HAOS KOD KAMP NOUA

Epilog sinoćnjih sukoba demonstranata i policije kod stadiona “Kamp Nou”, na kom su igrali Barselona i Real Madrid je 46 povrijeđenih, devet uhapšenih.

Protest je počeo u srijedu oko 16 časova, a okupilo se oko 5.000 ljudi. Demonstranti su uzvikivali “nezavisnost” i “oslobodite političke zatvorenike” i ometali saobraćaj, prenosi RTE.

Miting je postao nasilan kada su učesnici, uglavnom mladi ljudi koji su nosili maske, počeli da bacaju razne predmete na policajce, prave barikade i pale kante za smeće.

Policija je zatim upotrebila silu da bi rasterala demonstrante, uključujući i posebne metke napravljene od penaste plastike.

Utakmica dva najveća španska rivala, poznata kao El Klasiko trebalo je da bude odigrana još prije dva mjeseca, ali je odložena iz bezbjednosnih razloga zbog nereda nakon odluke Vrhovnog suda Španije da osudi devet lidera katalonskih separatista koji su organizovali referendum o nezavisnosti 2017. godine na kazne do 134 godina zatvora.

Jučerašnji protest je organizovala tajanstvena katalonska grupa Demokratski cunami, koja je organizovala i demonstracije širom Katalonije poslije odluke Vrhovnog suda.

Ta grupa tvrdi da se zalaže za mirnu građansku neposlušnost, a da joj je glavni cilj da se Španija natjera da pregovara o pravu Katalonije na samoopredjeljenje, kao i da izdejstvuje slobodu za separatiste koji su u zatvoru.

Mnogi demonstranti su nosili natpise “Španijo, sjedi i razgovaraj”, a organizacija je na Tviteru najavila da će podijeliti 100.000 takvih transoparenata onima koji budu gledali utakmicu sa tribina.

Vlasti su na ulicu izvele 3.000 pripadnika policije i privatnih firmi za održavanje bezbjednosti kako meč ne bi bio ometan, a vlada u Madridu poslala je oko 500 dodatnih pripadnika jedinica za suzbijanje nereda.

Utakmica je završena bez golova.

U AUSTRALIJI

Vanredno stanje proglašeno je u australijskoj državi Novi Južni Vels, zbog strahova da će rekordno visoke temperature samo pogoršati požare kojih je trenutno oko 100 u toj saveznoj državi, prenosi jutros BBC.

Juče je bio najtopliji dan u istoriji Australije, čime je srušen rekord postavljen u utorak.

Tada je zabilježeno 41,9 Celzijusevih stepeni, dok je pređašnji rekord, postavljen 2013, iznosio 40,3 stepena.

Juče je prosječna maksimalna temperatura vazduha bila 41,9 stepeni.

Vlasti u Novom Južnom Velsu trenutno se bore sa oko 100 požara.

Premijerka Gladis Berejiklian proglasila je sedmodnevno vanredno stanje zbog predviđenog pogoršanja vremenskih uslova.

“Izvor naše najveće zabrinutosti u idućih nekoliko dana je nepredvidljivost, uz ekstremne vjetrove i ekstremno visoke temperature”, rekla je novinarima.

Zbog vanrednog stanja vatrogasne službe imaju dodatna ovlašćenja za borbu s krizom.

Ranije ovoga mjeseca već je bilo proglašeno vanredno stanje u Novom Južnom Velsu, čiji je glavni grad Sidnej.

Šumski požari haraju Australijom mjesecima, pri čemu je poginulo šest osoba, uništene su stotine kuća, dok su milioni hektara zemlje spaljeni.

Australijski studenti okupili su se danas pred rezidencijom premijera Skota Morisona u Sidneju, tražeći hitne akcije na polju klime.

Morison je trenutno na praznicima sa svojom suprugom i dvije kćeri. Lokalni mediji kažu da su na Havajima, ali premijerov kabinet to nije potvrdio.

Studenti su se okupili zajedno s više desetina odraslih.

“Svi smo se ovdje danas okupili da postavimo jedno pitanje: Gdje je dovraga premijer?”, rekla je senatorica iz Zelenih Mehrin Farudži.

EP USVOJIO REZOLUCIJU

Evropski parlament je danas usvojio rezoluciju kojom traži da malteški premijer Džozef Muskat mora da podnese ostavku zbog opasnosti da ugrozi istragu o ubistvu novinarke Dafne Karuane Galicije.

Karuana Galicija je istraživala slučaj korupcije u koji su bili upleteni i premijerovi saradnici.

Sve je veći pritisak na Muskata da podnese ostavku nakon što su njemu bliski ljudi u vladi povezani s istragom o ubistvu Karuane Galicije, ubijene u eksploziji bombe postavljene u njen automobil u oktobru 2017.

SLIJEDI SUĐENJE

Predstavnički dom američkog Kongresa glasao je za opoziv Donalda Trampa i on je time postao treći američki predsjednik u 245 godina dugoj istoriji SAD koji će se suočiti sa suđenjem u Senatu i potencijalnom smjenom sa te funkcije.

Demokrate su u Predstavničkom domu ponovile formalne optužbe protiv Trampa i saopštili su da je utvrđen predlog opoziva predsjednika po dva osnova: zloupotreba položaja (time što je navodno tražio miješanje Ukrajine u izbore 2020. godine u SAD) i opstrukcija Kongresa (jer je ignorisao zahteve kongresnih odbora da zaposleni u njegovoj administraciji svjedoče u istrazi ili predaju dokumenta potrebna u te svrhe).

Za opoziv po prvoj tački glasalo je 230 predstavnika (14 više nego što je potrebno za impičment), protiv je bilo njih 193, a sedmoro se uzdržalo.

Za Trampov opoziv po drugoj tački glasao je 226 predstavnik, protiv je bilo njih 179, dok se 24 uzdržalo od glasanja.

Suđenje u Senatu, koje se očekuje u januaru, po svemu sudeći će biti potpuno drugačija priča, s obzirom na to da to tijelo kontrolišu republikanci, a za osudu i smjenu predsjednika neophodna je dvotrećinska većina.

Stoga je prilično izvjesno da će Tramp ostati predsjednik.

PONUDA HOFERA

Lider FPO Norbert Hofer ponudio se mandataru za sastavljanje nove vlade Austrije i šefu OVP, Sebastijanu Kurcu, za ponovno uspostavljanje “tirkizno-plave” koalicije.

Lider Slobodarske partije Austrije, koji je poslije izbora, nakon teškog poraza njegove partije tvrdio da slobodarci odlaze u opoziciju, za televiziju “Oe24”, prenio je da je ipak spreman za ulazak u vladu, ukoliko šef Narodne partije Kurc ne uspije da se dogovori sa Zelenima.

On je kazao da je čak spreman i da ispuni najvažniji uslov Kurca, a to je da odustane od zahtjeva da Herbert Kikl, šef poslaničkog kluba FPO, ponovo bude ministar unutrašnjih poslova.

Hofer je istakao da je prije dvije nedjelje imao razgovor u četiri oka sa Kurcom.

Ukoliko Kurc prihvati ponudu FPO, prema njegovim riječima, Kikl bi ostao šef poslaničkog kluba slobodaraca, zadužen za primjenu koalicionog sporazuma.

OVP je, nakon raspada protekle vlade sa FPO, uslijed korupcionaške afere “Ibica”, jasno stavila do znanja da je bilo kakva saradnja sa FPO moguća samo bez Kikla u novoj vladi.

Inače, Kikl je nedavno u izjavi austrijskoj državnoj televiziji ORF kritikovao veze FPO sa Rusijom i Balkanom, koje je podržavao Hofer.

Hofer je ocijenio da je ova godina bila sudbinska za FPO.

“Nikada ne bih ni pomislio da će se tako odvijati godina”, rekao je on povodom afere “Ibica”, koja je dovela do značajnog pada popularnosti stranke.

KINA I RUSIJA ZATRAŽILE

Kina i Rusija pozvale su Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda da ukine dio sankcija Sjevernoj Koreji kako bi se ponovno pokrenuli nuklearni pregovori između Pjong Janga i Vašingtona, rekao je juče kineski zvaničnik pri UN-u.

Sjevernokorejski saveznici Moskva i Peking svoj su prijedlog iznijeli u nacrtu rezolucije koji je predstavljen članicama Vijeća sigurnosti nekoliko dana prije kraja godine, kad ističe rok koji je Pjong Jang dao Vašingtonu da ponudi koncesije kako bi se nastavili razgovori.

Kineski zvaničnik pri UN-u Zang Jun rekao je novinarima u Nju Jorku da je Sjeverna Koreja “legitimno” zabrinuta zbog “teške humanitarne situacije” u zemlji.

“Ako želite da nešto učine, morate nešto vi ponuditi s vaše strane. Ne možete jednostavno očekivati da jedna strana učini više, dok druga samo sjedi sa strane. Obje strane trebale bi napraviti iskorak jedna prema drugoj kako bi se izgradilo međusobno povjerenje”, rekao je Zang.

Dodao je da se nada kako će zajednička rezolucija Rusije i Kine “prevladati zastoj i dovesti do nastavka političkog procesa”.

POBJEDA POKRETA #METOO

Japanska novinarka Šiori Ito dobiće odštetu od 3,3 miliona jena (oko 30.000 eura) zbog silovanja 2015. godine, javlja BBC.

Novinarka je za silovanje, koje je rijetkost u Japanu, optužila TV reportera Norijukija Jamagučija.

Tužioci su rekli da nema dovoljno dokaza za krivičnu prijavu, pa je Ito pokrenula parnični postupak. Ona je postala simbol pokreta #MeToo u zemlji u kojoj ljudi rijetko prijavljuju seksualne napade.

“Tako sam srećna”, rekla je 30-godišnjakinja koja je držala znak s natpisom “pobjeda” nakon što je presuda objavljena.

Međutim, na konferenciji za novinare nekoliko sati kasnije, Jamaguči je rekao da planira da podnese žalbu i ponovo je negirao optužbe za silovanje.

Mediji prenose da postoji sumnja da je on drogirao novinarku.

PREMIJERA FILMA 2020.

Aktivistkinja Greta Tunberg biće protagonista novog dokumentarnog filma, koji se snima još od njenog prvog protesta u školi, 2018. godine.

Tada je Greta odbijala da ide u školu sve do parlamentarnih izbora, a kao razlog navela je nezapamćene toplotne talase i požare tokom najtoplijeg ljeta u posljednje 262 godine.

Fim će nositi naziv “Greta”, a premijera je zakazana za 2020. godinu. Režiser je Nejtan Gosman, koji je pratio mladu aktivistkinju od školskog štrajka pa sve do krstarenja morem na četiri miliona eura vrijednoj jahti.

Gretini roditelji, operska pjevačica Malena Erman i glumac Svante Tunberg, poznate su ličnosti u svojim profesijama i mediji njihove veze povezuju sa popularnošću aktivistkinje.

Mlada aktivistkinja je priznala da godina školskih štrajkova nije doprinijela promjenama i da Zemlja nije ništa dalje od propasti nego što je to bila kada se ona pojavila.

RUSKI GENERALŠTAB

Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov izjavio je da vježbe NATO-a blizu granice s Rusijom ukazuju na pripreme te vojne alijanse za konflikt širokih razmjera.

Gerasimov je na jučerašnjem sastanku sa stranim vojnim atašeima rekao da su aktivnosti NATO-a doprinijele povećanju tenzija i smanjenju bezbjednosti duž granice s Rusijom, objavljeno je danas.

Upitan da li ruska vojska vidi potencijalnu pretnju ratom, Gerasimov je kazao da Moskva ne vidi “bilo kakve preduslove za rat širokih razmjera”.

On je, međutim, dodao da bi pritisak Zapada na Rusiju mogao da izazove “krizne situacije” koje mogu da se otrgnu kontroli i isprovociraju vojni sukob.

Naveo je da scenario vježbi NATO-a u Istočnoj Evropi “ukazuje na promišljenu pripremu NATO-a za učešće njegovih vojnika u vojnom sukobu širokih razmjera”.

Veze Rusije i Zapada pale su na najniži nivo od vremena Hladnog rata poslije ruskog pripajanja ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine.

Moskva uporno izražava zabrinutost zbog razmještanja snaga NATO u baltičkom regionu i manevara alijanse blizu zapadne granice Rusije.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da “kontinuirano širenje vojne infrastrukture NATO-a ka granicama Rusije povećava zabrinutost”.

POD PRITISKOM

Francuski predsjednik Emanuel Makron je “spreman da poboljša” plan penzione reforme, zbog kojeg dvije nedelje traju štrajkovi i demonstracije, rečeno je jutros u njegovom okruženju uoči novih pregovora vlade sa sindikatima.

Makron međutim kaže da “neće odustati” od spornog plana, ali “je spreman da ga poboljša kroz razgovore sa sindikatima”, naveli su izvori ukazujući na mogući napredak do kraja ove nedelje.

S novim komesarom zaduženim za pitanje penzione reforme Loranom Pjetraševskim, francuski premijer Eduar Filip popodne će se sastati odvojeno sa sindikalnim vođama i poslodavacima da pokuša da nađe način za izlazak iz krize zbog koje je u velikoj mjeri paralisan javni saobraćaj.

Makronu je cilj da se protesti pauziraju pred Božić, ali sindikati koji predvode proteste za sada odbijaju “primirje” pred taj praznik čija proslava počinje za tri dana.

Kompromis koji predviđa Makron, bio bi u vezi sa starosnom granicom za penzionisanje, koja se po sadašnjem planu predviđa da bude 64 godine od 2027., umesto sadašnje 62 godine, da bi se finansijski uravnotežio penzioni sistem. Zaposlenima koji bi se penzionisali ranije, poeni bi se oduzimali, dok bi oni koji bi u penziju otišli kasnije, dobijali bonus.

To je neprihvatljivo za sindikate, posebno za najveći, CFDT koji podržava plan da se objedine sadašnja 42 penziona fonda, ali smatra da je starosna granica “crvena linija” koju ne žele da pređu.

Juče su stotine hiljada Francuza protestovale zbog najavljenih promena, a štrajkovi koji su onesposobili javni saobraćaj traju skoro dvije nedelje.