NAPAD U BURKINI FASO

Najmanje 37 osoba je ubijeno, a 60 ranjeno u napadu na konvoj koji je prevozio radnike kanadske rudarske kompanije “Semafo” na istoku Burkine Faso, saopstili su zvanicnici.

“Semafo” je saopstio da se napad na konvoj od pet autobusa sa pratnjom vojske dogodio na putu koji vodi ka njihovom rudniku u istocnoj oblasti Est.

Lokalne vlasti su potom objavile da je grupa neidentifikovanih naoruzanih muskaraca napala iz zasjede konvoj u kom su se nalazili radnici “Semafa”, kao i da je 37 osoba ubijeno, a vise od 60 ranjeno, prenio je Rojters.

Ovaj broj ne obuhvata eventualne zrtve medu bezbjednosnim snagama i strahuje se da ce rasti.

Kako se navodi, prvo je odjeknula eksplozija, a potom su napadaci poceli da pucaju.

Djelove Burkine Faso posljednjih godina potresa nasilje koje izazivaju islamski ekstremisti, a “Semafo” je pojacao bezbjednosne mjere prosle godine nakon oruzanih incidenata u blizini dva rudnika kompanije u toj drzavi.

“Semafo” je naveo da se napad odigrao izmedu rudnika Fada i Bungou i da je vise osoba poginulo i povrijedeno tom prilikom.

OTKAZANO 1.300 LETOVA

Kabinsko osoblje Lufthanze danas i sjutra bice u strajku zbog cega ce biti otkazano 1.300 letova tog njemackog avio-prevoznika, sto ce pogoditi 180.000 putnika.

To znaci da ce biti otkazan svaki peti od ukupno 6.000 letova te avio-kompanije planiranih za danas i sjutra, odnosno u danima za kada je zakazan strajk, prenijela je agencija Rojters.

Lufthanza je saopstila da ce biti otkazano 1.300 letova nakon sto je sud u Frankfurtu dao “zeleno svjetlo” za odrzavanje strajka, posto je juce odbacio zahtjev avio-kompanije za zabranu strajka.

Njemacki sindikat UFO je ranije pozvao kabinsko osoblje Lufthanze da u danas i sjutra organizuju strajk u borbi za bolje plate i uslove rada.

U IRANU

Iran je danas nastavio aktivnosti na obogacivanju urana u postrojenju Fordo, saopstila je Iranska organizacije za atomsku energiju.

U prvim satima jutros uranijumski gas je ubrizgan u centrifuge i pocela je proizvodnja obogacenog uranijuma, navodi se u saopstenju.

Iranski predsjednik Hasan Rohani najavio je ranije ove sedmice da ce Iran nastaviti aktivnosti na obogacivanju uranijuma u svojem postrojenju Fordo, 180 kilometara juzno od Teherana.

POMAGALI RIJAD

Dvoje bivsih zaposlenih u Tviteru i jedan Saudijac optuzeni su u SAD zbog spijunaze na toj drustvenoj mrezi u korist Rijada, objavilo je americko pravosude.

Ali Alzabarah, Ahmad Abuamo i Ahmed Almutairi su “saudijski agenti”, navodi se u saopstenju federalnog tuzioca u Kaliforniji Dejvida Andersona.

Optuzeni su pretrazivali sisteme Tvitera radi pribavljanja licnih podataka protivnika saudijskog rezima i hiljada drugih korisnika drustvene mreze, rekao je Anderson.

Abuamo je uhapsen u utorak u Sijetlu, dok su druga dvojica, kako se vjeruje, u Saudijskoj Arabiji.

Ahmed Almutairi je osumnjicen da je bio veza dvojice tehnicara Tvitera i saudijske vlade.

ZBOG ISTRAGE

Sef agencije UN za palestinske izbjeglice (UNRWA) Pjer Kraenbul podnio je danas ostavku.

On je to ucinio jer su preliminarni rezultati istrage ukazali na zabrinutost zbog navoda o mogucem seksualno neprikladnom ponasanju, nepotizmu i drugim zloupotrebama ovlascenja u agenciji.

Ti navodi u etickom izvestaju su se pojavili u vrijeme finansijske krize u toj agenciji UN, izazvane gubitkom americkog finansiranja.

Portparol UN Stefan Dizarik je rekao da Kraenbulova ostavka na snagu stupa odmah.

Dizarik je ranije danas izjavio da je generalni sekretar UN Antonio Guteres Kraenbula poslao na “prinudni odmor” ali i da preliminarni rezultati istrage “iskljucuju mogucnost” da je Kraenbul licno pocinio prevaru ili pronevjerio novac.

Guteres je za vrsioca duznosti sefa UNRWA postavio Britanca Kristijana Sondersa.

Dizarik je rekao da ce Sonders “rukovoditi sprovodenjem planova za jacanje agencije, posebno u oblastima nadzora i odgovornosti”.

UNRWA obezbjeduje obrazovanje, zdravstvenu zastitu, hranu i druge usluge za 5,5 miliona izbjeglica, njihove djece i unuka na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze, kao i u Jordanu, Siriji i Libanu. Agencija je osnovana da bi pomogla 700.000 Palestinaca protjeranih tokom rata nakon osnivanja Izraela 1948. godine.

PRVI U SVIJETU

Italijanski ministar obrazovanja Lorenco Fjoramonti izjavio je danas da ce nedeljni casovi o klimatskim promjenama postati obavezni za ucenike drzavnih osnovnih i srednjih skola.

Fjoramonti je na Tviteru naveo da ce Italija prva u svijetu uvrstiti ucenje o odrzivosti i klimatskim promjenama u obavezni skolski program.

Ucenici ce te casove pohadati od prvog razreda do zavrsetka srednje skole.

Ministar je na pocetku skolske godine rekao da ucenici koji budu ucestvovali u klimatskim protestima “Petak za buducnost” nece dobijati neopravdane izostanke za casove izgubljene tog dana.

Fjoramonti je clan Pokreta “Pet zvjezdica”.

VLADA PREDSTAVILA MJERE

Francuski premijer Eduar Filip izjavio je danas da njegova vlada zeli da “povrati kontrolu nad migrantskom politikom”, tokom predstavljanja niza mjera u toj oblasti medu kojima su i kvote za ekonomsku imigraciju.

“Opsta svrha naseg djelovanja je suverenitet (…) To je izrazavanje i jasno postavljanje izbora u domenu prijema i integracije i obezbjedivanje pravedne ravnoteze prava i obaveza”, rekao je Filip.

Kvote za imigrante u odredenim strukama, vrijeme koje mora da protekne prije nego sto trazioci azila mogu da se prijave za finansijsku pomoc za zdravstvo, borba protiv prevara u drzavnoj medicinskoj pomoci imigrantima bez papira, samo su neke od predlozenih mjera koje izazivaju dosta kontroverzi.

Predvidena je i promjena u pogledu ilegalnih imigranata, u tome sto stranci bez papira kao i oni kojima je odbijen zahtjev za azil vise nece imati zdravstvenu zastitu godinu dana vec samo sest mjeseci.

“Necemo dirati pitanje spajanja porodica, ali cemo se boriti protiv svih prevara, pa i onih u okviru spajanja porodica”, rekao je francuski ministar unutrasnjih poslova Kristof Kastaner.

Kastaner je obecao otvaranje tri nova prihvatna centra kao i 16.000 novih smjestajnih jedinica za izbjeglice.

On je takode najavio da ce nehigijenski migrantski kampovi na sjeveroistoku Pariza, u kojima boravi izmedu 1.500 i 3.000 migranata, biti “evakuisani prije kraja godine”.

Istovremeno, Francuska je zacrtala da do 2027. primi pola miliona stranih studenata da bi “naglasila medunarodni uticaj”. Danas u Francuskoj studira oko 325.000 stranaca.

Broj izdatih boravisnih dozvola zbog ekonomskih razloga ove godine je neuporedivo manji nego prosle, prema zvanicnim podacima.

Sindikati su izrazili protivljenje predlozenim mjerama, prije svega kvotama i odlaganju pristupa medicinskoj pomoci.

USLIJEDILI NAKNADANI POTRESI

Zemljotres jacine 5,4 stepeni Rihterove skale pogodio je danas juznu iransku provinciju Hormozgan, saopstio je Iranski seizmoloski centar.

Potres se dogodio u 11 sati i deset minuta po lokalnom vremenu, na oko 125 kilometara zapadno od luckog grada Bandar Abasa na dubini od deset kilometara, prenosi AP.

Kako je javila poludrzavna iranska novinska agencija ISNA, za sada nema podataka o eventualnim zrtvama niti pricinjenoj materijalnoj steti.

Iranski seizmoloski centar je naveo da je poslije glavnog potersa uslijedilo nekoliko naknadnih potresa jacine 4,2 stepena.

Iran se nalazi na podrucju koje je podlozno zemljotresima.

U zamljotresu jacine 6,6 stepeni po Rihterovoj skali, koji je pogodio istorijski grad Bam 2003. godine, poginulo je 26 hiljada ljudi.

“NIJESMO SE HVALILI”

Predsjednik Turske Redzep Tajip Erdogan saopstio je da su turske snage bezbjednosti uhapsile suprugu nedavno neutralizovanog vode teroristicke organizacije Islamska drzava Abu Bakra al Bagdadija.

“Amerika je u tunelu u Siriji unistila Al Bagdadija i znate da su to pokrenuli veliku medijsku kampanju. Mi smo uhvatili njegovu suprugu, ali nismo se hvalili, evo, prvi put to saopstavamo. Isto tako smo uhvatili i njegovu sestru i zeta u Siriji”, kazao je Erdogan i porucio da ce Turska nastaviti da se bori protiv terorizma.

Erdogan se obratio ucesnicima skupa koji je u Narodnom kulturnom i kongresnom centru Bastepe organizovanom povodom obiljezavanja 70. godina rada Fakulteta islamskih nauka na Univerzitetu u Ankari.

Turski predsjednik Erdogan je kazao da je Turska suocena sa napadima cijelog svijeta, ali da Turska vise nije zemlja koja poginje glavu, vec da cvrsto stoji na nogama i brani svoje interese.

Erdogan je takode kazao da su ID, Al Kaida, Boko Haram i druge teroristicke organizacije dio velikog projekta i da najvecu stetu od terorizma trpe muslimani i islamski svijet.

On je kazao da se iza terorista koji se lazno pozivaju na islam uvijek nalaze veliki neprijatelji islama. Dodao je da Turska snima svjedocenja uhapsenih terorista o tome ko sve stoji iza njih.

Posebno je kritikovao vlasti SAD-a zbog neizrucivanja Fetulaha Gulena, za kojeg je kazao da terorista koji ni ne trepce dok proliva krv nevinih ljudi zarad sirenja vlastite izopacene misije.

“Pravi musliman ne moze biti terorista. Zapad bez stida i neumorno ustrajava u koristenju termina islamski terorizam, ali neka prvo pogleda u ogledalo. Ako stvarno trazite teroriste, eto ih kod vas. Ako zelite saznati sta je FETO, pogledajte samo gdje i pod cijom zastitom zivi njegov voda”, porucio je Erdogan.

PUTIN UVJEREN

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je danas da novo rusko oruzje nece imati konkurenciju u svijetu ali i da Rusija njime nece nikome prijetiti.

Govoreci na sastanku s visokim vojnim oficirima, Putin je naveo da nijedna druga zemlja nema hipersonicna, laserska i druga oruzja nove generacije koja je ruska vojska narucila ali i dodao da to “nije razlog da se nekome prijeti”.

Prema njegovim rijecima, novi oruzani sistemi se prave iskljucivo “da bi se osigurala bezbjednost Rusije od novih prijetnji” a Rusija ce i dalje raditi na kontroli naoruzanja.

Odnosi Rusije i zapada su pali na najnizi nivo od Hladnog rata zbog sukoba u Ukrajini i drugih spornih tacaka.

Putin je 2018. najavio citav niz novog oruzja, ukljucujuci hipersonicnu jedrilicu, nuklearni podvodni dron i krstarece rakete na nuklearni pogon.