SUKOB SA POLICIJOM

Najmanje 19 osoba povrijeđeno je danas u Kijevu u sukobu između policije i demonstranata na protestu protiv nacrta zakona o odobravanju prodaje plodnog poloprivrednog zemljišta u Ukrajini.

Nekoliko hiljada ljudi, među kojima poljoprivrednici i nacionalistički aktivisti, okupilo se danas ispred parlamenta gdje je bio blokiran saobraćaj.

Policija je reagovala suzavcem pošto su neki demonstranti gađali pripadnike snaga bezbjednosti kamenicama i ciglama.

Oko 500 demonstranata sukobilo se sa policijom, naveo je načelnik policije u Kijevu Andrij Kričenko i dodao da je privedeno 26 osoba.

Među povrijeđenima ima najviše policijaca.

Demonstranti se protive usvajanju zakona o prodaji poljopridvrednog zemljišta. Ukrajina, koja je poznata po rodnom tlu za pšenicu, ima 32,5 miliona hektara plodne zemlje.

Ta zemlja za sada ne može da se daje ni u zakup ni da se prodaje.

Mnogi Ukrajinci ne žele prodaju ili davanje u zakup tog zeljišta jer smatraju da će od toga koristi imati ukrajinski tajkuni ili strane firme.

REPORTERI BEZ GRANICA

Prema podacima Reportera bez granica (RSF) gotovo pola od oko 400 novinara zatvorenih širom svijeta nalazi se u samo tri zemlje: Kini, Egiptu i Saudijskoj Arabiji. Od početka godine ubijeno 49 novinara širom svijeta.

Vlade u tim zemljama povećale su pritisak na ljude koji rade u medijima, rekao je danas portparol odbora RSF-a Majkl Rediske uoči objavljivanja njihovog godišnjeg izvještaja o medijskim slobodama u Berlinu.

Najviše novinara u zatvorima Kine

Prema RSF-u 120 novinara nalazi se samo u zatvorima u Kini. Više od 40 odsto njih su novinari amateri koji, uprkos pojačanoj cenzuri, nastoje da šire nezavisne informacije putem društvenih mreža.

Većina novinara zatvorenih 2019. pripadaju muslimanskoj ujgurskoj manjini.

Najmanje 49 novinara i drugih medijskih profesionalaca ubijeno je širom svijeta zbog svojeg rada od početka godine – više od polovine u Siriji, Meksiku, Afganistanu, Pakistanu i Somaliji.

Znatno manje medijskih djelatnika ubijeno je u oružanim sukobima nego prethodnih godina, objavio je RSF.

“Zemlja u kojoj nema rata, poput Meksika, jednako je opasna za novinare danas kao i ratom pogođena Sirija”, rekao je Rediske.

U istom razdoblju 2018. bilo je 86 žrtava. RSF je upoređivao razdoblja od početka godine do 1. decembra.

Sirija zemlja sa najviše ubijenih novinara

Zemlja u kojoj je najviše ubijenih novinara je Sirija, gdje je ubijeno 10 medijskih profesionalaca, a u Meksiku je ubijeno 10, Afganistanu pet, Pakistanu četiri i Somaliji tri.

RSF je rekao da je u zatvoru trenutno 389 medijskih profesionalaca, 12 odsto više nego prošlih godina.

KONSULTACIJE ODGOĐENE

Pristalice dvije glavne šiitske organizacije u Libanu – Hezbolaha i Amala, sukobile su se danas sa snagama bezbjednosti i palile vozila u Bejrutu, gnevne zbog video-snimka na internetu kojim se vrijeđaju šiiti.

Policija je koristila suzavac i vodene topove pokušavajući da ih rastjera. Bila je to treća noć nasilja zaredom.

Nasilje je izbilo nekoliko sati pošto je predsjednik Libana Mišel Aun odložio razgovore o imenovanju novog premijera i time produžio konfuziju usred sve teže ekonomske i finansijske krize.

Aun je odložio konsutacije sa liderima parlamentarnih blokova pošto jedini kandidat, premijer u ostavci Saad Hariri, nije dobio podršku najvećih hrišćanskih grupa.

Odlaganju je prethodilo nasilje tokom vikenda, kada su pripadnici bezbjednosnih snaga primenili najoštrije mjere protiv demonstrantaa od početka protesta širom Libana 17. oktobra: suzavcem, gumenim mjecima i vodenim topovima rastjerivali su stotine demonstranata u centru Bejruta.

Desetine ljudi su ranjene u najgorem nasilju od početka protesta protiv političke elite.

ZAKAZAN SUSRET U JANUARU

Predsjednici Turske i Rusije, Redžep Tajip Erdogan i Vladimir Putin, razgovarali su danas o situaciji u Siriji i Libiji.

Erdogan i Putin su telefonom razgovarali o bilateralnim odnosima i regionalnim pitanjima, prije svega situaciji u Libiji i Siriji, saopštila je administracija turskog predsjednika, prenosi B92.

Turska je saopštila da može da pošalje vojnu podršku Libiji ako to zatraži vlada Fajeza al-Seradža, ali je turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu rekao da takav zahtjev još nije upućen Turskoj.

Sekretar za medije ruskog predsjednika, Dmitrij Peskov, najavio je da će se Putin i Erdogan sastati početkom januara, kada će u Turskoj biti pušten gasovod “Turski tok”. On je dodao da se drugi kontakti, ili posjete za sada ne očekuju, ali da se mogu brzo uvrstiti u agendu.

“Rusija … podržava sve napore i pojedine zemlje u cilju pronalaženja rješenja za (libijsku) krizu”, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

OLUJE NA JUGOISTOKU

Četiri osobe su poginule, a više od deset je povrijeđeno u seriji tornada i oluja na jugoistoku Sjedinjenih Američkih Država.

Broj žrtava nevremena porastao je nakon što je jaka kiša pogodila Grinap Kaunti u Kentakiju.

U tom dijelu SAD proglašena je opasnost od poplava, a spasioci su pokušali da spasu dvije osobe od kojih je jedna poginula.

AP prenosi da nije jasno koliko je tornada protutnjalo tim dijelom zemlje, ali je Nacionalna meteorološka služba je od juče ujutro na Tviteru objavila više od 240 upozorenja.

Centar za predviđanje oluja objavio je najmanje 30 izvještaja o šteti koju je oluja pričinila u oblasti od istočnog Teksasa do Alabame i na sjeveru do Tenesija.

Pojedini gradovi otvorili su skloništa, jer se hladan front sudario sa toplijim iznad saveznih država koje izlaze na Meksički zaliv, pa su temperature naglo pale.

U VELIKOJ BRITANIJI NAJAVILI

Britanski ministar Majkl Gov izjavio je da se vlada obavezala da će osigurati trgovinski sporazum sa Evropskom unijom do kraja 2020. godine.

Velika Britanija treba da napusti EU 31. januara, a premijer Boris Džonson treba da donese zakone kako bi spriječio bilo kakvo produženje prelaznog perioda poslije kraja sljedeće godine, prenosi Rojters.

“Potrudićemo se da ovaj posao učinimo u roku. Postići ćemo dogovor, a politička deklaracija se na to obavezuje obje strane”, rekao je Gov.

REFORME PENZIJA

Francuska policija ispalila je danas suzavac u centru Pariza tokom protesta protiv reformi penzionog sistema, dok su demonstranti uzvratili bacanjem projektila na policajce, javlja Rojters.

Sukobi su izbili u blizini Trga nacije, u istočnom dijelu francuske prijestonice, tokom protesta u organizaciji trgovačkog sindikata, a do sukoba policije i demonstranata ranije danas došlo je i u Nantu.

Hiljade ljudi širom Francuske izašle su i danas na ulice, a zaposleni, uključujući nastavnike, ljekare, advokate i radnike u Ajfelovoj kuli, napustili su radna mjesta kako bi protestovali protiv povećanja starosne granice za odlazak u penziju i, kako kažu, sačuvali sistem socijalne zaštite.

Građani i turisti se već 13. dan suočavaju sa problemima u saobraćaju pošto i mašinovođe nastavljaju štrajk.

Škole su danas bile zatvorene i polaganje ispita je otkazano, jer su se i nastavnici pridružili štrajku.

Bolnice su od svojih zaposlenih zahtijevale da pruže najnužnije usluge, nakon što su medicinske sestre, ljekari i farmaceuti izašli na ulice kako bi sačuvali nekada hvaljeni javni medicinski sistem koji se suočava s poteškoćama posle višegodišnjeg smanjenja troškova.

Nekoliko sati uoči početka protesta policija je zabarikadirala Jelisejsku palatu zbog mogućnosti da nasilje izazovu aktivisti pokreta “Žuti prsluci” ili radikalni demonstranti, koji su nezadovoljni zbog “ekonomske nepravde”.

Pritisak raste na predsjednika Emanuela Makrona nakon što je visoki komesar francuske vlade za penzije Žan-Pol Delevoj podnio ostavku u ponedjeljak zbog navodnog sukoba interesa, ali vlada za sada ne odustaje od planova da poveća starosnu granicu za odlazak u penziju na 64 godine.

PREDLOG

Čelnici Predstavničkog doma Kongresa SAD-a predstavili su federalni paket budžetske potrošnje za 2020. godinu u iznosu od 1,4 biliona (hiljada milijardi) dolara uz neuobičajeno veliko opterećenje stavki koje su dodate u posljednji čas. Glasanje u Predstavničkom domu zakazano je za danas o sveobuhvatnom Zakonu o budžetu na 2.313 stranica.

Budžet bi trebalo da predsjedniku Donaldu Trampu omogući finansiranje izgradnje ograde na granici Sjedinjenih Država i Meksika.

Predlog zakona sadrži stavke koje odražavaju odnos snaga u Vašingtonu, nudeći poslanicima mnogo šta da glasaju i za, i protiv.

Nije sigurno da će Tramp potpisati zakon o budžetu jer prekidom finansiranja može da blokira federalne vlasti boreći se i time protiv procedure pokrenute za njegovo smijenjivanje, koju vode opozicione Demokrate, većina u Predstavničkom domu.

Penzionisani rudari uglja i sindikalni protivnici poreza iz doba Obame na skupe vrste zdravstvenog osiguranja imaju velike budžetske dobitke iz pregovora lidera Kongresa i Bijele kuće tokom vikenda.

Zakon o budžetu bi podigao uzrast za kupovinu duvanskih proizvoda sa 18 na 21 godinu i dao poslovne pogodnosti finansiranju izvoza, osiguranju od poplava i imigrantskim radnicima.

Spisak dodataka predlogu budžeta porastao je tokom vikenda i obuhvatio trajno ukidanje poreza na skupe pakete zdravstvenog osiguranja i finansiranje zdravstvene zaštite i penzija za oko 100.000 penzionisanih članova sindikata rudara uglja čijem penzionom fondu kojima prijeti nelikvidnost.

Porez na medicinske proizvode i planove zdravstvenog osiguranja bi se trajno ukinuo.

Deficit federalnog budžetskog paketa bi porastao – skoro 400 milijardi dolara tokom 10 godina kako bi se ukinula tri takozvana poreza “Obamakera” uz prateći paket da bi se produžilo nekoliko povoljnih poreskih olakšica o kojima se još pregovara.

Porezi iz ere Obame ranije su samo u načelu suspendovani. Zakoni o tome su ublaženi odredbama koje odražavaju podijeljenu moć u Vašingtonu.

Republikanci su održali status kvo u nekoliko bitki o pobačaju i o finansiranju Trampovog pograničnog zida. Demokrate koje kontrolišu Predstavnički dom su uspjele da izdejstvuju 3,1 odsto povišice za savezne civilne službenike i prvu ratu finansiranja istraživanja o nasilju izazvanom oružjem poslije više od dvije decenije protivljenja lobiju ljubitelja naoružavanja građana.

Sveobuhvatan zakon o budžetu, u dva paketa – u političke i taktičke svrhe, dio je velikog konačnog ovogodišnjeg naleta zakona koji ove sedmice prolazi Kongres uprkos ogorčenim stranačkim podjelama i proceduri za smjenjivanje Trampa. U četvrtak je glasanje o novoj verziji Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini, dok Senat uskoro sprema da pošalje Trampu godišnji zakon o odbrambenoj politici.

Jezgro troškova budžetskog paket-zakona sastoji se od 12 godišnjih zakona o izdvajanjima agencija koje Kongres donosi svake godine. Time se ispunjava dvostranački okvir utvrđen jula o povećanju potrošnje federalnih službi za naredne dvije godine od oko 100 milijardi dolara, umjesto automatskog smanjenja potrošnje koja bi oštro smanjilo budžet Pentagona i drugih službi.

Dodaci budžetu uključuju razne odredbe koje su u Vašingtonu tražili poslovni i radnički interesi i njihovi lobisti.

U poslovnom dijelu je sedmogodišnje produženje zakona o Eksport-import banci koja pomaže finansiranje transakcija u koristi američkih izvoznika, kao i obnova vladinog programa osiguranja od terorizma. Finansijski problematični državni program osiguranja od poplava produžio bi se do septembra, kao i nekoliko viznih programa i za kvalifikovane i sezonske radnike.

Demokrate koji kontrolišu Predstavnički dom osvojile su veća sredstva za obrazovanje u ranom djetinjstvu i razne druge domaće programe. Oni su takođe osvojili veća sredstva program zdravstvene zaštite “Medikaid” za siromašni Portoriko koji se bori da se oporavi od razronog uragana i ekonomskog pada.

Dok Republikanci slave povećanje rashoda za odbranu, a Demokrate za domaće programe, većina odredbi zakona o budžetskoj potrošnji uživa podršku obje stranke, uključujući povećanja rashoda za medicinska istraživanja, borbu protiv epidemije opioida i pomoć porodicama i za brigu o djeci uz subvencije programima saveznih država.

Demokrate su osigurale i 425 miliona dolara za savezne države da nadograde svoje izborne sisteme, a pojačale su budžet za popis stanovništva za 1,4 milijarde dolara više od Trampovog zahtjeva. Osvojili su manja povećanja za Agenciju za zaštitu životne sredine, programe obnovljivih izvora energije i pristupačno stanovanje.

“Povećavamo sredstva za prioritete koji će našu zemlju učiniti sigurnijom i jačom i pomoći marljivim porodicama da napreduju”, rekla je predsjedavajuća jednog odbora Nita Lovi.

Ishod u najnovijem poglavlju dugogodišnje bitke oko Trampovog graničnog zida je da se za to da još 1,4 milijarde dolara, koliko i ove godine, uz očuvanje Trampove mogućnosti da za to koristi i neke druge budžetske stavke i time nekoliko puta poveća taj iznos.

To je udarac za liberalne protivnike zida, ali prihvatljiv kompromis za pragmatično orijentisane demokrate koje su željele da s druge strabe dobiju 27 milijardi dolara povećanja za domaće programe.

Budući da desetine Demokrata mogu glasati protiv pograničnog zida, te je, da bi se to nadoknadilo, novac za to povezan sa skoro 700 milijardi dolara budžeta Pentagona što garantuje da će dobiti potrebne dodatne glasove Republikanaca.

U PAKISTANU

Pakistanski vrhovni sud osudio je nekadašnjeg predsjednika te zemlje Perveza Mušarafa na smrtnu kaznu, u velikom sudskom slučaju o izdaji, prenijeli su mediji. Bivšem predsjedniku se sudilo u odsustvu, jer je još 2016. napustio zemlju zbog liječenja.

Presudu je donio Specijalni sud Pakistana, koji je podigao prije pet godina optužnicu protiv Mušarafa za veleizdaju zbog toga što je suspendovao ustav zemlje i uveo vanredno stanje 2007. godine.

Mušaraf se na ročištu izjasnio da nije kriv po svih pet tačaka optužnice za veleizdaju, tvrdeći da je poboljšao pakistansku ekonomiju tokom svog mandata i doprinio njenom napretku.

Penzionisanom generalu suđeno je u odsustvu nakon što je napustio zemlju 2016. da bi se liječio. Napustio je Pakistan dan nakon što mu je Vrhovni sud ukinuo zabranu putovanja u inostranstvo, a prema tadašnjim izvorima sa pakistanskog aerodroma Mušaraf se ukrcao na let “Emiratesa” za Dubai.

Mušaraf je došao na vlast 1999. svrgnuvši izabranu vladu, te je vladao do 2008. Nakon boravka u inostranstvu vratio se 2013. kako bi učestvovao na izborima, ali je odmah optužen za seriju kaznenih djela.

Za jedno je oslobođen, ali mu se sudilo za ostala četiri, među kojima je i njegova navodna uloga u ubistvu političke suparnice Benazir Buto, te uvođenje vanrednog stanja.

SENAT SAD-A ODOBRIO

Senat američkog Kongresa odobrio je velikom većinom predlog budžeta za odbranu od rekordnih 738 milijardi dolara.

Senat će konačnu riječ dati danas, nakon čega će, pošto ga potpiše predsjednik Donald Tramp, stupiti na snagu.

Kako prenosi Rojters, gornji dom Kongresa, u kome Trampovi republikanci imaju većinu, izglasao je predlog sa 76 glasova za i šest protiv.

Donji, Predstavnički dom, u kome demokrate imaju većinu, usvojio je predlog sa 377 glasova za i 48 protiv.

Budžet pokriva širok spektar izdataka, od finansiranja plata do brodova i aviona koji će biti proizvođeni, modernizovani ili povučeni iz upotrebe.

Ove godine budžetom je pokriveno i stvaranje Kosmičkih snaga, što je vojni prioritet predsjednika Trampa, podsjeća Rojters.