PAPA POZVAO

Papa Franja je u Tokiju pozvao svijet da se oslobodi nuklearne energije ukoliko zeli da buducnost ostavi sljedecim generacijama.

Papa se u Tokiju susreo sa prezivjelima razornog potresa, cunamija i nuklearne katastrofe u Fukusimi 2011. godine,

Oko 18.000 ljudi umrlo je ili se smatra nestalima poslije takozvane “trostruke katastrofe”, kada je snaznim potresom poceo lanac katastrofa cije ce posljedice stanovnici Japana osjecati i u iducim decenijama.

Potres koji je tada pogodio Japan bio je jacine 9,3 stepeni po Rihteru, a potom je tu ostrvsku zemlju pogodio razorni cunami, zbog zega je doslo do nuklarne katastrofe u elektrani Fukusima.

Zbog zracenja, 160.000 ljudi se raselilo, a ni danas se 40.000 njih nije vratilo, prenosi AP.

“Moracemo donijeti vazne odluke o koriscenju prirodnih resursa, a posebno buducih izvora energije”, porucio je papa Franja u Kongresnom centru u Tokiju.

Nakon susreta s prezivjelima iz Fukusime, papa Franja se sreo s carem Naruhitom, a kao i sa premijerom Shinzom Abeom.

Papa je prethodno odao pocast zrtvama americke atomske bombe bacene na dva japanska grada, Hirosimu i Nagasaki krajem Drugog svjetskog rata.

On nije iznio formalni stav o nuklearnoj energiji, ali je Vatikan prethodno pozvao na “siguran i miran razvoj i funkcionisanje nuklearnih tehnologija”.

DZONSONOV IZBORNI MANIFEST

Britanski premijer Boris Dzonson objavio je izborni manifest svoje Konzervativne stranke, i, izmedu ostalog, obecao da ce sprijeciti povecanje poreza i da ce okoncati izlazak Britanije iz Evropske unije i ukinuti slobodu kretanja za rad u EU.

On je obecao smanjenje poreza i javne potrosnje u iznosu od 23,5 milijardi funti izmedu 2020. i 2024. godine, rekavsi da ce uticaj na svakodnevni budzet vlade biti blizu nuli, prenosi Rojters.

U manifestu se navodi i obezbjedivanje 22 milijarde funti odvojene kapitalne potrosnje za istrazivanje i razvoj, odbranu od poplava, zeljeznicu i unapredenja puta. To ostavlja gotovo 80 milijardi funti dodatnih ulaganja pod ranijim planovima koje je odredilo odjeljenje za finansije.

Bice uveden i porez na digitalne usluge, kako bi se osiguralo da velike multinacionalne kompanije placaju svoj fer dio poreza.

Sto se Bregzita tice, period implementacije nece trajati duze od decembra 2020. godine. Dzonsonov sporazum o izlasku iz EU bice predstavljen Parlamentu prije Bozica, kako bi Velika Britanija mogla da napusti Evropsku uniju do kraja januara i krene u period implementacije.

Cilj ce biti da 80 odsto trgovine u Velikoj Britaniji bude pokriveno sporazumima o slobodnoj trgovini u naredne tri godine, pocev od Sjedinjenih Drzava, Australije, Novog Zelanda i Japana. O njima ce se pregovarati paralelno sa sporazumom sa EU.

Uspostavice se i imigracijska kontrola i ukinuti sloboda kretanja za rad u EU. U manifestu je receno da ce biti manje migranata sa nizim kvalifikacijama i da ce se ukupan broj smanjiti. Kvalifikovanim ljekarima, medicinskim sestrama i zdravstvenim radnicima bice ponudene brze vize.

Takode, ljudi koji udu u zemlju iz EU moci ce da pristupe pomoci za nezaposlene, socijalnom smjestaju i djecijem dodatku tek nakon pet godina.

KINESKI MINISTAR

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji izjavio je da je Hong Kong dio Kine sta god da se desi u toj poluautonomnoj teritoriji.

“Sta god da se desi u Hong Kongu, Hong Kong je dio kineske teritorije. Nijedan pokusaj unistenja Hong Konga ili podrivanja stabilnosti Hong Konga ne moze racunati na uspjeh”, rekao je Vang novinarima u Tokiju, odgovarajuci na pitanje o izborima u Hong Kongu.

Prodemokratska opozicija je, cini se, odnijela pobjedu na izborima u Hong Kongu, sto je novi udarac za seficu lokalne vlade Keri Lam i osuda njenog odnosa prema nasilnim protestima koji vec mjesecima potresaju tu autonomnu kinesku teritoriju.

Brojanje glasova jos uvijek traje, ali su mediji prenijeli da je opozicija osvojila apsolutnu vecinu u lokalnom parlamentu.

PREDSJEDNICKI IZBORI

Predsjednik Rumunije Klaus Johanis ubjedljivo je pobijedio u drugom krugu juce odrzanih predsjednickih izbora u toj zemlji.

Konzervativac Johanis (60) osvojio je 63,2 odsto glasova, a doskorasnja premijerka, kandidatkinja Socijaldemokratske partije Vijorika Dancila 36,8 odsto, pokazuju rezultati na osnovu 88 odsto prebrojanih glasova.

U prvom krugu izbora prije dvije nedjelje, Johanis je osvojio 37,8 odsto glasova, a Dancila 22,2 odsto.

Poslije objavljivanja rezultata, Johanis je u sjedistu Nacionalne liberalne stranke rekao da je “pobijedila moderna, evropska, normalna Rumunija”.

“Prihvatam ovu pobjedu s radoscu, zahvalnoscu, skromnoscu i vjerom u Rumuniju”, rekao je Johanis, pripadnik njemacke manjine koji je prije ulaska u politiku predavao fiziku u srednjoj skoli.

Izlaznost na izborima bila je 49,87 odsto, manje nego 2014. godine, kada je glasalo 53,17 odsto biraca.

Johanis je prije izbora obecao nastavak borbe protiv korupcije i jacanje vladavine prava u zemlji sa 19,4 miliona stanovnika.

Parlament Rumunije je 10. oktobra izglasao nepovjerenje Dancilinoj vladi, koja se nasla pod teretom optuzbi za korupciju i kritika Evropske unije zbog pravosudnih reformi, koje se tumace kao ugrozavanje vladavine prava i nezavisnosti sudija.

Poslanici su 4. novembra izglasali novu, manjinsku vladu na celu s Ludovikom Orbanom iz Nacionalne liberalne stranke, na cijem je celu ranije bio Johanis.

Iako je clanica EU od 2007. godine, u Rumuniji je rasireno siromastvo, a vise od 25 odsto stanovnistva zivi s manje od 5,5 dolara na dan, pokazala je proslogodisnja studija Svjetske banke.

PREDSJEDNICA POTPISALA

Samoproglasena predsjednica Bolivije Danine Anjez potpisala je danas zakon o odrzavanju novih predsjednickih izbora, na kojima bivsi predsjednik Evo Morales nece moci da ucestvuje.

Kako prenosi AP, ona je obecala da ce organizovati “pravedne, ciste i transparentne izbore”.

U tom zakonu nije odreden datum novih izbora, vec ce o tome odluku donijeti nova izborna komisija koja tek treba da bude imenovana.

Nacrt zakona je prethodno usvojio bolivijski Senat, a njime se zabranjuje reizbor svakome ko je uzastopno obavljao dva predsjednicka mandata.

Inace, prelazna vlada Bolivije podnijela je tuzbu za pobunu i terorizam protiv bivseg predsjednika Eva Moralesa.

Vrsilac duznosti sefa diplomatije Arturo Muriljo izjavio je u subotu da se optuzbe odnose na video-snimak na kojem se, navodno, cuje Morales koji koordinira blokadama tokom ulicnih protesta u Boliviji.

Muriljo je dodao da vlada za Moralesa trazi maksimalnu zatvorsku kaznu od 15 do 20 godina zatvora.

Bolivija je zapala u krizu poslije Moralesove pobjede na osporenim izborima 20. oktobra.

On je podnio ostavku 10. novembra, a nakon toga dobio je azil u Meksiku.

LOKALNI IZBORI

Prodemokratski kandidati osvojili su vise od trecine mjesta na danasnjim lokalnim izborima u Hongkongu.

To pokazuju djelimicni rezultati glasanja koje se smatra testom podrske visemjesecnim antivladinim protestima u toj autonomnoj kineskoj teritoriji.

Medu pobjednicima izbora, na kojima je zabiljezena visoka izlaznost, su bivsi studentski lideri i kandidat koji je zamijenio poznatog aktivistu Dzosuu Vonga, jedinu osobu kojoj je zabranjeno ucesce na izborima.

Pobijedio je i jedan od organizatora protesta Dzimi Sem, pretucen u oktobru, kao i prodemokratski poslanik kojem je napadac odgrizao dio uha.

Prema nepotpunim rezultatima, prodemokratski kandidati osvojili su 159 od 452 mandata u 18 okruznih vijeca.

Najtezi poraz dozivjela je najveca hongkonska prokineska stranka, posto je vise od 100 od njena 182 kandidata izgubilo.

Izborna komisija je saopstila da je glasalo 71 odsto od 4,1 milion registrovanih biraca, znatno vise od 47 odsto, kolika je bila izlaznost na istim izborima odrzanim prije cetiri godine.

Danasnji izbori imaju veliki simbolicki znacaj u gradu polarizovanom dugotrajnim protestima, posto se smatra da dobar rezultat opozicije ukazuje da javnost i dalje podrzava demonstrante, iako na protestima ima sve vise nasilja.

Sefica vlade Hongkonga Keri Lam izjavila je danas poslije glasanja da su nemiri otezali organizovanje izbora, i da se nada da stabilnosti i mira nece biti samo danas, nego i ubuduce i da ce glasanje pokazati da niko ne zeli da u Hongkongu ponovo bude haos.

IZLAZNA ANKETA

Predsjednik Rumunije Klaus Johanis ubedljivo je danas pobijedio u drugom krugu predsjednickih izbora u toj zemlji, pokazuju rezultati na osnovu izlazne ankete.

Konzervativac Johanis osvojio je 66,5 odsto glasova, a doskorasnja premijerka, kandidatkinja Socijaldemokratske partije Vijorika Dancila 33,5 odsto, objavila je organizacija IRES koja je sprovela izlaznu anketu.

U prvom krugu izbora prije dvije nedjelje, Johanis je osvojio 37,8 odsto glasova, a Dancila 22,2 odsto.

Zvanicni preliminarni rezultati izbora ocekuju se kasnije veceras.

Rezultati na osnovu izlaznih anketa zasnivaju se na ispitivanju biraca za koga su glasali, neposredno po izlasku s birackog mjesta.

Johanis je obecao nastavak borbe protiv korupcije i jacanje vladavine prava u zemlji sa 19,4 miliona stanovnika.

On je danas kazao da je glasao “za modernu, evropsku, normalnu Rumuniju”, dok je Dancila obecala “vise angazmana, rada i posvecenosti rumunskom narodu”.

Parlament je 10. oktobra izglasao nepovjerenje Dancilinoj vladi, koja se nasla pod teretom optuzbi za korupciju i kritika Evropske unije zbog pravosudnih reformi, koje se tumace kao ugrozavanje vladavine prava i nezavisnosti sudija.

Poslanici su 4. novembra izglasali novu, manjinsku vladu na celu s Ludovikom Orbanom iz Nacionalne liberalne stranke, na cijem je celu ranije bio Johanis.

Johanis se cesto sukobljavao s Dancilom i njenom partijom zbog pravosudnih reformi i drugih zakona. Opozicija i kriticari vlade brinu zbog ublazavanja antikorupcijskih zakona, zahvaljujuci kojima su prethodnih godina podignute optuznice protiv nekoliko desetina osoba, medu kojima su clanovi vlade, poslanici i jedan rumunski clan Evropskog parlamenta.

Gnijev javnosti rezultirao je i cestim, masovnim antikorupcijskim protestima u Bukurestu i drugim gradovima.

Ocekuje se da bi Johanis i Orban, koji imaju iste ideoloske korene i vrijednosti, zajedno radili na jacanju mjera u borbi protiv korupcije.

Iako je clanica EU od 2007. godine, u Rumuniji je rasireno siromastvo, a vise od 25 odsto stanovnistva zivi s manje od 5,5 dolara na dan, pokazala je proslogodisnja studija Svjetske banke.

KONGO

Najmanje 27 osoba poginulo je danas u padu aviona na stambeno naselje u Demokratskoj Republici Kongo, a medu stradalima su clanovi posade, putnici i mjestani grada Gome, saopstile su lokalne vlasti.

Avion “Dornijer 228-200” sa 19 sjedista, u vlasnistvu privatne kompanije Bizi bi (Busy bee), srusio se na kuce u Gomi, u naselju Mapendo, nedugo poslije polijetanja ka gradu Beni, udaljenom 350 kilometara, navodi Bi-Bi-Si (BBC).

Medu zrtvama je i devet clanova iste porodice koji su bili u jednoj od kuca na koje se srusio avion.

Uzrok nesrece za sada nije poznat.

Jedan od svjedoka rekao je da je vidio kako se avion tri puta okrenuo u vazduhu, dok je iz njega izlazilo puno dima.

Kongoansko ministarstvo saobracaja saopstilo je da je poginulo 26 osoba – 17 putnika, dva clana posade i sedam stanovnika naselja na koje je avion pao, prenosi Asosiejted pres.

Avionske nesrece su ceste u Kongu zbog loseg odrzavanja letjelica i niskih bezbjednosnih standarda.

Zbog bezbjednosnih razloga, nijedna kongoanska aviokompanija, ukljucujuci Bizi bi, ne smije da ude u vazdusni prostor Evropske unije.

Biraci u Hong Kongu danas su masovno izasli na lokalne izbore koji se smatraju barometrom podrske prodemokratskim protestima koji u toj autonomnoj kineskoj teritoriji traju gotovo sest mjeseci.

Glasanje je zavrseno u 22.30 po lokalnom vremenu (15.30 po centralnoevropskom), izborna komisija za sada nije saopstila ukupnu izlaznost, ali je sat vremena prije zatvaranja biralista navela da je glasalo 69 odsto od 4,1 milion registrovanih biraca.

To znatno prevazilazi izlaznost na istim izborima odrzanim prije cetiri godine, kada je izlaznost bila 47 odsto.

Izbori su protekli mirno, a gotovo niko od biraca nije imao obiljezja demonstranata – crnu odjecu ili maske za lice.

Rezultati izbora na kojima su birana 452 clana 18 okruznih veca ocekuju se u ponedjeljak ujutru po lokalnom vremenu.

Izbori imaju simbolicki znacaj u gradu polarizovanom dugotrajnim protestima.

Dobar rezultat opozicije pokazao bi da javnost i dalje podrzava demonstrante, iako na protestima ima sve vise nasilja.

Sefica vlade Hongkonga Keri Lam izjavila je danas poslije glasanja da su nemiri otezali organizovanje izbora, i da se nada da stabilnosti i mira nece biti samo danas nego i ubuduce i da ce glasanje pokazati da niko ne zeli da u Hong Kongu ponovo bude haos.

Protesti u Hong Kongu traju od pocetka juna. Oni su tada izbili zbog predloga zakona o ekstradiciji koji je predvidao izrucenje osumnjicenih Pekingu i u pocetku su bili mirni.

Demonstracije na kojima je vremenom sve cesce dolazilo do sukoba s policijom, izrodile su protestni pokret protiv vlade Hong Konga i Pekinga i prerasle su u borbu za demokratska prava i ocuvanje gradanskih sloboda koje su Hong Kongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

SEDMORO SE UDAVILO

Italijanska obalska straza je iz mora izvukla tijela sedam migranata u blizini ostrva Lampeduza, juzno od Sicilije, prenose agencije.

Uz pomoc brodova granicne policije, obalska straza je u potrazi za jos 13 migranta koji su nestali kada je njihov brod potonuo u uzburkanom moru.

Vlasti su saopstile da je 149 ljudi spaseno posto se njihov brod prevrnuo i potonuo.

Prema tvrdnji prezivjelih, krijumcari, ljudi iz Libije su na taj brod ukrcali 169 osoba.

  • Fabris radi po zakonu, NSD da ne sluša slijepo naredbe iz Podgorice
    on 05/02/2025 at 15:24

    U budvanskoj URA-i ističu da je Ministarstvo javne uprave nekoliko puta izuzimalo dokumentaciju iz službe Skupštine, ali nijednom nijesu imali primjedbu na rad Berislava Fabrisa, što dovoljno govori o njegovoj stručnosti i profesionalnosti. Prijave koje su najavljene iz NSD-a na račin njegovog rada dobiće, kako su poručili i kontra prijave.

  • Dukaj: Političari krivi za situaciju u Kotoru i Šavniku
    on 05/02/2025 at 15:01

    Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je u emisiji "Budimo budni - pitajte Vladu" kaže da su i za situaciju u Šavniku i Kotoru krivi političari koji imaju određeni politički interes.

  • Ivanović: Želimo da postanemo prva naredna članica EU
    on 05/02/2025 at 14:39

    Crna Gora želi da postane prva naredna članica EU, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović koji se susreo u Briselu sa poslanikom Evropskog parlamenta i izvjestiocem iz sjenke za Crnu Goru Rajnholdom Lopatkom.

  • "Blokada Skupštine imala dva cilja, jedan je bio oslobađanje Lazovića i Katnića"
    on 05/02/2025 at 12:48

    Poslanici u Skupštini Crne Gore dans su razmatrali Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu. Ministar finansija Novica Vuković je istakao da su pripremili plan koji je sveobuhvatan, održiv i realan, a poslanici parlamentarne većine su saglasni da ovaj dokument treba usvojiti što prije. Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj dao je pauzu, a o nastavku sjednice poslanici će biti blagovremeno obaviješteni.

  • Vuković: Nudimo sporazum u kome je isključivi fokus na 'evropskoj agendi'
    on 05/02/2025 at 11:26

    Potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković poručio je da uprkos destruktivnom ponašanju Andrije Mandića, parlamentarna opozicija nudi sporazum kojim se, kako tvrdi, rješava aktuelna kriza i trasira put ka završetku pregovora s EU - isključivi fokus na ‘evropskoj agendi’, bez pitanja koja nas dijele, mišljenje Venecijanske komisije i usvajanje budžeta.

  • Nacrt zakona o Vladi poslat na mišljenje EK
    on 05/02/2025 at 11:12

    Nacrt zakona o Vladi poslat je danas na mišljenje Evropskoj komisiji (EK), saznaje Portal RTCG. Ukoliko se ovaj zakon usvoji, Crna Gora će po prvi put riješiti ovo važno sistemsko pitanje, saopšteno je Portalu RTCG iz Vlade.

  • Milatović čestitao Lutovcu stupanje na dužnost predsjednika Opštine Berane
    on 05/02/2025 at 10:50

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je Đoletu Lutovcu stupanje na dužnost predsjednika Opštine Berane, poručujući da preuzimanje ove funkcije predstavlja veliku čast i izazov, jer "podrazumijeva posvećenost, mudro vođenje i donošenje odluka na dobrobit građana opštine Berane".

  • Danilović: Vjerujem da će Jovanović dobiti podršku budvanskog DPS-a
    on 05/02/2025 at 09:59

    Lider Ujedinjene Crne Gore (UCG) Goran Danilović rekao je u emisiji "Link" da vjeruje da će nosilac liste "Budva naš grad" Nikola Jovanović dobiti podršku budvanskog DPS-a za čelnika opštine. Sjednica na kojoj će se birati prvi čovjek opštine, za čiju funkciju je do sada predložen samo Nikola Jovanović, zakazana je za četvrtak u 14 sati.

  • Miličić: To što je DPS pronašao "par trulih dasaka" u Budvi ne znači ništa
    on 05/02/2025 at 08:16

    Portparol Nove srpske demokratije (NSD) Mirko Miličić reagovao je na sinoćnji govor predsjednika DPS-a Danijela Živkovića u Šavniku, poručujući mu da to što je DPS "pronašao par trulih dasaka" u Budvi, ne znači ništa. Miličić je istakao da će im to postati jasno na izborima u Nikšiću.

  • Hadžić: Da li bi se nova budvanska većina usaglasila u vezi srebreničke rezolucije?
    on 05/02/2025 at 07:46

    Poslanik Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore Seid Hadžić upitao je odbornike DPS-a, liste "Budva naš grad", Evropskog saveza i GP URA da li bi se nova budvanska većina usaglasila oko srebreničke rezolucije.