PRIHVATILA POZIV

Nemacka kancelarka Angela Merkel planira da posjeti bivsi nacisticki logor smrti Ausvic, prvi put tokom 14 godina na funkciji.

Minhenski dnevnik “Zidojce cajtung” izvijestio je danas da je Merkelova prihvatila poziv da prisustvuje 10. godisnjici Fondacije Ausvic-Birkenau 6. decembra, prenio je AP.

Iz kancelarije Merkelove potvrdili su da je posjeta planirana, ali su odbili da preciziraju datum, jer se njeni sastanci obicno najavljuju samo nedjelju dana unaprijed.

Proslog mjeseca je Svjetski jevrejski kongres dodijelio Merkelovoj nagradu Teodor Hercl za njene napore na njegovanju jevrejskog zivota u Njemackoj i podrsku drzavi Izrael.

Nacisticka Njemacka ubila je vise od milion ljudi u Ausvic-Birkenau, u okupiranoj Poljskoj tokom Drugog svjetskog rata, medu kojima su vecinu cinili Jevreji.

PRVI PUT U ISTORIJI

Prvi put u istoriji Izraela, nijedan kandidat nije uspio da formira vladu, kazao je predsjednik te drzave Ruven Rivlin.

On je informisao danas izraelski parlament da ni premijer te drzave Benjamin Netanjahu, ni njegov glavni izazivac, bivsi nacelnik Generalstaba u penziji, Beni Ganc, nijesu ispunili zadatak da formiraju koalicionu vladu u vremenu koje im je dodijeljeno, prenosi B92.

Netanjahu ili Ganc hipoteticki imaju jos vremena da predstave vecinu u parlamentu, ali imajuci u vidu dosadasnje neuspjele napore u formiranju vecine, sve se vise cini da ce Izrael ponovo, treci put u roku od godinu, izaci na izbore.

Veceras je izraelski vrhovni tuzilac Avihaj Mandelblit zvanicno optuzio Netanjahua u nizu korupcionaskih skandala.

Glavni politicki rival Netanjahua, Beni Ganc saopstio je veceras da optuzeni premijer “nema javni, ni moralni mandat da donosi sudbinske odluke za drzavu Izrael”.

Taj bivsi komandant izraelske vojske je naveo u saopstenju da optuznica podstice zabrinutost da ce Netanjahu “donositi odluke u svom licnom interesu za svoje politicko prezivljavanje, a ne u nacionalnom interesu.”

ODBIO POZIV

Lider Sjeverne Koreje Kim Jong Un odbio je poziv predsjednika Mun Dzae Ina da posjeti Juznu Koreju naredne nedjelje, prenijeli su danas juznokorejski mediji.

Juzna Koreja je naredne nedjelje domacin samita lidera jugoistocne Azije u luckom gradu Busan, a Mun je izrazio nadu da ce Kim ucestvovati na tom skupu.

Lider Sjeverne Koreje dobio je 5. novembra licno pismo od Muna, ali je poziv odbio, prenijela je sjevernokorejska agencija KCNA i dodala da Juzna Koreja ne postuje odluke dogovorene izmedu dvije zemlje i podriva bilateralne odnose jer se suvise oslanja na SAD.

“Kako mozemo da sjednemo s nekim i rjesavamo probleme s takvim partnerom koji sve pazljivo prenosi nekome spolja, i nema ni nezavisnost niti autonomnu viziju”, navela je KCNA.

UNESKO NUDI POMOC

Venecija bi mogla izgubiti status zasticene svjetske kulturne bastine ako se ne bude mogla zastititi od poplava, upozorili su juce predstavnici Uneska, ponudivsi pomoc u obnovi grada.

“Najvaznije zgrade koje se nalaze unutar podrucja koje je zasticeno kao svjetska kulturna bastina ugrozene su… to nas jako zabrinjava, posebno jer to nije izdvojen slucaj”, rekla je Mehtild Resler, direktorica Centra za svjetsku bastinu.

Veneciju je ovog mjeseca pogodila najvisa plima u vise od 50 godina, cak 1,8 metara, nanijevsi znacajnu stetu.

Dvije lokacije uklonjene s popisa

Do sada su samo dvije lokacije uklonjene s popisa zasticene svjetske kulturne bastine. To su arapsko svetiste Oriks u Omanu 2007. zbog nedovoljne zastite, te dolina rijeke Labe kod Dresdena 2009. gdje je sagraden most.

S obzirom na to da Veneciji prijete sve cesce poplave, savjetodavna misija Uneska trebalo bi da posjeti grad 2020, a Centar za svjetsku bastinu priprema slanje strucnjaka koji ce s gradskim vlastima procijeniti sta treba uciniti i spreman je pomoci u prikupljanju sredstava za obnovu.

Venecija je sa svojih 118 malih ostrva i lagunom proglasena zasticenom svjetskom bastinom 1987, podsjeca Hina.

Brana MOSE nece biti dovoljna da zastiti grad?

Resler je upozorila da je visoka plima u Veneciji jasan dokaz sve gorih klimatskih promjena i porucila da se Unesko i nacionalne i gradske vlasti moraju time dugorocno pozabaviti.

Strahuje takode da brana MOSE, cija je izgradnja zapela u “hiljadama” problema, nece biti dovoljna da zastiti grad.

Najgore poplave u Veneciji zabiljezene su 1966. kada je taj grad pogodila plima visoka 1,9 metara.

JEDNA OSOBA UHAPSENA

Jedna neidentifikovana osoba privedena je u pokusaju da automobilom udje u krug Bijele kuce prateci vozilo kojem je omogucen pristup, saopstila je danas Tajna sluzba, elitna jedinica zaduzena za obezbjedenje americkih predsjednika.

“Vozilo je zaustavljeno i osoba je odmah privedena”, navodi se u saopstenju i dodaje da su sve ulice ka Bijeloj kuci zatvorene.

Drugi detalji nijesu saopsteni.

TEHNICKI PROBLEMI

Britis Ervejz saopstio je danas da su pojedini prekookeanski letovi sa londonskog Hitroua odlozeni za nekoliko sati zbog “tehnickih razloga”.

Avioprevoznik je saopstio da njihovi timovi “naporno rade na rjesavanju tehnickog problema koji je uticao na neke letove”, ali nije otkrio o kakvim problemima se radi.

To je posljednji u nizu kvarova na sistemima koje je pretrpjela ta aviokompanija posljednjih godina, prenosi AP.

U avgustu je zbog kvarova na kompjuteru vec otkazano vise od 100 letova, sto je pogodilo desetine hiljada putnika.

U Britis Ervejzu su ovog leta bili i strajkovi, zbog kojih su danima bili otkazivani skoro svi letovi.

TAJLAND

Papa Franjo govorio je danas u Tajlandu o zastiti prava djece i moralnim problemima vezanim za migraciona kretanja.

“Mislim na sve zene i djecu danasnjice, posebno ranjive, zlostavljane i izlozene svim oblicima eksploatacije, ropstva, nasilja i zloupotreba”, rekao je papa u prvom govoru tokom posjete Tajlandu, pred civilnim i politickim predstavnicima.

U prisustvu tajlandskog premijera generala Prajuta Can-O-Ce, rimokatolicki poglavar je pohvalio napore vlade u Bangkoku da “eliminise posast” seksualnog iskoriscavanja najmladih.

“Buducnost nasih naroda u velikoj mjeri zavisi od toga kako nasoj djeci garantujemo dostojanstvenu buducnost”, rekao je papa, napominjuci da je ove godine i 30. godisnjica usvajanja Konvencije UN-a o pravima djeteta i adolescenata.

Prema njegovim rijecima, u tom smislu moramo raditi za dobrobit djece, “za njihov drustveni i intelektualni razvoj, njihov pristup obrazovanju”.

On je govorio i o migracionim kretanjima i njihovoj vezi sa “jednim od glavnih moralnih problema” s kojima se suocava danasnja generacija, isticuci da je “potrebno razviti efikasne mehanizme zastite dostojanstva i prava migranata i izbjeglica”.

Papa Franja stigao je juce u Bangkok. U posjeti Tajlandu boravice tri dana zatim ide u Japan.

SICILIJA

Italijanske sluzbe za spasavanje saopstile su danas da je u eksploziji u fabrici vatrometa na Siciliji poginulo pet osoba, a ozbiljno ranjeno dvoje ljudi.

Vatrogarci i karabinjeri su saopstili da je medu stradalima 71-ogodisnja supruga vlasnika fabrike. Njegov sin je hospitalizovan i u kriticnom je stanju.

Pretpostavlja se da je eksplozija u fabrici u sicilijanskom gradu Barcelona Poco di Goto izazvana varenjem.

O sigurnosti vatrometa u Italiji se dugo raspravlja jer je vecina fabrika koje ih proizvode u privatnom vlasnistvu porodica.

Udruzenje potrosaca Kodakons saopstilo je da je od 2000. u eksplozijama fabrika vatrometa poginulo 68 osoba.

KINA ZAHTIJEVA

Kina zahtijeva od predsjednika SAD-a Donalda Trampa da stavi veto na zakon kojim se podrzavaju ljudska prava u Hongkongu, a koji je Senat SAD juce odobrio.

Ponovili su da ce preduzeti “snazne kontramere” ukoliko se zakon usvoji.

Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Geng Suang rekao je da Hongkonski zakon o ljudskim pravima i demokratiji podriva i interese Kine i interese SAD-a u toj poluautonomnoj teritoriji.

Zakonom je predvideno da SAD svake godine potvrduju visok stepen autonomije Hongkonga kako bi opravdao poseban trgovinski status te terotorije, kao i sankcije kineskim i hongkonskim zvanicnicima ako bi suzbijali slobode na toj teritoriji.

Bijela kuca je nagovijestila ranije da ce Tramp potpisati zakon.

RUSIJA – UKRAJINA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da sa brodova ukrajinske mornarice, koje je Rusija vratila njegovoj zemlji ranije ove nedjelje, nedostaje oprema.

Kijev ce traziti da se ona vrati, dodao je Zelenski.

Docekujuci brodove u ukrajinskoj luci Ocakov, Zelenski je, kako navodi ukrajinska agencija Ukrinform, rekao da nedostaje dio opreme na brodovima, prenosi Tass.

“Admiral i ja smo razgovarali i neke stvari ne mogu da budu objavljene, ali dio naoruzanja nedostaje. Primijetio sam kakvo je stanje i bice sprovedena istraga. Definitivno cemo kontaktirati rusku stranu kako bi nam vratila sve sto je tamo bilo”, naveo je Zelenski.

Zelenski je rekao da ce brodovi nastaviti da obavljaju svoju funkciju poslije popravki, koje bi trebalo da traju oko tri mjeseca.

Rusija je 18. novembra vratila Ukrajini tri broda, zaplijenjena tokom incidenta u Kerckom moreuzu.