PREZADUZENI ITALIJAN

Jedan prezaduzeni Italijan je minirao svoju seosku kucu da bi dosao do para od osiguranja, ali je greskom ubio tri vatrogasca koji su mu pritekli u pomoc.

Tuzilac Enriko Ceri je iznio da je Dovani Vincenti istraziteljima rekao da je namjeravao da eksplozijom raznese svoju seosku kucu u Pijemontu, na sjeverozapadu Italije, tako sto bi minirao kante s benzinom, ali navodno je pogrijesio s tajmerom povezanim s kantama i time izazvao dvije eksplozije.

Kada su, poslije prve eksplozije, u utorak ujutro, vatrogasci dosli do seoske kuce, dogodila se druga, jaca eksplozija.

Vincenti je pritvoren u petak.

Tuzilac je Cieri je danas rekao novinarima da je Vincenti rekao istraziteljima da nije namjeravao da ubije vatrogasce.

Tuzilac je rekao da je palikuca mogao da sprijeci pogibiju da je vatrogascima rekao sta je uradio – da u kuci ima miniranih kanti s benzinom.

Istrazitelji su u kuci nasli prirucnik za tajmer s kojim je Vincenti petljao i pogresno ga podesio.

Televizija “Skaj TG24” je javila da je seoska zgrada bila renovirana i da je dvije godine bila neuspjesno nudena na prodaju.

Sahrani tri vatrogasca u petak su prisustvovali italijanski premijer Duzepe Konte i drugi zvanicnici.

AUSTRIJA

Vlasti na jugu Austrije saopstile su da su dva skijasa poginula u lavini u Alpima, prvoj ove sezone.

Austrijski servis ORF javio je da su se oni skijali van obiljezenih staza u regionu Octal.

Sluzba za upozorenje na opasnost od lavina u austrijskoj drzavi Tirol juce je izdala saopstenje o povecanom riziku zbog obilnih snijeznih padavina, javio je Rojters.

HAPSENJA, ZAPLIJENE

Grcka policija je saopstila da je tokom velike antiteroristicke operacije u Atini uhapsila tri osobe i zaplijenila eksploziv i oruzje.

Izmedu ostalog zaplijenjena je i puska koriscena u napadima ekstremno ljevicarskih grupa.

Jedna od tih grupa, “Organizacija revolucionarne samozastite”, preuzela je odgovornost za bacanje rucne bombe na Ambasadu Francuske u Atini 10. novembra 2016.

U eksploziji je lakse povrijeden grcki policajac i nanijeta manja materijalna steta.

Ista grupa je u julu 2014. pucala na Ambasadu Meksika.

Danas su uhapsena dva muskarca i jedna zena, osumnjiceni za terorizam. Policija je navela da je treci osumnjiceni u bjekstvu.

Pretresene su tri kuce, a policija je zaplijenila vise kalasnjikova, dinamit, detonatore, rucne bombe.

Jedna od automatskih pusaka je koriscena u napadu na sjediste grcke socijalisticke partije PASOK u Atini i u napadu na meksicku ambasadu.

Grcki premijer Kirijakos Micotakis je pozdravio taj “vazan uspjeh” policije i ponovio “rijesenost da se nepovratno i definitivno stane na kraj domacem terorizmu”.

Napadi na javne institucije, medije, banke i diplomatska predstavnistva su relativno cesti u Grckoj, a u pozadini su ekstremno ljevicarske i anarhisticke grupe.

30 GODINA

Njemacka je obiljezila danas 30-godisnjicu pada Berlinskog zida koji je odvajao zapadni Berlin od istocnog dijela grada, a njemacki predsjednik Frank Valter Stajnmajer zahvalio je istocnoevropskim susjedima sto su omogucili mirnu revoluciju.

“Zajedno sa nasim prijateljima, sjecamo se sa dubokom zahvalnoscu dogadaja od prije 30 godina”, kazao je Stajnmajer na ceremoniji u Memorijalu Berlinski zid, prenosi Rojters.

Ceremoniji je prisustvovala i njemacka kancelarka Angela Merkel i sefovi drzava Poljske, Madarske, Slovacke i Ceske.

Merkel je rekla da se vrijednosti na kojima je Evropa utemeljena, kao sto su sloboda, demokratija, jednakost, vladavina zakona, postovanje ljudskih prava, moraju svaki put iznova braniti.

Sef njemacke diplomatije Hajko Mas takode je iskoristio priliku da apeluje na evropsko jedinstvo.

“Moc se udaljava od Evrope, autoritarni modeli su u usponu, Sjedinjene Americke Drzave (SAD) su sve vise okrenute sebi, a medunarodno pravo gubi teren”, kazao je Mas.

To, kako je naveo, znaci da ce morati da prevazidu neke od omiljenih nacionalnih tabua.
,,Posebno ovdje u Njemackoj. Ali sada je trenutak da se to uradi”, istakao je sef njemacke diplomatije.

PREDSJEDNIK BOLIVIJE

Predsjednik Bolivije Evo Morales objavio je da je “u toku pokusaj drzavnog udara”, nakon pobune policajaca u tri grada.

“Sestre i braco, nasa demokratija je u opasnosti zbog pokusaja drzavnog udara koji su nasilnicke grupe povele protiv ustavnog poretka. Pred medunarodnom zajednicom osudujemo taj napad na pravnu drzavu”, naveo je Morales na Tviteru nakon hitnog sastanka s ministrima.

Morales je pozvao narod da “brani demokratiju”.

“Pozivam nas narod da u miru brine o demokratiji i ustavu da bi se sacuvali mir i zivot kao najvece dobro iznad svih politickih interesa”, naveo je bolivijski lider.

Najmanje tri policijske jedinice su se juce pobunile protiv Moralesa, u gradovima Sukre, Kocabamba i Santa Krus.

Vlada Bolivije je za sada iskljucila mogucnost angazovanja vojske protiv pobunjenih policajaca.

MALE IZMJENE MINISTARA

Poljski premijer Mateus Moravjecki ostace i dalje na toj funkciji nakon sto je na parlamentarnim izborima 13. oktobra ponovo pobijedila konzervativna stranka Pravo i Pravda, uz male izmjene ministara i organizacije resora u odnosu na prethodnu vladu ali sa novinom da premijer evropske poslove izdvaja iz Ministarstva spoljnih poslova pod svoju nadleznost.

“To je vlada kontinuiteta. Nastavka ‘dobre promjene’. Zelimo da ucinimo sve da situacija u kojoj su Poljaci za cetiri godine bude jos bolja. Poljska ce sve vise biti drzava blagostanja. Sustizanje prosjeka Evropske unije za nas je kljucna meta. Poljaci treba da zive bolje i budu ponosni na svoju zemlju”, kazao je sinoc sadasnji i buduci premijer Moravjecki objavljuci sastav jednopartijske vlade Prava i Pravde.

U novoj vladi sef diplomatije ostaje Jacek Caputovic, ali su mu oduzeti svi evropski poslovi za koje je do sada bio zaduzen njegov zamjenik Konrad Simanjski koji prelazi sa tim dijelom resora u kancelariju premijera Moravjeckog.

“U ovom slucaju promjena je velika. Cijela direkcija za evropske poslove bice sastavni deo Kancelarije premijera. Zamolio sam zamjenika ministra Simanjskog da nastavi svoju misiju. Tamo su teski, naporni pregovori o primeni evropske legislative na poljsku privredu i uticaj te regulacije od strane Unije”, kazao je Moravjecki.

Zbog ambicija EU u borbi protiv klimatskih promena, cije ciljeve nastoje da ublaze zemlje Visegradske cetvorke cije privrede su, posebno Poljska, vise orijentisane na ugalj i kojima su potrebna veca ulaganja nego na Zapadu u ciste tehnologije i energije, poljsko Ministarstvo zivotne sredine podijeljeno je na dva, Ministarstvo zivotne sredine pod koje ce spadati narodni parkovi, zastita zivotne sredine, edukacija i lov i Ministarstvo klime.

Prebacivanje evropskih poslova pod nadleznost premijera jednako zestoko su kritikovali bivsi ministri inostranih poslova, Vitold Vascikovski iz vlade Prava i Pravde kada je premijerka bila Beata Sidlo i prethodni sef diplomatije u liberlnim vladama premijera Donalda Tuska, Radoslav Sikorski.

“To je fatalna odluka. To je da premijer upravlja svime, sto ocigledno jaca njegovu poziciju ne samo prema MSP-u, vec prema svim ministarstvima jer je to nacin da se preuzme kontrola nad ministarstvima, posto mnogo toga sto resori rade ima svoj evropski aspekt”, kazao je Sikorski poljskoj privatnoj televiziji TVN24.

Vascikovski je upozorio da preti suparnistvo izmedu premijera i MSP-a i da je to nesrecni potez.

“Da li ce se za resor evropskih poslova osnivati nova diplomatska predstavnistva u zemljama EU? Ko ce nas predstavljati u Evropi”, porucio je Vascikovski na Tviteru.

Bivsi poljski premijer, sada predsjednik Evropskog saveta Donald Tusk kome istice mandat “predsjednika Evrope” apelovao je na poljsku opoziciju da nade odgovarajuceg protivkandidata sadasnjem predsjedniku Poljske iz vladajuce konzervativne stranke Andzeju Dudi, kako bi se u Poljskoj tokom naredne cetiri godine vladanja konzervativaca Jaroslava Kacinjskog sacuvala makar rudimentarno liberalna demokratija, nezavisno pravosudje i slobodni mediji.

“Kriza koju su izazvale vlade Prava i Pravde je tako velika da treba uciniti sve da se ne dozvoli toj partiji da naredne cetiri godine unistava poredak i pravnu drzavu. Rijec je o mnogo stvari. Pocev od neodgovorne finansijske politike. Vidi se da je vlada na juznoamericki nacin spojila sve sto je prijatno i lako, privlacno u politici i ljevice i desnice. Jasno je da to mora da se zavrsi dramom”, upozorio je Tusk u intervjuu za francuske medije koji danas prenosi poljska Gazeta Viborca.

AUSTRALIJA

Dvoje ljudi je poginulo, petoro se vodi kao nestalo, a najmanje 150 kuca unisteno je u pozarima sirom istocne Australije, saopstile su danas lokalne vlasti.

Vatrogasna sluzba Novog Juznog Velsa potvrdila je da su dvije osobe poginule u pozaru u blizini Glen Inesa, sjeverno od Sidneja.

Jedno tijelo je pronadeno u vozilu, dok je jedna zena umrla posto je odvezena u bolnicu sa velikim opekotinama.

Pet osoba se i dalje vode kao nestali, a premijer Skot Morison je rekao da postoji bojazan da bi broj stradalih mogao biti veci.

Morison je kazao da ce se rezervisti australijskih oruzanih snaga prikljuciti u pruzanje pomoci hitnim sluzbama.

U subotu popodne sirom Australije zabiljezen je 81 pozar.

Drzavne sluzbe za zastitu od pozara objavile su rekordan broj upozorenja, a za 17 pozara proglaseno je da su na nivou vanredne situacije.

TURSKA ZAPRIJETILA

Turska ce vec od ponedjeljka 11. novembra poceti da salje kucama strane pripadnike “Islamske drzave”, rekao je ministar unutrasnjih poslova Turske Sulejman Sojlu, upozorivsi Evropu da nije bitno da li su bivsi militanti dobrodosli ili ne.

On je rekao da ce militanti ISIS koje su Turci zarobili tokom vojne operacije na sjeveru Sirije, a koje su zatekli u kurdskim zatvorima, biti vraceni svojim kucama.

Turska vec izvjesno vrijeme kritikuje svoje evropske saveznike koji nece da preuzmu nazad borce “Islamske drzave” koji su njihovi drzavljani, i prijeti da ce ih vratiti, cak i ako im je ukinuto drzavljanstvo.

“Mi smo im vec rekli da cemo te ljude vratiti u njihove zemlje, pocinjemo u ponedjeljak”, rekao je Sojlu, prenosi Euronews.

Sojlu je i ranije upozorio da Turska “nije hotel” za zarobljene militante i optuzio je Britaniju, Francusku i Belgiju da je neodgovorno od njih sto ocekuju da se Turska sama nosi sa pitanjem bivsih militanata.

JAVILA DRZAVNA TV

Iranska drzavna televizija saopstila je da je broj povrijedenih u jucerasnjem zemljotresu porastao na 520.

Broj povrijedenih je porastao nakon dobijenih izvjestaja spasilackih operacija u vise od 80 sela u iranskoj pokrajini Istocni Azerbejdzan.

U zemljotresu magnitude 5,9 nastradalo je prema prvim podacima petoro ljudi. Kasnije je objavljeno da je najmanje 28 osoba hospitalizovano, a ostali su zadobili lakse povrede i pusteni su iz bolnice.

Zemljotresi su u Iranu cesta pojava.

U zemljotresu magnitude sest, u junu 2003. godine nastradalo je 26.000 ljudi, 2017. godine vise od 600, a tada je povrijedjeno vise od 9.000 osoba.

FON DER LAJEN PORUCILA

Nova predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da se NATO dokazao kao zastitnik slobode, nakon sto je francuski predsjednik Emanuel Makron rekao da je ta alijansa dozivjela “mozdanu smrt”.

AP navodi da Fon der Lajen tokom svog govora povodom 30. godisnjice pada Berlinskog zida nije pominjala Makronove izjave, ali da je rekla da se, uprkos nedavnim previranjima, “NATO sjajno dokazao kao zastitnik slobode”.

Ona je, kako prenosi portal Politiko, istakla i da je NATO “najmocnija odbrambena alijansa na svijetu”.

Makron je u interjvuu za “Ekonomist” u cetvrtak rekao da je NATO na samrti, a da se Evropa nalazi na ivici ponora.

On je upozorio evropske clanice NATO da vise ne mogu da se oslone na SAD, odnosno da se od Amerike vise ne moze ocekivati da ce stati u odbranu zemalja clanica Alijanse.