SOJGU OCIJENIO

Odnosi Rusije i NATO-a su sve gori i gori, izjavio je ministar odbrane Rusije Sergej Sojgu.

“Prije pet godina imali smo prilicno aktivnu saradnju. Cinilo nam se da imamo opcije i mogucnosti da idemo napred u realizaciji (sporazuma). Nazalost, sve to je ne samo zaustavljeno, vec se iz godine u godinu degradira”, rekao je Sojgu za televiziju “Rusija 1”.

On je dodao da je Rusija ostavila otvorena vrata za saradnju.

Proslog utorka predsjednik Rusije Vladimir Putin je rekao da se Sjevernoatlantska alijansa ponasala nekorektno prema Rusiji i da je NATO odbacio predloge Moskve o partnerskoj saradnji.

Putin je, pak, potvrdio da je Rusija, kao i prije, spremna da saraduje sa NATO-om i izrazio nadu da ce prevladati zajednicki interesi u oblasti bezbjednosti u dijalogu Moskve i NATO-a.

KCNA

Sjeverna Koreja je izvela “veoma vaznu probu”, u trenutku kada su nuklearni pregovori Pjongjanga i Vasingtona i dalje u zastoju, javila je danas drzavna agencija KCNA.

Testiranje je obavljeno u centru Sohae, na sjeverozapadu zemlje.

Rezultati testiranje znacajno ce uticati na promjenu “strateskog statusa” Sjeverne Koreje, rekao je portparol Akademije nauka Sjeverne Koreje, navodi KCNA.

Drugi detalji o probi nijesu saopsteni. Pregovori sa Pjogjangom o denuklearizaciji mjesecima su u zastoju.

Sjeverna Koreja je SAD dala rok do kraja decembra da predstavi “novu ponudu dogovora”.

NJU DELHI

Najmanje 43 osobe poginule su u pozaru u sestospratnoj fabrici u Nju Delhiju koji je izbio dok su radnici spavali, saopstili su vladini zvanicnici.

Prema navodima lokalnih medija, fabrika je proizvodila torbe i veliki dio sirovog materijala bio je skladisten u zgradi kroz koju se pozar brzo prosirio, prenosi Rojters.

Vise od 50 osoba je spaseno, rekao je novinarima zvanicnik vatrogasne sluzbe u Nju Delhiju dodajuci da se skoro 30 vatrogasnihi vozila uputilo na lice mjesta i da su povredeni odvezeni do cetiri obliznje bolnice.

Za sada nije poznat uzrok pozara.

U BJELORUSIJI

Vise od 1.000 opozicionih demonstranata okupilo se danas u Minsku, u Bjelorusiji da protestuje zbog planirane vece integracije sa Rujsijom.

Protesti se odrzavaju u trenutku kada predsjednik Belorusije Aleksandar Lukasenko vodi razgovore sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sociju, na Crnom moru.

Dva lidera razgovaraju o ekonomskim sporazumima prema kojima treba da se jos vise zblize ta dva bivsa sovjestska susjeda i savezenika.

Lukasenko koji vlada Belorusijom vise od cetvrt vijeka oslanja se na jeftinu rusku energiju i zajmove da odrzi privredu sovjetskog tipa.

Kremlj je povecao pritrisak na Belorusiju, podizanjem cijena energenata i smanjenjem subvencija, ali Lukasenko je obecao da nece odustati od postsovjetske nezavisnosti Belorusije.

Neki u zemlji strahuju da bi ti sporazumi mogli da budu uvod u puno spajanje, zabrinutost koja je podstaknuta ruskim pripajanjem Krima 2014. godine.

TOKOM KAMPANJE

Hakeri povezani sa ruskom vojnom obavjestajnom sluzbom (GRU), umijesani su u hakerske napade na elektronsku postu tima koji je vodio predizbornu kampanju predsednika Emanuela Makrona 2017. godine, preneo je pariski list Mond.

Dvije specijalizovane jedinice povezane sa GRU-om su “naizmjenicno ciljale imejlove ljudi bliskih buducem predsjedniku Francuske”, naveo je list koji se oslanja na rad dva strucnjaka za Gugl kao i na istragu firme Fajeraj (FireEye) specijalizovane za lov sofisticiranih hakera, medu kojima je ruski drzavni aparat.

To otkrice dolazi dva dana prije posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Parizu, gdje ce ucestvovati na samitu o Ukrajini.

Mond prenosi da je prva hakerska grupa nazvana APT28 u martu 2017. godine dobila zadatak “krade identiteta” tako sto je slala mejlove metama kako bi im ukrala sifre i imena. Mjesec kasnije, druga hakerska grupa Sendvorm (Sandworm), nastavila je tu operaciju.

Dva dana prije drugog kruga predsejdnickih izbora, 5. maja 2017. godine, nekoliko hiljada dokumenata o Makronovoj izbornoj kampanji pocelo je da se emituje na internetu.

Makron, koji je 7. maja pobijedio kandidatkinju ekstremne desnice Marin Le Pen, izjavio je tada da je uradena “operacija destabilizacije” kako bi se izazvala sumnja i sirile dezinsformacije.

Japanska kompanija za bezbjednost na internetu Trend Mikro je jos u aprilu 2017. godine navela da je grupa APT28 pokusala hakerski napad na Makronov predizborni tim.

Mond navodi da ta informacija nije potvrdena i ne zna se da li je urodila plodom.

Rusija je inace demantovala bilo kakvu umjesanost u predsjednicke izbore u Francuskoj.

TLO NE MIRUJE

Zemljotres jacine 4,4 stepeni po Rihteru, pogodio je poslijee podne grcko ostrvo Krit, saopstio je Institut za geodinamiku nacionalne opservatorije u Atini.

Epicentar potresa bio je na 30 kilometara dubine u vodama juzno od Krita, prenosi ANA.

Ovom zemljotresu prethodila je serija potresa u zoni Krita, jacine izmedu tri i 4,4 stepena, navedeno je na sajtu Evropsko-Mediteranskog seizmoloskog centra.

NOBELOVCI

Tri dobitnika Nobelove nagrade za 2019. zatrazila su hitne mjere protiv klimatskih promjena, javila je svajcarska Radio-Televizija na francuskom jeziku.

Svajcarac Didije Keloz, ovogodisnji dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, izjavio je da covjek ne bi mogao da zivi na drugoj planeti osim na Zemlji i dodao da treba “iskoristi vrijeme i energiju kako bi se popravile stete koje je ucinio” protiv klime.

Francuskinja Ester Diflo, dobitnica Nobelove nagrade za ekonomiju, upozorila je da globalno zagrijavanje moze u skorijoj buducnosti da ugrozi rezultate borbe protiv siromastva.

Klimatske promjene na razlicite nacine pogadaju stanovnistvo. “Zbog toga je odgovornost nas u bogatim zemaljama da ogranicimo potrosnju”, dodala je ona.

Britanac Majkl Stenli Vitingam, dobitnik Nobela za hemiju, pozvao je na pragmatizam, navodeci da je krajnje vrijeme za rjesavanje problema.

Laureati su to rekli na tradicionalnoj konferenciji za novinare u Stokholmu uoci svecanog urucenja nagrade koje je zakazano, kao svake godine, 10. decembra, na dan kada je preminuo Alfred Nobel.

UGANDA

Najmanje 12 osoba stradalo je u poplavama uzrokovanim jakim padavinama na zapadu Ugande, saopstio je lokalni Crveni krst.

“Pronasli smo 12 tijela u vodi kao i jednu povrijedenu osobu koja je prebacena u bolnicu”, naveo je Crveni krst.

Policija, vojska i mjestani traze nestale. Vlasti su navele da se jos ne zna koliko je ljudi nestalo u poplavama u blizini granice sa Kongom.

Poplave su ceste na tom podrucju, ali naucnici upozoravaju da je ove godine zabijezen veci broj zbog klimatskih promjena na Indijskom okeanu.

FON DER LAJEN U ETIOPIJI

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen danas je pocela u Etiopiji svoju prvu posetu van EU od preuzimanja duznosti, tokom koje ce govoriti o pitanju migracija i podrsci africkim bezbjednosnim operacijama.

Bivsa njemacka ministarka odbrane koja je preuzela duznost sefice Evropske komisije 1. decembra, jutros je stigla u Adis Abebu i odmah otisla u sjediste Africke unije da razgovara sa predsjednikom tog tijela Musom Fakijem Mahamatom.

Ona zatim treba da se sastane sa etiopskim premijerom Abijom Ahmedom, ovogodisnjim dobitnikom Nobelove nagrade za mir, koja ce mu biti urucena u Oslu u utorak. Dvoje voda treba da razgovaraju o podrsci koju EU moze da pruzi Etiopiji, koja se sprema za opste izbore u maju 2020.

EU je glavni trgovinski partner Afrike i njegov prvi izvor investicija i pomoci za razvoj. Posljednjih godina, medutim, dva bloka imaju teskoce u ogranicenju broja africkih migranata koji su krenuli ka Evropi opasnim morskim putevima. Evropski i africke vode odlucni su da nadu rjesenje za duboke uzroke imigracije kao sto je siromastvo.

EU takode stalno podrzava mirovne i bezbjednosne operacije koje pokrece Africka unija.

Mehanizam za podrsku miru u Africi uspostavljen 2004. omogucuje izdvajanje 2,7 milijardi eura za mirovne i bezbjednosne operacije na kontinentu, za 14 intervencija pod africkim mandatom u 18 zemalja.

Evropa je, ipak, dala k znanju da zeli da prestane sa placanjem plata africkim vojnicima na nekim mjestima kao sto je Somalija, gdje je EU glavni finansijski partner snagama Africke unije.

Poslije sastanka sa sefom Africke unije Fakijem Mahamatom i premijerom Abijem, predsjednica EK treba da se sastane sa etiopskom predsjednicom Sahle-Vorke Zevde.

POMOGLA SVAJCARSKA

Postdiplomac sa americkog univerziteta Prinston osloboden je u Iranu u zamjenu za iranskog naucnika, rekao je sef iranske diplomatije Mohamad Dzavad Zarif.

Zarif je prvi objavio, preko Tvitera, da ce biti odrzana ova razmjena Razmijenjeni su americki postdiplomac Sijue Vang i iranski naucnik Masud Solejmani.

“Drago mi je da ce profesor Masud Solejmani i Sijue Vang uskoro da se pridruze svojim porodicama. Mnogo hvala svim ukljucenim, posebno svajcarskoj vladi”, napisao je Zarif na Tviteru pri cemu je potvrdio najave koje kruze danima da se radi na dogovoru za oslobadanje Vanga.

Predsjednik SAD-a Donald Tramp odvojeno je potvrdio da je Vang slobodan u saopstenju iz Bijele kuce, u kome je rekao da se on “vraca u SAD”.

“Vang je drzan pod laznim optuzbama za spijunazu od avgusta 2016. godine. Zahvaljujemo se nasim svajcarskim partnerima na pomoci za dogovaranje Vangovog oslobadanja sa Iranom”, napisao je Tramp.

Svajcarska ambasada u Teheranu zastupa americke interese u toj zemlji, gdje je ambasada SAD-a zatvorena od 1979. i studentskog preuzimanja i talacke krize koja je trajala 444 dana.

Specijalni americki predstavnik za Iran Brajan Huk, pratio je iranskog naucnika do Svajcarske da je obavljena razmena i vratice se u SAD sa Vangom, rekao je jedan neimenovani americki zvanicnik.

Kasnije je iranska agencija Irna javila da je Solejmani sa iranskim zvanicnicima u Svajcarskoj.

Vang je osuden na 10 godina zatvora zbog navodnog ulaska u zemlju i slanja povjerljivog materijala u inostranstvo. Njegova porodica i univerzitet Prinston su cvrsto demantovali ove tvrdnje.

Solejmani, koji radi na istrazi maticnih celihja, hematologiji i regenerativnoj medicini, uhapsen je u SAD pod optuzbom da je prekrsio trgovinske sankcije pokusajem da se unese bioloski materijal u Iran.

Tenzije su visoke izmedu Irana i SAD od kada je predsjednik SAD-a Donald Tramp jednostrano povukao Ameriku iz medunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom u maju 2018. Od tada je SAD uvela stroge ekonomske sankcije Iranu. Takode se desio niz napada sirom Bliskog istoka za koje SAD krive Iran.