KOMESAR ZA PROSIRENJE

Evropski parlament (EP) je potvrdio nominaciju Olivera Varheljija, madarskog kandidata za komesara za prosirenje, potvrdeno je iz sjedista te institucije.

Varhelji je prosle nedjelje obavio prvo potvrdno saslusanje, ali nije do kraja ubijedio sve zastupnike da je u stanju da preuzme tu duznost. On je morao da odgovori na dodatna pisana pitanja. Odgovori su poslati ovog prijepodne i to je bilo dovoljno da se zadovolje zastupnici i potvrde njegovu nominaciju.

Oliver Varhelji je drugi kandidat iz Madarske za evropskog komesara. Prije njega, kandidat iz Budimpeste je bio bivsi ministar pravosuda Laszlo Troscanyi, ciju je nominaciju Evropski parlament odbacio vec u pocetnoj fazi jer je konstatovao konflikt interesa.

Evropski parlament je sveukupno odbio tri kandidata: iz Madarske, Rumunije i Francuske. Ovo je bio razlog zasto novi saziv Evropske komisije (EK) nije preuzeo duznost 1. novembra kako je bilo nacelno planirano. Tri nova kandidata iz ovih zemalja su dobili potvrdu Evropskog parlamenta koji bi trebalo da izglasa cijeli paket novog saziva EK, 27. novembra na plenarnoj sjednici.

OPTUZBE ZA KORUPCIJU

Vladar Kuvajta, emir Sabah al-Ahmad al-Sabah smijenio je danas svog sina i jos jednog ministra u vladi nakon njihovih javnih medusobnih optuzbi za korupciju i nalozio premijeru da sastavi novu vladu.

Emir Sabah je to naredio samo par dana posto je vlada podnijela ostavku zbog istrage u odvojenom slucaju. Premijer Dzaber al-Mubarak al-Sabah, na toj funkciji od 2011, zatrazio je od sefa drzave da ga oslobodi duznosti formiranja nove vlade.

Monarh je otpustio i svog sina Nasera al-Sabaha, ministra odbrane, i ministra unutrasnjih poslova Haleda al-Sabaha, koji su iznijeli javne optuzbe na racun onog drugog. Naser al-Sabah je izjavio da je otkrio da je 790 miliona dolara pronevjereno, dok je sadasnji ministar unutrasnjih poslova bio ministar odbrane.

Seik Naser zeli da njegov prethodnik na mjestu ministra odbrane i jos pet najvisih funkcionera u ministarstvu budu optuzeni za navodnu pronevjeru.

Obracanje emira se ocekuje kasnije danas.

Redovni parlamentarni izbori u Kuvajtu se ocekuju za godinu dana.

Ministarstvo pravde je zabranilo lokalnim medijima da izvjestavaju o slucaju pronevjere. Navedeno je da ce sudenje biti zatvoreno za javnost i da nijedna informacija vezana za njega ne treba da bude iznijeta u medijima, bilo tradicionalnim ili na drustvenim mrezama.

Naser al-Sabah nije u liniji nasljednika prestola, ali je njegovo imenovanje za ministra odbrane privuklo paznju jer je do toga doslo nakon sto je saudijski kralj Salman imenovao svog sina Mohameda bin Salmana za ministra odbrane prije nego sto je promijenio redosljed nasljedivanja i proglasio ga za prestolonasljednika.

HONGKONG

Desetine hongkonskih demonstranata koje je policija opsjela u kampusu Univerziteta, uspjele su da danas pobjegnu posto je pao mrak, dok Peking prijeti da ce “rijesiti politicku krizu” na toj svojoj autonomnoj teritoriji na jugu.

Pod opasdom policije koja je opkolila Politehnicki univerzitet, bastion petomjesecnog protesta, demonstranti su preko mosta sisli na ulicu odakle su ih odvezli njihovi saradnici na motociklima.

Policija prijeti da ce upotrebiti “bojevu municiju” protiv “smrtonosnog oruzja” radikalnih demonstranata koji su na policajce bacali cigle i “molotovljeve koktele”.

Zasad se ne zna koliko je demonstranata ostalo u kampusu.

Nemiri u toj bivsoj britanskoj koloniji presli su prosle nedjelje u mnogo radikalniju i nasilniju fazu, sto je dovelo do zatvaranja skola.

Izvrsna vlast Hong Konga koja djeluje u skladu s Pekingom, odbila je da prihvati zahtjeve demonstranata: opste biracko pravo u mega-gradu od 7,5 miliona ljudi i istragu policijskog nasilja.

Kina je vise puta upozoravala da nece tolerisati nepostovanje vlasti, a sve je veca zabrinutost zbog mogucnosti direktne intervencije kineskih snaga za okoncanje krize.

Kineski vojnici, koji su u Hong Kongu od 1997. godine, kada je pekinska vlast preuzela taj grad i okolinu, proslog vikenda su izasli iz kasarni, i to samo da bi uklanjali barikade demonstranata. Izuzetno rijetka pojava vojnika na ulicama, mada u civilnoj odjeci, podstakla je hipotezu da predstoji vojna intervencija.

Ambasador Kine u Velikoj Britaniji podstakao je danas tu opciju rekavsi da “Vlada Hong Konga cini sve sto je moguce da povrati kontrolu nad situacijom, “ali ako ona sasvim izmakne kontroli, centralna vlast sigurno nece mirno sjedjeti, imamo i odlucnost i moc da okoncamo nemire”.

Policija je danas uhapsila desetine demonstranata kod kampusa, a neke i tukla.

“Osim izlaska i predaje, ne vidim drugu opciju za njih”, rekao je nekoliko sati prije danasnjeg spektakularnog bjekstva demonstranata Sek Hau-jip, policijski komandant.

Policija je stanje u kampusu nazvala “neredom” sto je naziv krivicnog djela kaznjivog s 10 godina zatvora.

Protest se proslog ponedjeljka prosirio Hong Kongom po novoj strategiji pod nazivom “Cvjetajte svuda” koja se sastoji od mnostva blokada, sukoba, vandalizma – kako bi se do maksimuma razvukle snage policije.

Rezultat je pet dana skoro potpune blokade javnog prevoza, a skole ni danas nijesu otvorene.

Novu fazu je obiljezilo pogorsanje nasilja na obje strane, sto pokazuju i slike policajca u nedjelju ranjenog strijelom koju je ispalio demonstrant kod sada opsjednutog kampusa.

Policija je saopstila da je danas kod kampusa ispalila tri metka, rekavsi da niko nije ranjen i da je sluzbeno oruzje bilo upotrijebljeno u izolovanim slucajevima, bez namjere da se neko ubije.

Grupama demonstranata koji su na nju bacali cigle i “molotovljeve koktele”, policija je odgovorila suzavcem, gumenim mecima i vodenim topovima.

Jedna 19-godisnja djevojka koja krije ime, za AFP je govorila o ocajanju demonstranata opkoljenih u kampusu: “Neki placu, neki su gnijevni (…) jer nema izlaza, jer vise nije moguce napustiti kampus”, rekla je ona.

Nekoliko stotina metara od univerziteta, policija je ispalila suzavac da bi rastjerala demonstrante koji su i tamo podigli barikade, iza leda policijske opsade kampusa.

Uprkos svemu, demonstranti u Hongkongu namjeravaju da nastave blokade kako bi “zadavili ekonomiju” jednog od glavnih finansijskih centara planete, koji je vec u recesiji.

U simbolicnoj pobjedi za demonstrante, Vrhovni sud je danas presudio da je neustavna odluka vlade da gradanima zabrani nosenje maski preko lica.

Predsjednik Kine Si Dinping je prosle nedjelje uputio svoje dosad najjasnije upozorenje, rekavsi da sukob u Honkongu ugrozava “Princip jedna zemlja-dva sistema”, koji je omogucio da Velika Britanija 1997. Hongkong preda Kini.

Portparol Ministra odbrane Kine, Vu Cian rekao je danas da je “okoncanje nasilja i vracanje reda najhitniji zadatak u Hong Kongu”.

U FRANCUSKOJ

Jedna osoba je poginula, a cetiri su spasene nakon sto se srusio viseci most na rijeci Tarn, sjeveroistocno od Tuluza.

Most dugacak 150 metara posljednji put je renoviran 2003. godine, a popustio je nakon sto je kamion sa tovarom tezne iznad dozvoljene granice pokusao da prede preko. Kamion je upao u rijeku zajedno sa autom koji je istovremeno prelazio preko mosta, navodi Sputnjik internesnel.

Lokalni mediji naveli su da je 15-godisnja djevojcica poginula, ali to nije potvdeno od zvanicnika.

Skoro 80 spasioca i tri helikoptera nalaze se na mjestu nesrece.

ZAROBLJENA PRIJE GODINU

Moskva je saopstila danas da je vratila Ukrajini tri vojna broda zaplijenjena prije godinu dana u pomorskom incidentu.

Brodovi se vracaju tri nedjelje pred najavljeni samit u Parizu na kome treba da se govori o novom podsticaju za rjesenje sukoba na istoku Ukrajine.

“Tri broda ukrajinske ratne mornarice koja su u novembru 2018. godine presla rusku granicu tokom namjerne provokacije Kijeva u Kerckom moreuzu i koje su zaplijenile ruske snage bezbjednosti vracena su Ukrajini”, saopstilo je danas rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

Ruski zvanicnici najavili su juce da se sprema vracanje brodova Ukrajini.

Ukrajinske vlasti za sada nijesu potvrdile da su brodovi vraceni.

Ruske vlasti su krajem novembra 2018. zaplijenile tri ukrajinska ratna broda koja su pokusala da udu u Azovsko more preko Kerckog moreuza koji ga odvaja od Crnog mora. Dvadeset cetiri ukrajinska mornara, uhapsena tom prilikom, predata su Ukrajini u velikoj razmjeni zatvorenika izmedu dvije zemlje u septembru.

Vracanje brodova treca je epizoda relativnog smirivanja odnosa izmedu dvije zemlje od kada je u aprilu za predsjednika Ukrajine izabran Volodimir Zelenski koji se zalaze za obnovu dijaloga.

U septembru je bila velika razmjena zatvorenika, medu kojima su vraceni i zarobljeni ukrajinski mornari, a prva povlacenja ukrajinskih snaga i separatistickih proruskih snaga sprovedena su na tri sektora na frontu na istoku zemlje.

Posljednji znak otopljavanja odnosa je samit 9. decembra u Parizu gdje ce se sastati francuski predsjednik Emanuel Makron, njemacka kancelarka Angela Merkel, i predsjednici Rusije i Ukrajine Vladimir Putin i Volodimir Zelenski.

Samit tog tipa, u takozvanom Normandijskom formatu nije odrzan od 2016. godine.

Kremlj je potvrdio danas da ce samit biti odrzan navodeci da ne treba imati pretjerana ocekivanja od tog sastanka.

ZBOG SEPARATISTICKIH SIMBOLA

Predsjedniku Katalonije Kimu Tori, naklonjenom secesiji tog spanskog regiona, danas je pocelo sudenje po optuzbi da nije postovao nalog da ukoni katalonske separatisticke simbole iz javnih zgrada tokom predizborne kampanje.

Ako bude osuden, Tora bi mogao da bude proglasen nepodobnim za obavljanje javne funkcije na odredeni period.

Tuzioci su optuzili Toru da nije postovao naredenje drzavne izborne komisije da ukloni simbol separatista – zutu traku, iz sjedista katalonske vlade u Barseloni uoci parlamentarnih izbora 28. aprila.

Zutim trakama neki Katalonci izrazavaju podrsku liderima separatistickog pokreta, od kojih je njih devet osudeno na dugacke zatvorske kazne zbog uloge u pokusaju secesije Katalonije 2017. godine.

Izborna komisija je navela da su zute trake “sredstvo politicke propagande” i da je time prekrsen zakon o izbornoj kampanji.

NASTAVLJENI PROTESTI

Sud u Hongkongu danas je ukinuo zabranu nosenja maski na licu, uvedenu kako demonstranti u toj autonomnoj kineskoj teritoriji ne bi mogli da sakriju identitet radi izbjegavanja hapsenja.

U presudi se navodi da se zabranom krse osnovna prava u vecoj mjeri nego sto je neophodno za ostvarivanje njenog cilja.

Zabranu nosenja maski u oktobru je uvela vlada Hongkonga, koristeci specijalna ovlascenja.

Radna nedjelja u Hongkongu pocela je danas uz visestruke proteste koji su poremetili saobracaj, dok su skole zatvorene iz bezbjednosnih razloga.

U studentskom gradu Politehnickog unverziteta nastavljeni su sukobi demonstranata koji su ga zauzeli i policije.

Policija je koristila suzavac i palice protiv demonstranata koji su pokusali da probiju policijski kordon postavljen oko stotina aktivista u studentskom gradu.

Demonstranti su napadali policiju i izvan studentskog grada i iz njega, dok su policajci odgovorili suzavcem, a ponegdje i potiskivanjem aktivista i hapsenjima.

Za sada nije jasno da li je iko od demonstranata koji se nalaze unutar studentskog grada Politehnickog univerziteta uspio da pobjegne.

Demonstranti su danima blokirali studentski grad, sprjecavajuci ulazak policije.

Protesti u Hongkongu traju od pocetka juna. Oni su tada izbili zbog predloga zakona o ekstradiciji koji je predvidao izrucenje osumnjicenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i ocuvanje gradanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

KALIFORNIJA

Cetiri osobe su ubijene, a sest je ranjeno u kalifornijskom gradu Frezno kada su se osumnjiceni usunjali u dvoriste kuce i pucali u okupljene koji su gledali utakmicu, saopstila je americka policija.

Policija je navela da se napad dogodio oko 18.00 po lokalnom vremenu (3.00 po centralnoevropskom) dok je oko 35 osoba gledalo utakmicu americkog fudbala.

Od deset ranjenih osoba, tri su pronadjene mrtve u dvoristu, dok je cetvrta umrla u bolnici, navela je policija i dodala da se ocekuje da ce sest ranjenih prezivjeti.

Zbog tog napada za sada niko nije uhapsen.

Muskarac u 20-im godinama ubijen je juce rano ujutru u kuci u drugom dijelu grada Frezno.

Policija nije navela da li bi dva slucaja mogla da budu povezana.

POZVAO MANJINE DA GA PODRZE

Bivsi vojni zvanicnik Sri Lanke Gotabaja Radzapaksa polozio je danas zakletvu kao novi predsJednik zemlje i pozvao pripadnike manjinskih zajednica Tamila i muslimana koji su glasali protiv njega da ga podrze.

Radzapaksa koji je imao ulogu u okoncanju dugog gradanskog rata u Sri Lanki, pobijedio je na predsjednickim izborima u subotu.

Medutim, pripadnici manjina strahovali su od njegovog izbora zbog optuzbi na njegov racun, u vezi s krsenjem ljudskih prava tokom rata, vodenog od 1983. do 2009. godine.

U danasnjem obracanju naciji, Radzapaksa je obecao da ce mu bezbjednost u zemlji biti prioritet i da ce voditi neutralnu spoljnu politiku.

SJEVERNOKOREJSKA VOJSKA

Sjeverna Koreja je danas saopstila da je njen lider Kim Dzong Un nadgledao padobransku vjezbu vojnih snajperista i obecao izgradnju nepobjedive vojske.

Kim je time nastavio da izrazava prkos, iako su SAD i Juzna Koreja juce objavile da odlazu zajednicku vojnu vjezbu kako bi stvorile prostor za dijalog sa Sjevernom Korejom oko njenog nuklearnog programa.

Objava Pjongjanga uslijedila je nekoliko sati posto je predsjednik SAD-a Donald Tramp na Tviteru pozvao Kima da “brzo djeluje” i “postigne sporazum”, nagovijestivsi njihov novi samit rijecima “Vidimo se uskoro”.

Sjeverna Koreja je objavila da je izvela dvije vojne vjezbe u posljednja tri dana.

Pjongjang je u subotu objavio da je Kim pozvao vojne pilote da se pripreme za neprijatelje “naoruzane do zuba”.