UDES AUTOBUSA

Najmanje 13 osoba je poginulo, a 28 povrijedeno u udesu autobusa u sjevernoj meksickoj drzavi Civava.

Autobus je isao od Sijudad Huaresa za grad Toreon, javio je AP. Zvanicnici su saopstili da uzrok nesrece za sada nije poznat.

Na licu mjesta poginulo je deset putnika, a neki su kasnije podlegli povredama u bolnici.

NETANJAHU

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da njegova zemlja ima “puno pravo” da anektira dolinu Jordana.

Netanjahu je rekao da je o svom prijedlogu o aneksiji strateskog dijela okupirane Zapadne obale razgovarao kasno sinoc u Lisabonu sa drzavnim sekretarom SAD Majkom Pompeom, prenio je AP.

Izraelski premijer je rekao Pompeu da Izrael ima “puno pravo da to ucini ako tako odluci”. Takode je izjavio da su se dogovorili da ostvare planove o zajednickom odbrambenom paktu.

Izraelski lider je to rekao u vrijeme kada je suocen za optuznicom za korupciju i politickom nestabilnoscu u zemlji jer nakon dvije runde izbora nije obrazovana nova vlada.

On promovise pomenute dvije inicijative ne bi li ostao na funkciji.

Izraelski mediji su danas prenijeli da je glavna istraziteljka Medunarodnog krivicnog suda Fatu Bensuda izrazila zabrinutost zbog Netanjahuovog obecanja da ce anektirati dolinu Jordana.

Netanjahu je vec vise puta obecao da ce brzo primijeniti suverenitet Izraela nad dolinom Jordana koja cini cetvrtinu Zapadne obale ako bude obrazovao novu vladu.

Adminstracija predsjednika SAD Donalda Trampa je vec napravila niz koraka koji su isli u prilog Netanjahuu, priznavsi Jerusalim kao glavni grad Izraela i izraelsku aneksiju Golanske visoravni.

PONOVIO OBECANJE

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukasenko danas je ponovio obecanje da njegova zemlja nece postati dio Rusije, prije ekonomskih razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ovog vikenda.

Lukasenko je bjeloruskim poslanicima rekao da nece potpisati bilo koji dokument koji bi stetio interesima Bjelorusije i dodao da ce eventualno dodatno zblizavanje s Rusijom biti na ravnopravnim osnovama.

U Bjelorusiji postoji zabrinutost da su razgovori o ekonomiji samo maska za plan Moskve da proguta tu bivsu sovjetsku republiku.

Lukasenko je medutim odbacio takve ideje i rekao da Bjelorusija “nija nije planirala niti planira da postane dio bilo koje druge drzave, pa cak ni bratske Rusije”.

On je dodao da dvije zemlje nece formirati zajednicki parlament.

I ruski premijer Dmitrij Medvedev je rekao da sve veca ekonomska integracija nije prijetnja suverenitetu Bjelorusije i da je i Rusija umanjila svoj suverenitet stupanjem u Evroazijsku ekonomsku uniju.

PROCEDURA ZA OPOZIV

Nensi Pelosi, predsjedavajuca Predstavnickog doma americkog Kongresa u kojoj vecinu imaju demokrate, zatrazila je danas pisanje optuznice protiv predsjednika SAD Donalda Trampa zbog “zloupotrebe polozaja”.

“Predsjednik nam nije ostavio drugu mogucnost sem da reagujemo na njegov ponovni pokusaj da kompromituje nase izbore u sopstvenu korist”, rekla je Nensi Pelosi.

“Trazim od predsjednika Odbora za pravosude Dzerija Nadlera da pripremi tekst optuznice” protiv Trampa, dodala je ona.

U nedavnom zvanicnom izvjestaju Obavjestajnog odbora Predstavnickog doma navodi se da je istragom o opozivu Donalda Trampa prikupljeno mnogo dokaza o “neprimjerenom ponasanju” americkog republikanskog predsjednika.

“Istraga o opozivu pokazala je da se Tramp, licno ili preko agenata, unutar i van vlade, mijesao u poslove strane drzave Ukrajine, u korist svoje kampanje” za predsjednicke izbore na kojima ocekuje da ponovo pobjedi, navodi se izvjestaju.

Tramp: Pobijedicemo smenjivanje

Americki predsjednik Donald Tramp izrazio je danas uvjerenje da ce pobijediti u borbi s poslanicima koji su u borbi za njegovo smjenjivanje danas pokrenuli proceduru pisanja formalne optuznice protiv njega.

“Dobra vijest je ta da Republikanci nikad nijesu bili toliko ujedinjeni”, naveo je Tramp na Tviteru i dodao: “Pobijedicemo!”.

Bijela kuca je reagovala ocjenom da Demokrate “treba da je sramota”, kako je izjavila portparolka Stefani Grisam i dodala da administracija “jedva ceka posteno sudenje u Senatu” gdje su vecina Trampovi Republikanci.

KIM UPOZORIO UN

Sjeverna Koreja je upozorila Savjet bezbjednosti UN da ce svaka diskusija tog tijela o stanju ljudskih prava u toj azijskoj zemlji biti “ozbiljna provokacija”.

Navode da ce Pjong Jang “snazno odgovoriti”.

Upozorenje je stiglo pismom koje je predao ambasador Sjeverne Koreje u medunarodnoj organizaciji Kim Song, a u koje je Rojters imao uvid.

Diplomate su navele da nekoliko clanica Savjeta bezbjednosti planira da tokom ovog mjeseca zatrazi sastanak o ljudskim pravima u Sjevernoj Koreji.

Kim je naveo u pismu da bi takav sastanak bio “akt dosluha sa neprijateljskom politikom SAD koja vodi podrivanju, a ne pomaganju da se smanje tenzije na Korejskom poluostrvu i nade rjesenje za nuklearna pitanja”.

PREDSJEDNICA EK ZABRINUTA

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen rekla je da je zabrinuta zbog predvidenih drasticnih smanjenja u buducem visegodisnjem budzetu Unije.

Smanjenja su predvidena za period od 2021. do 2027. godine, koji ce, izmedu ostalog, pogoditi odbranu.

“Zabrinuta sam zbog drasticnih rezova koji su predlozeni”, rekla je ona danas na konferenciji za novinare u Briselu navodeci kao sektore koji mogu biti pogodeni – Fronteks, odbranu, digitalnu agendu i napore za uvodenje zelene ekonomije.

Predlog budzeta napravilo je aktuelno finsko predsjednistvo EU i rezultat je kompromisa koji odrazava razlike izmedu zemalja clanica Unije. Ta tema ce biti u centru razgovora na samitu EU 12. i 13. decembra.

Ursula fon der Lajen je rekla da finski predlog pokazuje koliko su teski pregovori o visegodisnjem finansijskom okviru. Pregovore treba da dovrsi novi predsjednik Evropske komisije Sarl Misel sa cijem da se postigne sporazum pocetkom iduce godine, rekla je Ursula fon der Lajen.

Govoreci o odbrani ona je rekla da predlozena finansijska sredstva u finskom predlogu nijesu dovoljna i dodala da Evropa treba da investira. Finska kao predsjedavajuca Evropskog savjeta, predlozila je da se doprinosi zemalja clanica fiksiraju na 1,07 odsto bruto nacionalnog dohotka za buduci visegodisnji budzet.

U FRANCUSKOJ

Francuska se priprema za masovni strajk kojem ce se prikljuciti milioni radnika u znak protesta protiv planova za penzije i njihovo smanjenje, pise BBC.

U opstem strajku ucestvovace radnici u skolstvu i saobracaju, advokati, medicinsko osoblje, zaposlenici na aerodromima i drugi, a kako navodi BBC, to ce biti najmasovniji strajk proteklih godina u Francuskoj.

Ocekuje se da ce strajk poceti danas, a neki celnici sindikata upozoravaju da ce strajkovati dok predsjednik Emanuel Makron ne odustane od svojih najava promjene penzijskog sistema.

Prema jednoj anketi, javna podrska strajku iznosi 69 odsto, a ona je najjaca medu mladim ljudima u dobi 18-34 godine.

Makronova administracija nada se da ce izbjeci ponavljanje opseg strajka zbog panzijske reforme iz 1995. koji je tri sedmice narusio vazdusni saobracaj i dobio masovnu javnu podrsku, prisilivsi vladu na promjene.

Ministar unutrasnjih poslova Kristofer Kastaner rekao je uoci pocetka strajka kako ocekuje gotovo 250 protestnih skupova sirom zemlje, za koje kaze da bi mogli postati nasilni.

“Trazio sam da, bude li nereda ili nasilja, hapsenja budu odmah na licu mjesta”, rekao je on.

Veci broj pripadnika Zutih prsluka rekao je da planira da se prikljuci protestima.

Samo deset odsto medugradskih vozova i vozova velikih brzina vozice, a neke regionalne linije nece voziti uopste. U Parizu, operater podzemne zeljeznice RATP upozorio je putnike da ocekuje ozbiljne poremecaje saobracaja tokom dana. Od 16 linija metroa u gradu vozice ih samo pet.

Kontrolori leta takode idu u strajk, te ce 30 odsto domacih letova Air Francea biti otkazano, dok je EasyJet otkazao vise od 200 letova.

U strajku ce ucestvovati i bolnicko osoblje, advokati i policajci, postari i radnici cistoce.

Ministar zdravstva rekao je da se zasad ne zna koliko tesko ce biti pogodene bolnice, ali u toku su pripreme za rad u uslovima strajka.

U strajku ce biti i osnovne i srednje skole, ocekuje se da 60 odsto nastavnika bude u strajku, ali skole bi trebale ostati otvorene.

Francuska trenutno ima sistem od desetak razlicitih penzionih sema koje Makron zeli ujediniti.

Prema novom planu bi se radnici nagradivali za svaki radni dan, cime bi zaradili bodove koji bi se kasnije pretvarali u penzione benefite.

Sluzbeno doba za odlazak u penziju u Francuskoj podignuta je tokom posljednjih deset godina sa 60 na 62 godine, ali i dalje je jedna od najnizih u zemljama OECD-a.

U NOVEMBRU

Ekonomija eurozone skoro je stagnirala u novembru usljed slabe potraznje, posebno iz inostranstvu, pokazao je mjesecni izvjestaj londonske kompanije Markit.

Indeks menadzera nabavke (PMI) bio je u novembru nepromijenjen u odnosu na oktobarskih 50,6 bodova, sto znaci da je Markit podigao njegovu pocetnu procjenu 0,3 boda, prenosi Hrpotfolio.

Vrijednosti vise od 50 bodova signaliziraju rast aktivnosti, a one nize njihov pad.

Glavni izvor rasta ponovo je bio usluzni sektor uprkos blagom slabljenju aktivnosti u odnosu na oktobarl. Industrija je zabiljezila pad deseti mjesec zaredom, iako blazi nego u prethodnim mjesecima.

Potraznja je stagnirala u novembru, nakon dvomjesecnog perioda pada, tvrde u Markitu, upozoravajuci na sada vec 14-mjesecni pad novih narudzbi iz inostranstva.

“Priliv novih narudzbi nije ojacao od avgusta, naglasavajuci slabost potraznje u proteklom periodu. Pritom je nagli pad narudzbi industrijskih proizvoda pratio i osjetno slabiji priliv narudzbi u usluznom sektoru”, naveo je glavni ekonomist Markita, Chris Williamson.

Medu vodecim ekonomijama eurozone najsnazniji rast ponovo je zabiljezila Francuska, a u stopu je slijedi Spanija.

Njemacka ekonomija u novembru je pala treci mjesec zaredom, iako nesto blaze nego u prethodna dva mjeseca. Italija je zabiljezila pad ekonomije nakon sest mjeseci pozitivnih rezultata.

Poslovni zvanicnici nijesu pretjerano optimisticni u pogledu predstojecih mjeseci, pokazuje Markitovo istrazivanje.

“Nivo ocekivanja je medu najnizim od kraja duznicke krize 2013. godine, buduci da kompanije zabrinjavaju trgovinski ratovi, Brexit i usporavanje ekonomskog rasta, kako u maticnim zemljama, tako i u inostranstvu”, rekao je Williamson.

NAGRADA SVEDSKOJ AKTIVISTKINJI

Na svecanoj ceremoniji u Stokholmu dodijeljene su nagrade Rajt Lajvlihud, koja se smatra alternativom Nobelovoj nagradi, a medu dobitnicima je i svedska klimatska aktivistkinja Greta Tunberg.

Greta je nagradena za “inspirisanje i osnazivanje politickih zahtjeva za hitno djelovanje po pitanju klimatskih promjena”.

Tunberg nije prisustvovala dodjeli, ali je u video poruci porucila da se “borba nastavlja” i da nikada nece stati.

OBALA MAURITANIJE

Najmanje 57 migranata se utopilo nakon sto je brod, koji je prevozio oko 150 migranata iz Gambije, potonuo nedaleko od obale Mauritanije.

Vlasti Mauritanije saopstile su da je stradalo 57 migranata, a prezivjeli su rekli da je brod krenuo iz Gambije prije sedam dana, prosle srijede, prenosi Rojters.

Prezivjeli navode i da je na brodu bilo zena i djece, kao i da su 83 osobe uspjele da doplivaju do obale.

Smatra se da je ovaj incident jedan od tragicnijih od kada je Spanija uspostavila pomorsku kontrolu sredinom 2000-ih.