U AVGANISTANU

Avganistanski zvaničnici kažu da je najmanje 10 civila jutros ubijeno kada je njihovo vozilo razorila bomba postavljena na put na istoku te zemlje, dok je na sjeveru eksplozija bombe na biciklu ranila 18 ljudi.

Niko nije odmah preuzeo odgovornost za napade, ali zvaničnici su okrivili talibane koji često napadaju snage bezbjednosti i vladine službenike podmetanjem bombi.

Talibani danas kontrolišu ili drže vlast nad pola zemlje i zajedno s grupom Islamske države gotovo svakodnevno izvode napade.

ODLUČUJUĆI DAN U FRANCUSKOJ

Danas je odlučujući dan dvonedjeljnog protesta zbog reforme penzija u Francuskoj, jer su svi sindikati pozvali na štrajk i demonstracije.

Željezničari, nastavnici, državni službenici, advokati i tužioci, ljekari i bolničari pozvani su na proteste koji će biti važan pokazatelj za vladu prije nastavka pregovora.

Predsjednik Emanuel Makron koji zahtijeva reformu penzionog sistema, rekao je da hoće da vlada nastavi da radi na izmjenama, među kojima su podizanje starosne granice za odlazak u penziju na 64 godine i ukidanje specijalnih privilegija za neke zaposlene.

Visoki komesar za reformu penzionog sistema, Žan-Pol Delvoa, nazvan “Gospodin penzije”, podnio je juče ostavku, jer je optužen za sukob interesa pošto nije prijavio sve položaje koje je akumulirao u vladi.

Francuski štrajk zbog planirane reforme ušao je danas u 13. dan, a vlada i sindikati razmjenjuju opužbe o odgovornosti za gubitke izazvane štrajkovima, demonstracijama i blokadama saobraćaja.

U KINI

Najmanje 14 osoba je poginulo u eksploziji u rudniku uglja na jugozapadu Kine, saopštile su danas kineske vlasti.

Eksplozija je odjeknula rano ujutru, u rudniku Guanglong u provinciji Guidžou.

Sedam rudara uspjelo je da izađe na površinu, ali se dvojica vode kao nestali.

Akcija spasavanja je u toku.

Kina je najveći proizvodjač i potrošač uglja u svijetu.

PRVI PUT U 20 GODINA

Dobavljači, kupci i finansijeri Boinga pripremili su se za moguće zamrzavanje proizvodnje Boinga 737, prvi put u više od 20 godina.

Prizemljenje najprodavanijeg Boingovog aviona maks će, izgleda, trajati i tokom velikog dijela naredne godine.

Dva dobavljača su rekla za Rojters da će Boing vjerovatno za sada obustaviti sklapanje ovog aviona, iako bi od nekih dobavljača mogao da traži da nastave sa proizvodnjom kako bi minimizirao poremećaje.

Upravni odbor Boinga trebalo bi da se sastane danas u Čikagu, drugi dan zaredom, kako bi procijenio odluku o proizvodnji, a očekuje se da će večeras objaviti saopštenje.

Jedan izvor informisan o tom pitanju izjavio je u nedjelju da Boing razmatra da li da smanji ili da na izvjesno vrijeme obustavi proizvodnju svog prizemljenog aviona 737 maks nakon što je Federalna uprava za vazduhoplovstvo prošle sedmice saopštila da neće odobriti njegovo vraćanje u upotrebu prije 2020. godine, navodi britanska agencija.

Kompanija je već smanjila proizvodnju ovog modela na 42 aviona mjesečno sa ranijih 52 komada, mjesec dana prije nego što su regulatori širom svijeta u martu naložili njihovo prizemljenje kao odgovor na dvije nesreće sa smrtnim ishodom.

Rojtersov neimenovani sagovornik je rekao da je privremena obustava vjerovatnija nego još jedno smanjenje proizvodnje, i da će za eventualno zaustavljanje produkcije biti potrebno nekoliko nedjelja.

KINESKI PREMIJER

Nemiri zbog amandmana na zakon o izručenju su naškodili društvu Hong Konga na svim frontovima, rekao je danas kineski premijer Li Kećijang prilikom susreta sa šeficom te poluautonomne oblasti Keri Lam.

Keri Lam došla je u Peking na razgovore sa kineskim premijerom Si Đinpingom.

To je njena prva posjeta Pekingu od kada su prodemokratski kandidati osvojili ubjedljivu pobjedu na hongkonškim izborima, odrazu kritike građana na njeno djelovanje za vrijeme višemjesečnih antivladinih protesta.

“U toku prošle godine naša politika, ekonomija i društvo zaista su se suočili sa velikim problemima”, rekla je Keri Lam tokom sastanka sa Lijem. Li je ponovio podršku kineske centralne vlade njenoj administraciji.

Veliki protesti u Hong Kongu počeli su u junu kao odgovor na predloženi zakon o izručenju koji bi dozvolio da se gradjanima Honkonga sudi u kopnenom delu Kine. Zakon je u medjuvremenu povučen ali demonstranti su nastavili da traže šire demokratske reforme i nezavisnu istragu o policijskoj brutalnosti prema demonstrantima.

Neki demonstrati su sve više pribjegavali nasilju. Zatišje od oko dvije nedjelje u sukobima između policije i demonstranata prekinuto je juče kada su demonstranti bacali cigle na policiju, čekićima lomili semafore i blokirali ulice dok je policija upotrijebila suzavac protiv njih.

Demonstranti u Hong Kongu kažu da ne očekuju da će vođe Pekinga otpustiti Lam u bliskoj budućnosti zato što bi to za njih bilo neprijatno i predstavljalo suviše veliku pobjedu za protestni pokret.

Hong Kong, bivša britanska kolonija vraćen je Kini 1977, a gradu je obećano više demokratskih sloboda nego što je dozvoljeno u kopnenom dijelu Kine.

DŽONSON DONIO ODLUKU

Britanski premijer Boris Džonson je odobrio dugo očekivano objavljivanje osjetljivog izvještaja o mogućem ruskom uplitanju u britansku politiku, izjavio je u ponedjeljak njegov portparol.

Napisan u Odboru Parlamenta za obavještajne i bezbjednosne poslove (ISC), taj izvještaj na 50 stranica analizira aktivnosti Rusije, uključujući moguće miješanje u referendum o Bregzitu 2016. godine, kada je 52 odsto Brotanaca glasalo za odlazak iz EU.

Ali taj odbor je raspušten zbog polaničkih izbora održanih prošlog četvrtka i izvještaj ne može biti objavljen dok se ponovo ne odobrti, što bi moglo potrajati nekoliko nedjelja. Članove Odbora biraju premijer i šef laburističke opozicije, o čemu potom glasa Parlament.

Odbor je istragu pokrenuo u novembru 2017. i izvještaj podnio premijeru sredinom oktobra ove godine, rekao je bivši predsjednik tog tijela Dominik Griv.

Početkom novembra, vlada je kritikovana jer nije htjela da taj izvještaj objavi prije izbora 12. decembra, pozivajući se na interese nacionalne bezbjednosti.

Međutim, danas je portparol Borisa Džonsona izjavio da objavljivanje izvještaja “ne bi škodilo organizacijama koje štite našu nacionalnu bezbjednost”.

Istraga ISC-a bila je odgovor na zabrinutost zbog miješanja Rusije u američke izbore 2016. i uticaja kampanja dezinformacija iz Rusije.

Pomenuto je i trovanje bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripalja u britanskom gradu Solsberiju, koje London pripisuje Moskvi. Rusija je negirala bilo kakvu umiješanost, ali taj slučaj je doveo do talasa proterivanja diplomata Londona i njegovih saveznika i Moskve.

BRITANSKI PARLAMENT

Britanski premijer Boris Džonson u petak će svoj sporazum o Bregzitu, postignut sa Evropsko unijom (EU), podnijeti donjem domu Parlamenta.

Time će početi proces usvajanja tog dokumenta da bi Velika Britanija iz EU izašla kako je planirano, posljednjeg dana januara, rekao je danas portparol Vlade.

“Planiramo da počnemo proces prije Božića u skladu s Ustavom” i u dogovoru s predsjednikom donjeg doma koji, poslije prošlonedjeljnih izbora, tek treba da bude izabran u utorak, rekao je on.

Poslije parlamentarnih izbora prošlog četvrtka Džonsonovi Torijevci osvojili su ubjedljivu većinu u Parlamentu, najveću od 1980-ih godina, kada ih je predvodila Margeret Tačer.

Sporazum o Bregzitu će biti prvi dokument kojeg će Parlament razmatrati u svom novom sazivu. Trebalo bi da bude odobren prije Božića da bi Evropski parlament mogao da ga ratifikuje.

Time bi se ispunio i posljednji formalni uslov za razlaz Velike Britanije i EU poslije 47 godina pod zajedničkim krovom koji je London počeo da napušta referendumom iz 2016.

Džonson danas treba da objavi sastav svoje rekonstruisane vlade, dok se njena veća rekonstrukcija očekuje pošto Bregzit bude sproveden 31. januara.

BIVŠI AMERIČKI PREDSJEDNIK

Žene nijesu savršene, ali su nesporno bolje od muškaraca i svijet bi bio mnogo bolji kada bi one vodile sve zemlje, rekao je bivši američki predsjednik Barak Obama.

Obama je u Singapuru rekao da većina problema na svijetu potiče od starih ljudi, uglavnom muškaraca, koji drže pozicije moći, prenosi BBC.

On je rekao da je dok je bio šef Bijele kuće razmišljao o tome kako bi izgledao svijet kada bi ga žene vodile.

“Žene, samo želim da znate, vi nijeste savršene, ali mogu da kažem, prilično je neosporno da ste bolje od nas (muškaraca)”, rekao je on.

Na pitanje da li razmišlja o povratku u politički vrh, Obama je rekao da vjeruje u lidere koji se povuku kad dođe vrijeme.

“Za političke lidere je važno da se podsjete da su tu da obave posao, ali ne doživotno, da nijesu tu da na svojoj moći grade osjećaj sopstvene važnosti”, zaključio je Obama.

GIDEON SAAR

Izraelski političar Gideon Saar večeras je zvanično pokrenuo kampanju da smijeni premijera Izraela Benjamina Netanjahua sa čela konzervativne partije Likud.

Netanjahu je premijer duže od 13 godina, više od bilo kog svog prethodnika, ali je oslabljen optužnicom za korupciju zbog čega će možda morati da se povuče.

On takođe nije uspio da nakon dvije runde parlamentarnih izbora, u aprilu i septembru, obrazuje vladajuću koaliciju pa će se u Izraelu održati treći izbori za manje od godinu dana.

Saar mu je prvi ozbiljni partijski rival, a izbori u Likudu zakazani su za 26.decembar.

Pozivajući večeras na promjenu u rukovodstvu Saar je pohvalio Netanjahua jer je, kako je rekao, doveo na vlast Likud četiri puta, ali je upozorio da se to peti put neće desiti.

Saar je nekada bio Netanjahuov saradnik i ministar u vladi, a već dugo se smatra njegovim mogućim nasljednikom.

I dok drugi strpljivo čekaju da se Netanjahu sam povuče, Saar je jedini javno govorio šta mu je namjera.

Netanjahu je suočen s optužbama za prevaru i zloupotrebu povjerenja u tri korupcionaška slučaja, uključujući mito u jednom od njih.

On poriče da je bilo šta loše učinio i optužuje medije i ljevičare da su vodili “lov na vještice” protiv njega.

Članovi Likuda su ga snažno podržavali i pridružili se tvrdnjama da se radi o pokušaju udara liberalne elite protiv premijera. Međutim, Saarova pobuna je uticala da se otkrije da postoje podjele.

Oko 500 partijskih aktivista prisustvovalo je početku kampanje tog bivšeg ministra obrazovanja.

On im se obratio s podijuma na kojima su bili transparenti sa porukom “Samo Saar može”.

“Glas za mene će osigurati vladavinu Likuda i formiranje nove vlade predvođene nama. Glas za Netanjahua je glas za narednog vođu opozicije”, rekao je Saar.

I dok su razni Netanjhuovi politički protivnici pozivali da podnese ostavku zbog pravnih problema, Saar je ponavljao da je stranci potreban novi lider jer Netanjahu nije bio u stanju da obrazuje stabilnu koalicionu vladu.

Najnovija ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da bi Saar kao vođa Likuda obrazovao snažniji blok sa prirodnim saveznicima te stranke, partijama ultraortodoksnih Jevreja i nacionalista.

On bi takođe bio u boljoj poziciji da oformi vladu nacionalnog jedinstva sa savezom partija centra Plavo i bijelo ako nakon izbora u martu ponovo ne bude jasnog pobjednika.

Taj savez je isključio mogućnost da bude u vladi koju predvodi Netanjahu zbog optužnice protiv njega.

Ipak Saarov izazov Netanjahuu je rizični manevar u partiji koja poštuje lojalnost i imala je samo četiri lidera za 70 godina koliko postoji.

BELGIJSKI SUD

Belgijski sud je odgodio za najmanje dva mjeseca donošenje odluke o izručenju bivšeg katalonskog lidera Karlesa Pućdemona Španiji.

Sud u Briselu odlučio je da će novo saslušanje biti održano 3. februara, pošto Evropski sud pravde presudi da li Pućdemon treba da dobije imunitet jer je izabran za poslanika Evropskog parlamnta.

Pućdemon je s nekoliko saradnika, bivših katalonskih zvaničnika, pobjegao iz Španije u Belgiju u oktobru 2017. godine, kako bi izbjegao hapšenje zbog pokušaja odvajanja Katalonije i referenduma o nezavisnosti tog španskog regiona, koji je vlada u Madridu proglasila nelegalnim.

Bivši predsjednik Katalonije predao se belgijskim vlastima u oktobru pošto je Španija izdala nalog za njegovo hapšenje, poslije presude kojom je devet bivših katalonskih zvaničnika osuđeno na kazne zatvora od devet do 13 godina, zbog uloge koju su imali u pokušaju odvajanja Katalonije od Španije 2017.

Pućdemon je u maju izabran za poslanika Evropskog parlamenta, ali mu mandat nije dodijeljen. On je potom pokrenuo proces pred Evropskim sudom pravde, a danas je izjavio da ima povjerenja u evropsko pravosuđe.