GODISNICA PADA AMBASADE

Na danasnji dan prije 40 godina iranski studenti su zaposeli americku ambasadu u Iranu, uzevsi 52 Amerikanca kao taoce. Talacka kriza je trajala 444 dana, a njene posljedice osjecaju se i danas.

Kako pise Dojce vele (Deutsche Welle – DW), raspolozenje u Teheranu ujutro 4. novembra 1979. bilo je napeto. Nije bilo proslo ni tri dana kako je voda revolucije ajatolah Ruhola Homeini svoje sljedbenike pozvao na akciju koja je cijelom svijetu trebalo jos jednom da pokaze da je Iran poslije uspjesne revolucije napokon postao Islamska Republika i da je persijski sah zauvijek svrgnut sa vlasti.

“Smrt Americi”, skandiarale su stotine studenata ispred americke ambasade. Kasno prepodne, nekoliko desetina njih su presli ogradu i nasilno usli u zgradu. Zarobili su 66 americkih gradana, od kojih su 52 zadrzali kao taoce – na uzas cijelog zapadnog svijeta.

Bliski saradnik Homeinija i kasnije drzavni sekretar Sadek Tabatabai rekao je da je u njihovim ocima diplomatska misija Vasingtona u Iranu bila steciste spijunaze.

“Da je americka ambasada u Teheranu zaista bila diplomatski centar i da su njene aktivnosti bile cisto prikupljanje informacija ili u okviru uobicajenog rada obavjestajnih sluzbi, onda bi se moglo govoriti i drugacije. Ali posto je dokazano da su ti ljudi u americkoj ambasadi poslije revolucije bili umijesani u mnoge nemire u zemlji, i cak ih planirali, onda se s pravom moze zakljuciti da to nije bio istinski centar diplomatije, nego centar spijunaze”, rekao je.

Zaposjedanje americke ambasade u Teheranu bilo je medunarodni skandal. Jer ni u vrijeme Drugog svjetskog rata nije se desilo da zemlja domacin napadne diplomatsku misiju neke zemlje i ljude u njoj izlozi agresiji.

Vladari u Iranu su ocigledno htjeli da svjetskoj javnosti nedvosmisleno pokazu da se u njihovoj zemlji s pobjedom islamske revolucije 11. februara 1979. dogodilo vise od uobicajene promjene vlasti. U njihovim ocima je pocelo novo doba. Po prvi put u istoriji uspostavljena je islamska republika pod vodstvom siitskog svestenstva, za koju se na referendumu 1. aprila izjasnilo vise od 90 odsto stanovnistva.

Homeini nije ni podrzao niti osudio akciju. Znao je da svakim danom talacke krize njegov autoritet raste, a time i pritisak na Vasington.

Posto su pregovori bili neuspjesni, americki predsjednik Dzimi Karter vidio je samo jedan izlaz. I tako je 24. aprila 1980. pokrenuo vojnu operaciju – sa pogubnim posljedicama, kako je sam morao da prizna.

“Nakon sto se, po mom naredenju, tim za oslobadenje talaca povukao, dva helikoptera sudarila su se na tlu poslije tocenja goriva u iranskoj pustinji. Nije bilo borbe, ali je poginulo osam clanova posade. Ali, necemo odustati”, rekao je.

Propala operacija spasavanja dovela je do pada Karterove popularnosti i u novembru 1980. je za novog predsjednika SAD izabran Ronald Regan.

Ali, bas kada je Regan preuzimao funkciju, Karter je jos jednom bio u centru paznje: tog 20. januara 1981. bivsi predsjednik SAD u Frankfurtu na Majni je docekao svoje sunarodnike – koji su pusteni na slobodu poslije tacno 444 dana.

“Zelim jasno da kazem da ce iranska vlada – svi odgovorni – za sva vremena biti prokleti zbog onoga sto su ucinili nasim sunarodnicima”, rekao je bivsi predsjednik.

Zaposedanje ambasade SAD 4. novembra 1979. ucinilo je da Vasington i Teheran, koji su blisko saradivali decenijama, postanu zestoki neprijatelji. Pritom, ta akcija nije bila planirana.

Trideset godina kasnije Abas Abdi, jedan od glavnih u toj akciji za nemacki radio je rekao da je zaposijedanje ambasade bilo spontana inicijativa.

“Nije bila planirana duza akcija. Razmisljali smo o kratkom protestu. Da je bilo tako, sve bi bilo zaboravljeno nakon nekog vremena. Jedan od razloga zbog kojeg je to trajalo toliko dugo je bila velika podrska akciji. To znaci da su u osnovi i potencijalno bile moguce slicne akcije. Zato ne mogu reci sta bi se dogodilo da to nijesmo uradili. Nesto bi se sigurno dogodilo, u nekom drugom obliku. Ali studenti definitivno nijesu imali namjeru da ostanu duze od pet dana i mislili su da napuste ambasadu nakon pet dana”, naveo je.

NAKON TRI GODINE

Komesar njujorske policije Dzejms O’Nil, odlazi sa tog mjesta poslije tri godine, izjavio je u saopstenju gradonacelnik Njujorka Bil de Blazio.

Gradonacelnik je rekao da ce O’Nila zamijeniti sef detektiva Dermot Si i zahvalio se O’Nilu na dugogodisnjoj policijskoj sluzbi.

Sezdesetjednogodisnji O’Nil je proveo vise od tri decenije u njujorskoj policiji prije nego sto je postao komesar 2016. On je vodio njujorsku policiju u vrijeme dok je konstantno padala stopa kiminala u gradu i za vrijeme odgovora policje na velike incidente ukljucujuci napad bombom rucne izrade 2016. i napad kamionom u kome je ubijeno osam ljudi na biciklistickoj ruti 2017.

NAKON TRI GODINE

Komesar njujorske policije Dzejms O’Nil, odlazi sa tog mjesta poslije tri godine, izjavio je u saopstenju gradonacelnik Njujorka Bil de Blazio.

Gradonacelnik je rekao da ce O’Nila zamijeniti sef detektiva Dermot Si i zahvalio se O’Nilu na dugogodisnjoj policijskoj sluzbi.

Sezdesetjednogodisnji O’Nil je proveo vise od tri decenije u njujorskoj policiji prije nego sto je postao komesar 2016. On je vodio njujorsku policiju u vrijeme dok je konstantno padala stopa kiminala u gradu i za vrijeme odgovora policje na velike incidente ukljucujuci napad bombom rucne izrade 2016. i napad kamionom u kome je ubijeno osam ljudi na biciklistickoj ruti 2017.

240 POSLANIKA ZA

Rumunska vlada Ludovika Orbana “prezivjela” je glasanje o povjerenju u parlamentu.

To ce omoguciti zvanicnom Bukurestu da predlozi svog kandidata za evropskog komesara i tako odblokira proces izbora nove Evropske komisije.

“Za povjerenje vladi glasalo je 240 poslanika”, rekao je jedan poslanik novinarima.

Orbanovoj vladi, koja je nedavno zamijenila kabinet socijalista predvoden Vjorikom Dancilom, trebala su najmanje 233 glasova za opstanak, prenosi Rojters.

Nova Evropska komisija trebalo je da stupi na duznost 1. novembra, ali politicki zastoj u Bukurestu odlozio je njen izbor.

240 POSLANIKA ZA

Rumunska vlada Ludovika Orbana “prezivjela” je glasanje o povjerenju u parlamentu.

To ce omoguciti zvanicnom Bukurestu da predlozi svog kandidata za evropskog komesara i tako odblokira proces izbora nove Evropske komisije.

“Za povjerenje vladi glasalo je 240 poslanika”, rekao je jedan poslanik novinarima.

Orbanovoj vladi, koja je nedavno zamijenila kabinet socijalista predvoden Vjorikom Dancilom, trebala su najmanje 233 glasova za opstanak, prenosi Rojters.

Nova Evropska komisija trebalo je da stupi na duznost 1. novembra, ali politicki zastoj u Bukurestu odlozio je njen izbor.

GRCKA

Grcka policija danas je, na auto-putu na sjeveru zemlje, u kamionu hladnjaci pronasla 41 migranta, medu kojima je sestoro maloljetnika.

Migranti nijesu povrijedeni, rekao je neimenovani policijski zvanicnik, navodeci da sistem za rashladivanje nije bio ukljucen, prenio je Rojters.

U pitanju su muskarci i djecaci, a svi sem dvojice, Iranca i Sirijca, dolaze iz Avganistana.

Osmorica migranata su u bolnici zbog problema sa disanjem, navodi AP.

Policija je uhapsila 40-godisnjeg vozaca iz Gruzije, koji je upravljao kamionom sa bugarskim registarskim tablicama.

Tokom rutinske kontrole policija je zaustavila kamion u blizini grada Ksanti.

Migranti su pronadeni 10 dana nakon sto su u blizini Londona u kamionu hladnjaci pronadena tijela 39 migranata za koje se vjeruje da su iz Vijetnama.

Grcka policija je ove godine uhapsila desetine osoba za koje se vjeruje da su umijesane u krijumcarenje ljudi.

GRCKA

Grcka policija danas je, na auto-putu na sjeveru zemlje, u kamionu hladnjaci pronasla 41 migranta, medu kojima je sestoro maloljetnika.

Migranti nijesu povrijedeni, rekao je neimenovani policijski zvanicnik, navodeci da sistem za rashladivanje nije bio ukljucen, prenio je Rojters.

U pitanju su muskarci i djecaci, a svi sem dvojice, Iranca i Sirijca, dolaze iz Avganistana.

Osmorica migranata su u bolnici zbog problema sa disanjem, navodi AP.

Policija je uhapsila 40-godisnjeg vozaca iz Gruzije, koji je upravljao kamionom sa bugarskim registarskim tablicama.

Tokom rutinske kontrole policija je zaustavila kamion u blizini grada Ksanti.

Migranti su pronadeni 10 dana nakon sto su u blizini Londona u kamionu hladnjaci pronadena tijela 39 migranata za koje se vjeruje da su iz Vijetnama.

Grcka policija je ove godine uhapsila desetine osoba za koje se vjeruje da su umijesane u krijumcarenje ljudi.

HAPSENJA U VIJETNAMU

Vijetnamska policija uhapsila je osmoro ljudi koji se dovode u vezu sa smrcu 39 migranata u kamionu blizu Londona, prosle sedmice, objavili su danas drzavni mediji.

“Na osnovu saznanja koja dobijemo od osumnjicenih, mi cemo aktivno pokrenuti istrage za borbu i iskorjenjivanje tih krugova koji dovode ljude ilegalno u Britaniju”, saopsteno je iz policije, prenosi Rojters.

U petak je vijetnamska policija uhapsila dvije osobe, a nastavila ispitivanje jos nekoliko njih zbog sumnje da su umijesani u organizovano krijumcarenje ljudima.

HAPSENJA U VIJETNAMU

Vijetnamska policija uhapsila je osmoro ljudi koji se dovode u vezu sa smrcu 39 migranata u kamionu blizu Londona, prosle sedmice, objavili su danas drzavni mediji.

“Na osnovu saznanja koja dobijemo od osumnjicenih, mi cemo aktivno pokrenuti istrage za borbu i iskorjenjivanje tih krugova koji dovode ljude ilegalno u Britaniju”, saopsteno je iz policije, prenosi Rojters.

U petak je vijetnamska policija uhapsila dvije osobe, a nastavila ispitivanje jos nekoliko njih zbog sumnje da su umijesani u organizovano krijumcarenje ljudima.

OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

  • Fabris radi po zakonu, NSD da ne sluša slijepo naredbe iz Podgorice
    on 05/02/2025 at 15:24

    U budvanskoj URA-i ističu da je Ministarstvo javne uprave nekoliko puta izuzimalo dokumentaciju iz službe Skupštine, ali nijednom nijesu imali primjedbu na rad Berislava Fabrisa, što dovoljno govori o njegovoj stručnosti i profesionalnosti. Prijave koje su najavljene iz NSD-a na račin njegovog rada dobiće, kako su poručili i kontra prijave.

  • Dukaj: Političari krivi za situaciju u Kotoru i Šavniku
    on 05/02/2025 at 15:01

    Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je u emisiji "Budimo budni - pitajte Vladu" kaže da su i za situaciju u Šavniku i Kotoru krivi političari koji imaju određeni politički interes.

  • Ivanović: Želimo da postanemo prva naredna članica EU
    on 05/02/2025 at 14:39

    Crna Gora želi da postane prva naredna članica EU, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović koji se susreo u Briselu sa poslanikom Evropskog parlamenta i izvjestiocem iz sjenke za Crnu Goru Rajnholdom Lopatkom.

  • "Blokada Skupštine imala dva cilja, jedan je bio oslobađanje Lazovića i Katnića"
    on 05/02/2025 at 12:48

    Poslanici u Skupštini Crne Gore dans su razmatrali Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu. Ministar finansija Novica Vuković je istakao da su pripremili plan koji je sveobuhvatan, održiv i realan, a poslanici parlamentarne većine su saglasni da ovaj dokument treba usvojiti što prije. Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj dao je pauzu, a o nastavku sjednice poslanici će biti blagovremeno obaviješteni.

  • Vuković: Nudimo sporazum u kome je isključivi fokus na 'evropskoj agendi'
    on 05/02/2025 at 11:26

    Potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković poručio je da uprkos destruktivnom ponašanju Andrije Mandića, parlamentarna opozicija nudi sporazum kojim se, kako tvrdi, rješava aktuelna kriza i trasira put ka završetku pregovora s EU - isključivi fokus na ‘evropskoj agendi’, bez pitanja koja nas dijele, mišljenje Venecijanske komisije i usvajanje budžeta.

  • Nacrt zakona o Vladi poslat na mišljenje EK
    on 05/02/2025 at 11:12

    Nacrt zakona o Vladi poslat je danas na mišljenje Evropskoj komisiji (EK), saznaje Portal RTCG. Ukoliko se ovaj zakon usvoji, Crna Gora će po prvi put riješiti ovo važno sistemsko pitanje, saopšteno je Portalu RTCG iz Vlade.

  • Milatović čestitao Lutovcu stupanje na dužnost predsjednika Opštine Berane
    on 05/02/2025 at 10:50

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je Đoletu Lutovcu stupanje na dužnost predsjednika Opštine Berane, poručujući da preuzimanje ove funkcije predstavlja veliku čast i izazov, jer "podrazumijeva posvećenost, mudro vođenje i donošenje odluka na dobrobit građana opštine Berane".

  • Danilović: Vjerujem da će Jovanović dobiti podršku budvanskog DPS-a
    on 05/02/2025 at 09:59

    Lider Ujedinjene Crne Gore (UCG) Goran Danilović rekao je u emisiji "Link" da vjeruje da će nosilac liste "Budva naš grad" Nikola Jovanović dobiti podršku budvanskog DPS-a za čelnika opštine. Sjednica na kojoj će se birati prvi čovjek opštine, za čiju funkciju je do sada predložen samo Nikola Jovanović, zakazana je za četvrtak u 14 sati.

  • Miličić: To što je DPS pronašao "par trulih dasaka" u Budvi ne znači ništa
    on 05/02/2025 at 08:16

    Portparol Nove srpske demokratije (NSD) Mirko Miličić reagovao je na sinoćnji govor predsjednika DPS-a Danijela Živkovića u Šavniku, poručujući mu da to što je DPS "pronašao par trulih dasaka" u Budvi, ne znači ništa. Miličić je istakao da će im to postati jasno na izborima u Nikšiću.

  • Hadžić: Da li bi se nova budvanska većina usaglasila u vezi srebreničke rezolucije?
    on 05/02/2025 at 07:46

    Poslanik Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore Seid Hadžić upitao je odbornike DPS-a, liste "Budva naš grad", Evropskog saveza i GP URA da li bi se nova budvanska većina usaglasila oko srebreničke rezolucije.