen se nada da ce moci da se fokusira na mnogo pozitivnije politike.

“Nasa najveca dostignuca ostavrena su kada smo odvazni”, istakla je nova predsjednica EK.

Prva predsjednica EK govorila je i o rodnom balansu i njen tim je gotovo rodno izabalnsiran. Ona je rekla da ce “svaki komesar imati rodno izbalansiran kabinet”.

“To ce promijeniti izgled Komisije”, rekla je ona.

Istog dana kada Fon der Lajen stupi na duznost i zamijeni Zan-Kloda Junkera i Sarl Misel ce preuzeti predjsedavanje Evropskom savjetu od Donalda Tuska.