POPLAVE U GRCKOJ

Na sest grckih ostrva proglaseno je vanredno stanje nakon sto je snazno nevrijeme pogodilo je sjever te zemlje. Najgore su prosli Tasos, Halkidiki i Kavala.

Veoma jaka kisa u posljednjih nekoliko sati na Halkidikiju prouzrokovala je probleme, jer su vodostaji, kako prenose grcki mediji opasno porasli, dok su se klizista pojavila u mnogim djelovima putne mreze.

Vatrogasna jedinica intervenisala je u vise navrata. Grcka civilna zastita kaze da je situacija trenutno, iako teska, pod kontrolom.

Posebno je kriticno u mjestu Olimpijada na Halkidikiju i selu Panagija na Tasosu, gdje bujice nose sve pred sobom, ukljucujuci i automobile.

Obilne kise stvorile su probleme lokalnom stanovnistu, rijeke su se izlile, u mnogim djelovima blokirale saobracaj i stvorile klizista.

U oblasti Mesinija na jugu Peloponeza, zabiljezene su dvije pijavice.

GVINEJSKI ZALIV

Pomorac A. T. iz Zrenjanina je srpski drzavljanin koji je otet zajedno sa jos sest kolega sa broda u Ekvatorijalnoj Gvineji, prenose srpski mediji.

“Platformu su napali pirati koji su krenuli ka luci Luba i oteli sedmoricu clanova posade. Medu njima je i jedan srpski drzavljanin, A. T.”, prenosi “Blic” izjavu neimenovanog izvora.

Kako se navodi, A. T. vise od 10 godina radi na prekookeanskim plovidbama. Pomorski fakultet zavrsio je u Kotoru, a osim za americku kompaniju “Ekson mobajl”, na cijem se brodu nalazio kada je kidnapovan, radio je i za poznatu turisticki orijentisanu kompaniju MSC, koja putnike vodi na krstarenja sirom planete. Za sada nema detalja o otmicarima i njihovim motivima.

Ministarstvo inostranih poslova Ekvatorijalne Gvineje dostavilo je diplomatskim kanalima zvanicnicima u Srbiji informaciju u kojoj se navodi da je do otmice doslo 20. novembra ujutru na brodu “Vorden”, koji snabdijeva namirnicama naftnu platformu u vodama naftne platforme na nalazistu “Safir”.

Brod je napustio naftno polje smjesteno na 12 nautickih milja od obale i krenuo je prema Lubi, luckom gradu na juznom ostrvu Bioko, kada je napadnut.

ZBOG SPIJUNAZE

Bivsi zvanicnik americke Centralne obavjestajne agencije (CIA) Dzeri Cuan Sing Li (55) osuden je na 19 godina zatvora nakon sto ga je federalni sud u Virdziniji proglasio krivim za spijunazu u korist Kine.

Sing Li napustio je CIA 2007. i preselio se u Hongkong.

Njega su 2010. godine kontaktirala dvojica pripadnika kineske obavjestajne sluzbe i ponudila mu vise stotina USD i “dozivotno” starateljstvo nad njim u zamjenu za informacije do kojih je dosao dok je bio u CIA, prenosi Rojters.

Stotine hiljada USD uplacene su na Lijev licni bankovni racun u periodu od 2010. do 2013. godine u zamjenu za informacije o CIA.

Uhapsen je dok je boravio na Havajima, kada su agenti FBI u njegovoj hotelskoj sobi pronasli notes koji je sadrzao rukom ispisane informacije o CIA.

Kako je receno iz sudskih izvora, Li je raspolagao osjetljivim informacijama o CIA, kao sto su bankovni racuni americke agencije, lokacije operativnih sastanaka, brojevi telefona i detalji o tajnim postrojenjima CIA.

ZBOG POKUSAJA UBISTVA

Jedan dzihadista osuden je danas na 28 godina zatvora jer je francuskom zatvoru pokusao u da ubije dvojicu strazara.

Bilal Tagi (27), Francuz marokanskog porekla, strazare je napao u posebnom zatvoru, za “radikalizovane islamiste” u okolini Pariza 2016. godine, dok je izdrzavao petogodisnju zatvorsku kaznu poslije neuspjelog pokusaja odlaska u Siriju.

Tagi je odmah priznao da je francuske zvanicnike zelio da ubije u ime dzihadista Islamske drzave i prijetio da ce ponovo pokusati ako bude imao “prilike”, ali danas je rekao da se kaje i da se “odrekao” smrtonosne ideologije te organizacije.

Osudeni ima rok od deset dana da ulozi zalbu na presudu.

GVINEJSKI ZALIV

Ekvatorijalna Gvineja je saopstila da su pirati u Gvinejskom zalivu kidnapovali sedam clanova posade broda kompanije “Ekson Mobajl” i da medu njima ima drzavljana Srbije.

Pirati su u srijedu ujutru napali brod za snabdijevanje u blizini naftnog polja “Zafiro”, navele su vlasti Ekvatorijalne Gvineje.

Posadu od 15 clanova cinili su drzavljani Juzne Afrike, Filipina, Srbije i Kameruna.

Po ukrcavanju na brod, Ratna mornarica je nasla osam clanova posade koji su se sakrili.

Od svih kidnapovanja clanova posada brodova u svijetu, oko 82 odsto dogada se u Gvinejskom zalivu, saopstio je u oktobru “Medunarodni pomorski biro”, specijalizovano odjeljenje Medunarodne privredne komore, koje se bavi zastitom posada od zlocina protiv pomorske trgovine, posebno piraterije.

TRAMP TVRDI

Americki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da kineska vojska nije intervenisala protiv demonstranata u Hong Kongu jedino zbog toga sto je on to zatrazio od kineskog kolege Si Dinpinga.

“Bez mene, Hong Kong bi bio unisten za 14 minuta. On (Si Dinping) ima milion vojnika na polozaju van Hong Konga. Oni nijesu intervenisali jedino zbog toga sto sam ja to zatrazio”, rekao je Tramp za televiziju Foks njuz (Fox News).

Americki predsjednik je rekao da SAD treba da podrze prodemokratske demonstrante u Hong Kongu ali je dodao da on podrzava i Si Dinpinga.

Protesti u Hong Kongu odrzavaju se od pocetka juna. Oni su tada izbili zbog predloga zakona o ekstradiciji koji je predvidjao izrucenje osumnjicenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i ocuvanje gradanskih sloboda koje su Hong Kongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

STOLTENBERG

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg porucio je kako je Turska veoma znacajna zemlja za NATO, javlja Anadolija.

Stoltenberg je dao intervju za list Le Figaro u kojem je odgovarao na pitanja novinara o razlicitim temama.

Na pitanje da prokomentarise izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Makrona koji nedavno izjavio da je “NATO dozivio mozdanu smrt”, Stoltenber je kazao da je NATO od vitalnog znacaja za bezbjednosna pitanja.

“To je dokazao stiteci gotovo milijardu ljudi svaki dan i decenijama odrzavajuci svoj najveci doprinos odbrani.”

Mjesto Turske u NATO-u

Dotakao je i turske operacije “Izvor mira” na sjeveru Sirije.

“Svi saveznici su kritikovali operaciju, ali niko nije govorio o mjestu Turske unutar NATO-a. Turska je, dopustajuci saveznicima da koristi njihove baze, ucestvovala u borbi protiv ISIL-a. Turska je jedina zemlja u NATO-u na granici sa Sirijom i Irakom. Primila je 3,6 miliona izbjeglica. Turska je vrlo vazna za NATO. Da bi ovo razumjeli, dovoljno je da pogledate kartu i ispitate geostrateski polozaj Turske”, rekao je Stoltenberg.

ORBAN

Madarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da dobijanje sektora u Evropskoj komisiji, koji se odnosi na prosirenje i susjedsku politiku, predstavlja najveci diplomatski uspjeh te drzave u poslednjih deset godina.

Orban je rekao da Madarska u poslednjih deset godina nikada nije uspjela da postigne slican uticaj u EU, a to mjesto je “najvaznije” u narednih pet godina, prenose agencije.

On je rekao da su se mnogi trudili da sprijece Madarsku da dobije tu funkciju, kao i da je opozicija u Briselu pokusala da sprijeci da Oliver Varhelji bude izabran.

On tvrdi da je americki finansijer Dzordz Soros licno intervenisao sa istim ciljem.

UPOZORENJE

Zamjenik ministra za migracionu politiku Grcke Jorgos Kumucakos upozorio je da Evropi predstoji nova migrantska kriza.

Kumucakos je, na konferenciji o buducnosti migracione politike EU u Becu, prenio da postoji dramatican porast dolazaka migranata.

Situacija, prema njegovim rijecima, jos nije ona kao 2015. godine, ali upozorava da predstoji nova kriza.

Zemlje na spoljnim granicama EU, kritikovao je Kumucakos, ponovo su prepustene same sebi, a bez pomoci i solidarnosti drugih zemalja migaciju nije moguce kontrolisati.

Sef madarske diplomatije Peter Sijarto je istakao da se, na osnovu iskustva Madarske, jasno vidi da je moguce zaustaviti migraciju.

On je dodao da je to moguce uraditi i duz drugih migranstkih ruta, te naglasio da ako Grcka ne uspije da ispuni svoje obaveze iz Sengenskog sporazuma, mora traziti pomoc.

Madarska, istice Sijarto, zastupa “snaznu anti-migracionu politiku” zbog cega je cesto kritikovana, ali tu poziciju traze gradani.

“Mi smo jasno rekli da nema legalnih i humanitarnih razloga da se dode u nasu zemlju”, podvukao je Sijarto, izjasnivsi se ujedno za snazniju zastitu granice i za saradnju zemalja clanica EU po tom pitanju.

Za solidarni, evropski put izjasnili su se sef malteske diplomatije Karmelo Abela, te drzavni sekretar za integraciju i migraciju Portugala Klaudija Pereira, koji su zatrazili pozitivniji aktivniji pristup.

O “umoru od migracije” u stanovnistvu Turske govorio je i zamjenik ministra unutrasnjih poslova Turske Ismail Catakli.

On je ukazao da se trenutno u Turskoj nalazi oko cetiri miliona Sirijaca, koji su vec osam godina tu.

“Sta sa njima? Da i dalje cekaju osam godina”, upitao je on, zalozivsi se rjesavanju problema migracije suocavanjem sa uzrocima.

“Evropa moze podici koliko god hoce visoke zidove, ali to ljude nece sprijeciti da teze ka Evropi, ako se situacija u zemljama porijekla ne promijeni”, zakljucio je Catakli.

TURSKA

Turski ministar unutrasnjih poslovao Sulejman Sojlu identifikova je kljucnog osumnjicenog pripadnika Islamske drzave koga su turske snage zarobile u Siriji kao navodnog organizatora napada na Rusiju i Njemacku, prenosi danas turski list Hurijet.

Turska je prosle nedjelje objavila da je privela “vaznu” figuru Islamske drzave ali nije navela ime.

U intervjuu za Hurijet, Sojlu je identifikovao privedenog ekstremistu kao Jusufa Huba i opisao ga kao visoko rangiranog clana Islamske drzave koji je naredio napad u Rusiji 2018. kao i napad na supermarket u Hamburgu u Njemackoj.

Sojlu je rekao da se osumnjiceni drzi i ispituje u Siriji u oblasti pod kontrolom Turske.

“Uhapsili smo vrlo visokog clana Islamske drzave koji je poznat kao bombas, kao osoba koja pravi bombe i kao organizator samoubilackih napada”, rekao je Sojlu za Hurijet.