DAN ZAHVALNOSTI

Omiljeni veliki baloni koji se pojavljuju na tradicionalnoj Mejsi’s paradi za Dan zahvalnosti u Njujorku podignuti su i ove godine, iako je bilo strahovanja da zbog vjetra nece moci da se koriste.

Zvanicnici parade i njujorska policija pratili su jacinu vjetra duz rute od cetiri kilometara koja ide kroz Menheten.

Baloni napunjeni helijumom ne smijeju da lete ako je suvise vjetrovito. Medutim, potpredsjednica robne kuce Mejsi’s Suzan Tersero je objavila pola sata prije predvidenog pocetka da ce baloni ipak letjeti, ali ce biti malo nize.

Ako se pojaca vjetar baloni medu kojima su Snupi, Sunder Bob Kockalone i drugi omiljeni likovi mogu da budu povuceni. Samo jednom zbog vremena oni nijesu letjeli, 1971.

U paradi, jednom od najpopularnijih dogadaja u gradu, ucestvuje oko 8.000 ljudi, dvadesetak platformi, plehani orkestri i zavrsava se pojavljivanjem Deda Mraza. Ove godine su najavljeni nastupi glumca Bilija Portera, i pjevacica Selin Dion, Sijere, Keli Rouland i Idine Menzel.

Propisi o balonima i vjetru uvedeni su kada je vjetar 1997. oduvao balon macke u svjetiljku u Centralnom parku i tesko povrijedio jednu zenu.

POSTIGNUT DOGOVOR

Zemlje clanice NATO postigle su dogovor koji ce omoguciti da SAD smanje svoj doprinos budzetu Alijanse, sa izuzetkom Francuske koja je odbila da ucestvuje u novoj raspodjeli, reklo je danas vise zvanicnika tog saveza.

Dogovor je postignut nekoliko dana uoci samita NATO koji se odrzava 3. i 4. decembra u Londonu i gdje se ocekuje i predsjednik SAD Donald Tramp. Na prethodnom samitu 2018. Tramp je trazio smanjenje doprinosa svoje zemlje.

SAD trenutno placaju 22,1 odsto budzeta NATO, koji iznosi 2,5 milijardi dolara (2,37 miljardi evra) 2019. Njemacka daje 14,7 odsto prema formuli zasnovanoj na BDP-u svake zemlje. Francuska doprinosi 10,5 odsto budzeta.

Prema novoj metodologiji SAD ce smanjiti svoj doprinos na 16,35 odsto od ukupne sume, a Njemacka ce povecati svoj na isti nivo. Druge zemlje saveznice, izuzev Francuske, su prihvatile da placaju vise u budzet. Zbog odbijanja Francuske da prihvati ovo drugi saveznici su morali da revidiraju kljuc po kome se placa, rekli su zvanicnici.

Pariz odbija da ucestvuje u toj operaciji ocjenjujuci da se time rizikuje postavljanje presedana da se dozvoli SAD-u da smanji doprinos budzetima drugih medunarodnih organizacija, objasnio je jedan visokorangirani diplomata.

Taj sporazum nema veze sa raspravom o raspodjeli tereta vojnih troskova, ali se time uklanja jedna sporna tema pred samit iduce nedjelje, rekao je taj diplomata.

“Bilo je hitno da se postigne sporazum jer niko nije smio da kaze Donaldu Trampu da problem nije rijesen”, dodao je on.

Pitanje raspodele tereta vojnih izdataka ce biti sporna tema na samitu zato sto Amerikanci smatraju da drugi saveznici ne ulazu dovoljno, navode evropske delegacije.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg treba u petak da objavi nove cifre koje pokazuju koliko su saveznici potrosili od dolaska Trampa na vlast 2016. u pripremi za stastanak u Londonu.

Dvadesetdevet zemalja clanica NATO obavezale su se 2014. da ce podici svoje izdatke za odbranu na dva odsto svog BDP-a do 2024. U 2019. osam zemalja je na tom nivou vojne potrosnje – SAD, Grcka, Estonija, Litvanija, Letonija, Velika Britanija, Rumunija i Pojska. Francuska navodi da ce dostici cilj 2025.

Njemacka kaska ali se obavezuje da ce postici taj procenat pocetkom 2030-ih. Njen budzet za odbranu je povecan i treba da se podigne na 50,3 milijarde dolara 2020, odnosno 1,42 od njenog BD-a.

IRAK

Najmanje 14 demonstranata je danas poginulo u Nasiriji, na jugu Iraka, kada su bezbjednosne snage otvorile vatru da bi rastjerale okupljene na protestima.

Bezbjednosne snage su pucale na demonstrante koji su se okupili na mostu u Nasiriji prije zore.

Kako prenosi Rojters, na desetine demonstranata je ranjeno.

U Nadzafu je uveden policijski sat nakon sto su demonstranti spalili konzulat Irana.

Bagdad i veci dio juznog Iraka, koji je mahom siitski, od 1. oktobra potresaju demonstracije.

Demonstranti optuzuju vladu koju predvode siiti za korupciju i isticu nezadovoljstvo zbog losih usluga javnih sluzbi i visoke nezaposlenosti.

MORATORIJUM NA RAKETE

Makron izjavio da je spreman da razmotri predlog ruskog lidera Vladimira Putina o uvodenju moratorijuma na razmjestanje raketa srednjeg i kratkog dometa u EU.

To pise list “Frankfurter algemajne”, koji je imao uvid u pismo koje je predsjednik Francuske poslao Putinu.

Kako je saopstio njemacki list, 23. oktobra je Makron poslao odgovor, u kom se navodi da Putinovu inicijativu treba pazljivo prouciti u bilateralnim i visestranim formatima.

Krajem septembra, portparol ruskog lidera Dmitrij Peskov, izjavio je da je Putin poslao sefovima “glavnih drzava Evrope i Azije” pismo o problemu raketa srednjeg i kratkog dometa. NATO je potvrdio prijem pisma, ali celnici Alijanse nijesu smatrali da predlog zasluzuje razmatranje.

Ranije je francuski lider u intervjuu za casopis “Ekonomist” izjavio da je “NATO u potpunosti izgubio koordinaciju unutar saveza, sto se moze okarakterisati kao smrt mozga”.

Sporazum o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa prestao je da vazi 2. avgusta. Inicijator su bile SAD, koje su optuzile Rusiju da ne postuje sporazum, dok je Moskve sve optuzbe negirala.

Eksperti se plase da bi to moglo da izazove trku u naoruzanju, pise Sputnjik.

ULTIMATUM UKRAJINE

Kijev insistira na tome da novi ugovor o tranzitu gasa iz Rusije u EU treba da bude po evropskim pravilima i na duzi rok, a sve ostalo je pitanje pregovora.

“Postoje dva uslova za zakljucivanje novog ugovora o tranzitu gasa. Prvi uslov su evropska pravila, a drugi pitanje dugorocnog tranzita, jer je to stvar bezbjednosti. Sve ostalo je stvar pregovora izmedu komercijalnih subjekata i kompanija”, rekao je premijer Ukrajine Aleksej Goncaruk.

Trilateralne konsultacije Rusije, Ukrajine i Evropske komisije o tranzitu gasa nakon 2019. godine odrzavaju se od polovine prosle godine, ali nema konkretnih rjesenja.

Ruska kompanija “Gasprom” uputila je zvanican predlog o produzenju sporazuma o tranzitu gasa kompaniji “Naftogas Ukrajina”, prenosi “Sputnjik”.

U saopstenju ruske kompanije se navodi da je ona spremna da sklopi novi ugovor na godinu, a prvi od uslova ruske strane je da obje kompanije moraju da prekinu sva uzajamna potrazivanja pred medunarodnom arbitrazom i da prekinu sve sudske postupke.

Podsjetimo, postojeci ugovori izmedu Ukrajine i Rusije oko tranzita i isporuke gasa isticu krajem ove godine.

Ministar energetike Ukrajine Aleksej Orzelj je rekao da je predlog “Gasproma” ukrajinskom “Naftogasu” neprihvatljiv.

ZEHOFER PORUCIO

Ministar unutrasnjih poslova Njemacke Horst Zehofer zabrinut je zbog aktuelne situacije u vezi sa izbeglicama na takozvanoj balkanskoj ruti.

Zehofer je njemackom “Fokus onlajn” rekao da je veoma zabrinut i da se nada da ce nova Evropska komisija da se posveti toj temi.

Istovremeno je kazao da nije iznenaden izvjestajima o novim izbjeglickim rutama.

“Vec mjesecima ukazujem da u Turskoj ima pet miliona izbjeglica i da se u Grckoj broj izbjeglica udvostrucio, kao i da na Zapadnom Balkanu, prema procjenama nase policije, ima izmedu 30.000 i 40.000 izbjeglica”, rekao je Zenhofer.

Naglasio je da zbog svega toga mora biti ucinjeno sve kako bi zemljama Zapadnog Balkana pomoglo u opskrbivanju izbjeglica, kako se ne bi dogodio slican razvoj onom iz 2015. godine.

Zehofer smatra da je ocigledno da mnogi taj razvoj potcjenjuju.

Najavio je da ce u nedjelju i ponedjeljak boraviti u Briselu i da ce na marginama Savjeta ministara unutrasnjih poslova i pravosuda EU obaviti bilateralne razgovore na temu balkanske rute.

KINA LJUTA NA TRAMPA

Americki predsjednik Donald Tramp potpisao je zakon kojim se podrzavaju prodemokratski demonstranti u Hong Kongu, a odluku su osudile hongkoske i pekinske vlasti.

“Danas sam potpisao zakon (…) o ljudskim pravima i demokratiji u Hong Kong”, napisao je americki predsjednik, a saopstila nocas Bijela kuca.

Vlada Hong Konga jutros je izrazila “duboko zaljenje” zbog odluke Trampa da potpise zakon i optuzio Vasington da se “mijesa” u unutrasnje stvari Hong Konga.

Kineska vlada je zaprijetila “mjerama odmazde” na usvajanje zakona u Vasingtonu, sto bi moglo da ugrozi osjetljive trgovinske pregovore dvije zemlje.

“Zakon kojim Vasington prikriva zle namjere”, saopstilo je kinesko ministarstvo spoljnih poslova, ne navodeci koje bi mjere Peking mogao da preduzme.

Protesti u Hong Kongu odrzavaju se od pocetka juna.

Oni su tada izbili zbog predloga zakona o ekstradiciji koji je predvidao izrucenje osumnjicenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i ocuvanje gradanskih sloboda koje su Hong Kongu garantovane 1997, kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

NA POLA GODINE

Gradani i posjetioci Brisela nece moci da piju alkohol na otvorenom u pjesackim zonama u centru grada od 1. februara do 1. avgusta naredne godine, prenio je portal Euractiv.com.

Zabrana se uvodi odlukom koja ce biti usvojena sljedece nedjelje, a iz odluke su izuzete baste kafica i dogadaji na otvorenom.

“jMera je vremenski ogranicena i prestace sest mjeseci nakon stupanja na snagu. Poslije tog perioda ce biti izvrsena evaluacija efekata mjere”, navodi se u odluci grada.

Za krsenje zabrane je predvidena kazna od 350 eura.

Brisel nije prvi grad koji uvodi takvu zabranu. Ipak, dok Madrid, Dablin i Rim imaju neke od najvecih kazni u EU, Berlin, Kopenhagen i Lisabon i dalje ne usvajaju slicne mjere.

BANGLADES

Specijalni antiteroristicki sud u Bangladesu osudio je na smrt sedmoricu islamistickih militanata zbog napada na kafic u glavnom gradu Daki prije tri godine, kada je ubijeno vise od 20 osoba, vecinom stranaca.

Napad je izvrsilo pet ljudi, osmorici se sudilo, a jedna osoba je oslobodena optuzbi.

Oni su osudjeni za teroristicki napad pocinjen koriscenjem vatrenog oruzja, planiranje teroristickog napada, pravljenje bombi, ubistvo i finansiranje terorizma.

Islamska drzava je preuzela odgovornost za napad, ali je Vlada Bangladesa to odbacila tvrdeci da iza napada stoji lokalna organizacija Jumatul Mudzahedin Banglades (JMB).

“Sud im je izrekao najvise kazne”, rekao je novinarima javni tuzilac Golam Sarvar Kan, dodajuci da su optuzbe protiv njih “dokazane izvan svake sumnje”.

Petorica muskaraca napala su 1. jula 2016. kafic Holi Artisan Bejkeri, smjesten u cetvrti Gulsan, usmrtivsi 22 taoca, od kojih 18 stranaca, vecinom Italijana, Japanaca i Indijaca, pise HINA.

NOVI AUTOPUT

Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je novi auto-put, dog 700 kilomeatra, koji spaja Moskvu sa Sankt Peterburgom, a kako je saopstio, put ce se zvati “Neva”.

Putin je rekao da je odluka o nazivu puta donijeta putem javnog glasanja, a medu predlozenim imenima bili su i “Valdaj” i “Dvije prijestonice”.

Infrastruktura trase, porucio je ruski lider, bice najsavremenija, kao i sam put, prenosi Sputnjik.

Novi auto-put M11 duzine 700 kilometara treba da postane pravi poligon za testiranje i primjenu naprednih tehnologija, kako u IT sektoru, tako i u oblasti saobracaja, a bice jedan od najbezbjednijih u Rusiji.

Prosjecno vrijeme putovanja iznosice oko pet i po sati, u poredenju sa prethodnih osam casova, koliko je trajao put besplatnom trasom M10 Moskva-Sankt Peterburg.

Strucnjaci su uvjereni da ce ovaj auto-put, pored povecanje brzine prevoza putnika i robe, dati i novi podsticaj za razvoj vaznih industrijskih grana, kao i mogucnost za primjenu novih tehnologija.