CETVORO RANJENIH

Jedna zenska osoba je ubijena, a najmanje cetiri su ranjene danas u pucnjavi u srednjoj skoli u Juznoj Kaliforniji, saopstile su lokalne vlasti, prenosi Glas Amerike. Muskarac osumnjicen za pucnjavu uhapsen je i prebacen u bolnicu, saopstile su lokalne vlasti.

“Pacijentkinja je preminula. Dva povrijedena pacijenta su u kriticnom stanju”, navela je bolnica na Tviteru odmah nakon sto su lokalne vlasti saopstile da su uhapsile osumnjicenog.

Lokalne vlasti su navele da se pucnjava dogodila u gradu Santa Klarita, sjeverno od Los Andjelesa. Frans pres je prenio da je napadac muskarac azijskog porekla i dodao da su ucenici evakuisani iz skole.

Lokalne vlasti su ranije pozvale gradane da ne izlaze iz svojih domova. AFP je dodao da lokalni mediji navode razlicit broj povrijedenih, od tri do sedam.

REKORD

Americka domacinstva sada imaju rekordan dug od 14 biliona dugova u hipotekama, kreditnim karticama i studentskim kreditima.

Dug domacinstava povecao se 0,7 odsto u posljednjem kvartalu, sto je nastavak petogodisnjeg rasta koji je podstaknut niskom nezaposlenoscu, jakim potrosackim povjerenjem i niskim troskovima zaduzivanja, prenosi portal Biznisinfo.

Potrosacki dug je sada za 1,3 biliona veci od prethodnog vrhunca iz 2008. godine, iako te brojke nijesu prilagodene inflaciji i danasnjoj velicini bruto domaceg proizvoda (BDP).

Stambene hipoteke najveci su dio duga americkih gradana u iznosu od 9,44 biliona USD.

PREDSJEDNICA

Sjedinjene Aemricke Drzave pozdravile su odluku senatorke Henin Anjes da preuzme ulogu vrsioca duznosti predsjednika Bolivije, poslije ostavke Eva Moralesa i visenedjeljnih demonstracija.

“Sedinjene Drzave pozdravljaju odluku bolivijske senatorke Henin Anjes da preuzme privremeno predsjedavanje kako bi vodila svoju zemlju tokom demokratske tranzicije”, sasopstio je americki drzavni sekretar Majk Pompeo.

Odluku bolivijske senatorke doskorasnji predsednik Morales, koji je u egzilu u Meksiku, nazvao je “drzavnim udarom”.

Anjes (52), desnicarka i druga potpredsjednica Senata, proglasila se za predsjednicu iako u parlamentu nije bilo kvoruma.

Ona tvrdi da je “neophodno stvaranje klime socijalnog mira” u zemlji pogodenoj politickom krizom od predsjednickih izbora krajem oktobra.

POMPEO PORUCIO

Americki drzavni sekretar Majk Pompeo izjavio je danas u Vasingtonu da ce SAD nastaviti da predvode borbu protiv dzihadista Islamske drzave i pozvao evropske clanice koalicije protiv te ekstremisticke grupe da prihvate i procesuiraju svoje gradane zarobljene u Iraku i Siriji.

Sefovima diplomatija i visokim zvanicnicima oko 30 zemalja, clanica koalicije, Pompeo je na sastanku u Vasingtonu rekao da je imperativ da se hiljade zarobljenih boraca iz Evrope i sa drugih kontinenata izvedu pred lice pravde zbog pocinjenih zlocina, navodi Asosiejted pres.

“Znate svi da treba da nastavimo borbu protiv Islamske drzave. SAD ce nastaviti da vode koaliciju. Nase vojnike smo ponovo rasporedijeili po sjeveroistoku Sirije i sire, kako Islamska drzava ne bi ozivjela i preuzela naftna polja”, kazao je Pompeo, prenosi Frans pres.

Pompeo je odbacio navode da ce SAD odustati od liderstva u koaliciji posto americki predsjednik Donald Tramp zeli da povuce vojnike sa Bliskog istoka i dodao da sada ne treba “stati vec djelovati tako da se Islamska drzava vise nikada ne vrati”.

Sef americke diplomatije je pozvao clanice koalicije i da povecaju izdvajanja za projekte UN za pomoc i obnovu.

POJAS GAZE

Palestinski Islamski dzihad iz pojasa Gaze objavio je rano jutros da je postignut prekid vatre s Izraelom kako bi se okoncala dva dana zestokih sukoba u kojima su poginula najmanje 34 Palestinaca.

Portparol te ekstremisticke organizacije Musab al Berim, rekao je da je dogovor kojem je posredovao Egipat stupio na snagu u 5,30 sati po lokalnom vremenu.

Nije odmah bilo potvrde Izraela, koji rijetko objavljuje dogovore s ekstremistickim organizacijama u Gazi, ali su neke restrikcije ukinute za stanovnike juzne izraelske teritorije uprkos ispaljivanju nekoliko raketa.

Al Berim je rekao da je prekid vatre zasnovan na listi zahtjeva koje je organizacija predstavila kasno sinoc, ukljucujuci prestanak ciljanih ubistava njenih lidera.

Sukobi su izbili rano u utorak nakon sto je izraelska vojska u udaru iz vazduha ubila komandira visokog ranga Islamskog dzihada koga je Izrael smatrao odgovornim za niz nedavnih raketnih napada i vjerovao da planira ubacivanje preko granice.

To ciljano ubistvo izazvalo je najzesce sukobe s ekstremistima u Gazi od maja.

Islamski dzihad je ispalio oko 400 raketa ka Izraelu,a ta zemlja je odgovorila desetinama udara iz vazduha. Ministar spoljnih poslova Izrael Kac je ocenio da se politika ciljanih ubistva pokazala kao efektivna i da ce se nastaviti uprkos tvrdnjama o prekidu vatre.

Islamski ekstremisticki hamas koji vlada Gazom i mnogo je veci i jaci od Islamskog dzihada nije se mijesao u najnoviji sukob, sto je nagovjestavalo da on nece dugo trajati.

Palestinski zvanicnci su rekli da je u Gazi poginulo 34 ljudi, ukljucujuci jednog sedmogodisnjeg djecaka i sest clanova jedne porodice. Medu poginulima je najmanje 16 ekstremista.

Raketiranje iz Gaze u znak odmazde za ubistvo komandira Islamskog dzihada je paralisalo zivot sirom juznog dela Izraela, nastava je otkazana, sirene za raketnu uzbunu su se oglasavale bez prestanka i ljudi nisu izlazili napolje.

TURSKA

Najmanje 17 osoba povrijedeno je u eksplozijama u skladistu oruzja na jugoistoku Turske.

Dvije eksplozije su odjeknule kasno sinoc u skladistu komande mehanizovane brigade u provinciji Sanliurfa, koja se granici sa Sirijom.

Povrijedeno je 16 pripadnika brigade i jedan civil, koji je bio na terasi svoje kuce u blizini mjesta eksplozije.

Guverner provincije Abdulah Erin je izjavio da je poslije eksplozija izbio pozar koji je brzo stavljen pod kontrolu.

Erin je naveo da je pokrenuta istraga koja bi trebalo da utvrdi uzrok nesrece, dodajuci da se vjeruje da je u pitanju bila “tehnicka greska”.

RUSIJA

Najmanje jedna osoba je ubijena, a tri su ranjene kada je student otvorio vatru na koledzu u Blagovescensku, na dalekom istoku Rusije u regionu Amur.

Nakon sto je izvrsio zlocin, student je izvrsio samoubistvo.

“Tijela dvojice mladica, medu kojima i napadaca, pronadena su na mjestu incidenta. Prema preliminarnim informacijama, tri osobe su ranjene”, saopstilo je Ministarstvo unutrasnjih poslova te oblasti.

U saopstenju se navodi da je jedan mladic naisao na putu na policijsku patrolu i rekao im za pucnjavu na koledzu.

Policija je uocila naoruzanog napadaca na drugom spratu zgrade koledza koji je i na njih pucao.

Tass prenosi da je policija uzvratila vatrom i da niko od njihovih pripadnika nije povrijeden.

Policija vjeruje da je sukob koji je napadac imao sa kolegama sa koledza moguci motiv napada.

Izvori sluzbe za vanredne situacije su ranije rekli ruskoj agenciji da je napadac poceo da puca nakon sto mu je receno da napusti ucionicu posto je kasnio na cas.

Jedan ranjeni tinejdzer je u kriticnom stanju.

Ruski istrazni odbor je objavio da su dosadasnji rezultati istrage pokazali da je 19-godisnji student sa gradevinskog koledza otvorio vatru u toj obrazovnoj ustanovi.

Ranjena su tri mladica, od 17, 19 i 20 godina.

HONGKONG

Honkonska policija saopstila je da su demonstranti gadali strijelama policajce koji patroliraju u blizini Politehnickog Univerziteta.

Nakon toga, demonstranti su bacali saksije sa visine kada su drugi policajci stigli.

Policija je odgovorila suzavcem, a demonstranti su ih ponovo gadali strijelama, a kasnije je doslo i do treceg napada ovim oruzjem. Niko od policajaca nije povrijeden.

Policija kaze da su na mjestu dogadaja zaplijenili sest strijela.

Studenti i drugi demonstranti su se ove nedjelje okupili u glavnim univerzitetskim kampusima u Hong Kongu, spremajuci se za odbranu u slucaju da policija pokusa da ih istjera odatle.

Prodemokratski protesti zapoceli su prije vise od pet mjeseci i podijelili stanovnike Hong Konga.

Ovaj grad od 7,5 miliona ljudi vec cetvrti dan za redom nalazi se saobracajnom sa masovnim prekidima tranzita jer su demonstranti blokirali neke vece ulice i zeljeznicke linije.

Na hiljade je onih koji nijesu uspjeli da dodu na posao, pa je vlada danas apelovala na poslodavce da pokazu fleksibilnost.

Sve skole u Hong Kongu ce zbog prekida saobracaja takode obustaviti nastavu od petka do nedjelje, saopstila je nadlezna sluzba za obrazovanje, koja je pozvala studente da se suzdrze od daljeg nasilja, javlja Rojters.

Kineski univerzitet obustavio je nastavu za ostatak godine, a drugi su trazili od studenata da se prebace na onlajn ucenje.

Australijske vlasti izrazile su duboku zabrinutost zbog nasilja u Hong Kongu i “sve vece podjele izmedu vlasti i ljudi u Hong Kongu” i dodale da je “kljucno da policija proporcionalno reaguje na proteste”.

UPRKOS POZIVIMA

Vlada Velike Britanije odbila je da objavi izvjestaj koji je istrazivao mijesanje Rusije u njen demokratski proces, prenosi danas Glas Amerike (VOA).

Vlada je odbila da objavi izvjestaj uprkos pozivima da se on objavi prije opstih izbora zakazanih za 12. decembar.

Izvjestaj parlamentarnog odbora za obavjestajne poslove i bezbjednost sacinjen je prije vise mjeseci, a predsjednik odbora je izjavio da je dokument spreman za objavljivanje.

Odlaganje podstice sumnju da bi izvjestaj mogao da bude stetan za vladajucu Konzervativnu partiju, navodi VOA.

U izvjestaju su navedeni rezultati istrage o optuzbama da je Moskva pokusala da se umijesa u britansku demokratiju, ukljucujuci referendum o napustanju Evropske unije 2016. i opste izbore 2017. Izvjestaj je zavrsen u martu, ali je vlada odlozila njegovo objavljivanje do poslije izbora.

“U nedostatku izvjestaja, zbog odlaganja, glasine i nagadanja se sire”, kaze Endru Foksal, strucnjak za Rusiju u Drustvu “Henri Dzekson”.

Postoji mogucnost da bi izvjestaj mogao da naglasi vezu Rusije i vladajucih konzervativaca.

Konzervativci odbacuju tvrdnje da bi izvjestaj mogao da bude neprijatan.

“Nema dokaza koji bi sugerisali da su Rusija ili Kremlj bili uspjesno angazovani u mijesanje u nas izborni proces”, rekao je visoki zvanicnik ministarstva spoljnih poslova Kristofer Pincer.

Vlada naglasava da se ceka da izvjestaj prode bezbjednosnu provjeru, ali predsjedavajuci odbora koji ga je sacinio Dominik Griv kaze da je izvjestaj vec dobio dozvolu za objavljivanje.

Poslanici opozicije, medu kojima i ministarka spoljnih poslova u sijenci Emili Tornberi, tvrde da je u pitanju zavjera.

U SAD, Malerova istraga zakljucila je da se Rusija mijesala u predsjednicke izbore 2016. Hilari Klinton, koja je izgubila od Donalda Trampa, dovela je u pitanje odluku britanske vlade.

“Zapanjena sam zbog cinjenice da britanska vlada nece da objavi izvjestaj o ruskom uticaju, zato sto svaka osoba koja glasa u zemlji ima pravo da vidi izvjestaj prije odrzavanja izbora”, rekla je Klinton.

Premijer Velike Britanije Boris Dzonson odbacio je sumnje da je izvjestaj stetan za njegovu partiju i najavio da ce biti objavljen poslije izbora.

MINISTARKA OBECALA

Socijalisticka vlada Portugalije koja se obavezala da ce minimalnu platu povecati za 25 odsto za cetiri godine, povecace je iduce godine za skoro sest procenata, rekla je danas ministarka za rad Ana Mendes Godinjo.

Minimalna plata ce u roku od 12 mjeseci biti povecana na 740 eura bruto mjesecno, dok je sada 700 eura.

U Portugaliji minimalnu platu ima 720.000 ljudi.

Socijalisticki premijer Antonio Kosta koji je na vlasti od 2015. godine, a mandat mu je obnovljen na posljednjim parlamentarnim izborima u oktobru, obavezao se na revalorizaciju minimalne zarade svake godine kako bi kumulativno porasla za 25 odsto 2023. godine.

Povecanje je “previse ambiciozno”, kritikovao je predsjednik Konfederacije portugalskih preduzeca (CIP) Antonio Saraiva.

Za Armenija Karlosa, lidera CGTP-a, glavne portugalske konfederacije sindikata, iznos povisice je, ipak, “nedovoljan” jer su ekonomske prilike povoljne.

Socijalisticka vlada namjerava da nastavi socijalnu politiku uporedo sprovodeci konsolidaciju javnih finansija zapocetu u prethodnom mandatu zahvaljujuci poboljsanju stanja privrede.

To je omogucilo da se obustavi politika stednje koju je vodila vlada desnice kada se Portugalija koju je tesko pogodila duznicka kriza 2011. godine, nasla pod nadzorom Evropske unije i Medunarodnog monetarnog fonda.