TESTIRAJU U FRANCUSKOJ

Francuski naučnici planiraju da testiraju nikotinske flastere na pacijentima koji imaju korona virus i zdravstvenim radnicima na “prvoj borbenoj liniji”, nakon što je studija pokazala da pušači mogu biti mnogo manje izloženi riziku od zaraze virusom.

Studija u velikoj pariskoj bolnici sugeriše da supstance u duvanu – možda nikotin – potencijalno mogu sprečavati pacijente koji puše da dobiju Kovid-19, piše Gardijan.

Klinička ispitivanja nikotinskih flastera čekaju odobrenje francuskih zdravstvenih vlasti. Naučnici su, ipak, insistirali da ne podstiču stanovništvo na pušenje, koje nosi druge potencijalno fatalne rizike po zdravlje i ubija 50 odsto pušača.

Iako nikotin možda može zaštiti one koji ga konzumiraju od virusa, pušači koji se zaraze često razvijaju ozbiljnije simptome zbog toksičnog dejstva duvanskog dima na pluća, kažu oni.

Tim u bolnici Piti-Salpetrier ispitivao je 480 pacijenata koji su bili pozitivni na virus, od kojih je 350 hospitalizovano, dok je ostatak sa manje ozbiljnim simptomima pušten kući. Utvrđeno je da je od onih koji su primljeni u bolnicu, čija je srednja dob 65 godina, samo 4,4 odsto bili pušači. Među onima koji su pušteni kući, sa prosječnom starošću od 44 godine, pušilo je 5,3 odsto.

BEČKI LJEKARI

Medicinski univerzitet u Beču (MedUni Vienna) trenutno sprovodi studiju za analizu imunološkog odgovora kod ljudi nakon infekcije korona virusom. Rezultati bi trebalo da pomognu razumijevanju reakcije imuniteta i postavite osnovu za vakcinu, a u studiji učestvuju ljudi koji su se oporavili od bolesti Kovid-19.

“Studija bi trebalo da nam pomogne da shvatimo da li i ko razvija imunitet nakon infekcije. Otkrića studije namijenjena su postavljanju čvrstih temelja za razvoj vaccine”, rekao je Rudolf Valenta iz Centra za patofiziologiju, infektologiju i imunologiju na Medicinskom univerzitetu u Beču.

“Moramo računati na činjenicu da je virus sada sličan gripu i da može doći do ponovne infekcije”, objašnjava Valenta.

Novi test za provjeru efikasnosti antitijela

Istraživači Centra za patofiziologiju, infektologiju i imunologiju takođe razvijaju test koji će im omogućiti da istraže mogu li antitijela da inhibiraju pričvršćivanje virusa na ćelije domaćina, a planirano je i istraživanje ćelijskog imunog odgovora.

“Analiza će biti vrlo složena i nećemo moći odmah ispitanicima da kažemo da li su imuni ili ne. Nadamo se da ćemo prije sljedeće sezone kovid-a, koje se pribojavamo, uopšteno moći da kažemo jesu li i koliko je onih koji su nakon bolesti razvili imunitet”, navodi Valenta.

Istraživački projekti

Model otkrivanja antitijela kod pacijenata koji ometaju interakciju virusa i receptora pokazuje koje dijelove virusa treba ugraditi u vakcinu. “Iz alergije u imunoterapiji naučili smo da odgovor antitijela možemo sproizvesti vakcinacijom”, objašnjava Valenta.

U preko 100 istraživačkih projekata relevantnih za koViD-19, zaposleni Medicinskog univerziteta u Beču rade na rješenjima koja bi doprinijela kontroli pandemije: od simulacija, analize podataka, epidemioloških studija, osnovnih biomedicinskih istraživanja, genetike i medicinske tehnologije do kliničkih studija i rezultata.

MENTALNI UMOR

Iako mnogi ljudi posljednjih nedjelja zbog epidemije koronavirusa rade manje, a više vremena provode u kući, žale se na svakodnevnu iscrpljenost, naročito u jutarnjim satima.

Prema stručnjaku za spavanje Oliviji Arecolo, ovaj osjećaj se povezuje sa mentalnim, a ne tjelesnim iscrpljivanjem.

“Stres iscrpljuje tijelo, a posebno ako je dugotrajan, što je slučaj sada kada je mnogo toga neizvjesno”, pojasnila je Arecolo.

Kako kaže, postoje tri faze prevladavanja stresa.

Tokom prve, faze alarma, ljudi se osjećaju energičnije i budnije, a podstiče ih adrenalin i kortizol.

U drugoj, fazi otpora, stres je hroničan i možda osjećate manjak energije, ali i dalje možete koliko-toliko normalno da radite.

Treća faza je faza iscrpljenosti kada se zbog kontinuirano povišenog kortizola osiromašuje čitav organizam. Kortizol nas sprečava da zaspimo i ometa proizvodnju serotonina, hormona sreće.

Međutim, postoji način da ublažite ovaj stresan period života i počnete da se vraćate u normalu, upozorava Arecolo i dodaje:

“Mnogi od nas noći provode gledajući serije i filmove ili na društvenim mrežama. Vrijeme je da se vratite u rutinu i postavite spavanje između 22 i 23 sata prioritetnim. U tom vremenskom okviru vrlo je važno spavati jer su istraživanja pokazala da je tada san najdublji, što će se odraziti na nivo energije sljedeće jutro”.

Druga stvar koju možete da učinite jeste da se uvodite u večernju rutinu prije nego što ugasite svijetlo. Ona sama je sprovodi kroz nekoliko koraka.

“U difuzor stavljam ulje lavande, popijem čaj od kamilice, namjestim alarm, pa gasim mobilni telefon, laptop i iz spavaće sobe uklanjam sve uređaje koji emituju plavo svijetlo. Možete da uzimate magnezijum ujutru i uveče jer se pokazalo da smanjuje teskobu za 30 odosto. Istuširajte se 45 do 60 minuta prije odlaska u krevet”, predložila je Arecolo poučena sopstvenim iskustvom.

ITALIJANSKI PSIHIJATAR

Psihološka šteta biće jednaka ili čak veća od ekonomske, upozorava italijanski psihijatar Paolo Krepe. Smatra da se epidemija koronavirusa sada pretvara u psihološku.

“Spasiće se oni koji razmišljaju, koji prave planove. Pošto se ne možete kretati, barem pomjerite mozak”, preporučio je psihijatar.

Krepe smatra da niko ne može realno da kaže šta će se dogoditi poslije epidemije, kada i kako će se Italijani koji ne vide svijetlo mjesec i po dana od početka epidemije, vratiti rutinskom, normalnom životu.

“Čini mi se jasnim da postoje znakovi uzajamne nestrpljivosti dijela stanovništva. Roditelji protiv djece. Djeca protiv roditelja. To je klima italijanskih porodica. Slažem se sa filozofom koji je presudio da je kuća postala pakao”, smatra psihijatar.

Krepe objašnjava da do danas nismo poznavali svoj dom, da, kupili smo ga, ali ga nismo živjeli.

“Prije koronavirusa porodicu su činili ljudi koji su ustajali i odlazili u kancelarije, u kompaniju. Djeca su morala da slijede kruti plan puta: škola, nastava muzike, sport, druženje u kući. Sada prolazimo masovno eksperimentisanje, čitave porodice su unutar četiri kućna zida, bez ikakvog sigurnosnog ventila”, kaže on.

Prema njegovim riječima, frustracija boravka u kući već se pretvara u bijes, a ljutnja ima mnoga lica.

“Ne mislim da će biti masakra unutar italijanskih porodica. Ali sadašnje stanje je velika patnja za porodice koje se nađu opterećene djecom, parove koji nisu navikli da 24 sata budu zajedno”, smatra Krepe.

SAVJETI STRUČNJAKA

Dobar noćni san najvažniji je za zdravlje mozga i tijela, napominju stručnjaci. Međutim, s obzirom da se pandemija korona virusa i dalje širi, ali i sijanje straha i brige zajedno s njom, postići kvalitetan san i nije tako lako kao nekad.

Kvalitet sna igra direktnu ulogu u sposobnosti vašeg tijela da vas zaštiti od novog koronavirusa, kaže doktorica Bitani lemonda iz Njujorka.

Uz sva preporučena higijenska ponašanja za sprječavanje bolesti, poput pranja ruku i socijalnog distanciranja, kvalitetan san jedan je od načina da ostanete zaštićeni, piše Healthline.

1. Održavajte rutinu

Bez obzira na to kako je na vaš život uticala pojava korona virusa, najvažnije je održavati rutinu kako biste zaspali.

2. Ne spavajte pretjerano

Kada govorimo o važnosti uspostavljanja rutine za sebe, važno je i ne dozvoliti da prečesto drijemamo preko dana, jer bi to moglo promijeniti ili poremetiti redovnu rutinu spavanja, kažu stručnjaci. Umjesto da ujutro spavate dugo, upotrijebite onu zdravu rutinu, ustanite ranije i započnite s poslom.

3. Vježbajte, ali ne prije spavanja

Iako je vaša teretana vjerovatno zatvorena, vježbanje bi ipak trebalo biti dio vašeg svakodnevnog života. To je, napominju stručnjaci, još uvijek jednako važno, posebno za spavanje..

4. Strukturirajte unos vijesti

Gotovo je nemoguće izbjeći konstantni uznemirujući tok vijesti i informacija vezanih za korona virus. Međutim, psiholozi kažu da će stalno konzumiranje ciklusa vijesti o pandemiji 24 sata na dan, vjerovatno podstaći vašu anksioznost
i uticati na vaš san.

5. Ograničite izlaganje plavoj svjetlosti

Internet se pokazao kao neprocjenjivo sredstvo za komunikaciju i zabavu u vrijeme u kojem su ljudi širom svijeta dobili mandat za samokarantiranje ili utočište.

Međutim, gledanje u ekran cijeli dan nije korisno kada pokušavate zaspati.

“Preporuka je da se sat vremena prije spavanja pokušate isključiti i da zapravo ne gledate televiziju, da niste na telefonu i da ne gledate ništa što bi moglo izazvati anksioznost”, govori Lemonda.

Umjesto toga, ona preporučuje aktivnosti poput čitanja knjige ili slušanja muzike kao načina zabave prije spavanja.

6. Izbjegavajte prekomjerni unos alkohola

U ovim teškim trenucima pandemije korona virusa, mnogi posežu za alkoholom jer tako barem na trenutak zaborave na trenutna dešavanja. Međutim, stručnjaci smatraju kako to baš i nije idealno rješenje.

FRANCUSKI VETERINARI

Francusko udruženje veterinara upozorilo je danas da kućne ljubimce, posebno pse i mačke, ne treba dezinfikovati sredstvima na bazi alkohola jer mogu biti štetna za njih, već je dovoljno oprati im šape vodom i sapunom.

Usred epidemije koronavirusa, mnogi vlasnici životinja su sami preduzele neke opasne inicijative, naveli su veterinari i dodali da se danima na društvenim mrežama pojavljuju fotografije pasa s povredama šapa od pranja deterdžentom, alkoholom, čak i – varakinom.

Veterinari su ponovili da su sapun i šampon sasvim dovoljni, dok su alkohol i druga sredstva za dezinfekciju opasna za životinje koje se ližu i na taj način unose hemikalije u organizam.

Dodali su da i sa životinjama treba držati određenu fizičku distancu, češće prati ruke poslije maženja ljubimca i izbjegavati bliske kontakte – lizanje ruke ili njuškanje lica.

Francuzi su veliki ljubitelji kućnih ljubimaca kojima posvećuju izuzetnu pažnju.

PAŽLJIVO SA HRANOM

Prejedanje zbog stresa je nešto s čime se mnogi svakodnevno bore i kada su stvari normalne, no otkako je zavladala pandemija korona virusa čini se da je ovaj problem zadesio i one koji ne jedu previše kao odgovor na anksioznost ili druge emocije.

Stručnjaci poručuju da treba uspostaviti zdrav odnos s omiljenom hranom kako biste izbjegli začarani krug prejedanja zbog stresa i debljanja. To uključuje uživanje u omiljenoj hrani u razumnim porcijama.

Uređivanje kuhinje može biti posebno korisno. Očistite svoje ladice od kolačića, slatkiša i bezalkoholnih pića i napunite ih voćem. Takođe dobra ideja je da ovakvu vrstu hrane stavite na visoke police, tako da slatkiši neće biti prvo što ćete uzeti da jedete. U fržideru voće i povrće nek vam bude najuočljivije, piše klix.ba.

Kada dobijete želju da pojedete nešto, zapitajte se jeste li zaista gladni. Ako se nađete u kuhinji sjetite se da ste ručali prije sat, tada ćete shvatiti da je najpametnije da ipak napustite kuhinju.

Ostali savjeti

Ako radite od kuće, napravite pauze tokom dana. Odmorite se kako biste jeli. Ovo vam takođe može pomoći da izbjegnete nepromišljeno grickanje tokom napornog rada.

Pauza za fizičku aktivnost poput šetnje ili bavljenja jogom ili istezanjem takođe može biti osvježavajuća i prilika da raščistite svoj um i opustite se na nekoliko minuta.

Zakažite virtualne obroke s prijateljima. To je posebno korisno ako ste sami i borite se sa stresom. Odredite vrijeme za večeru i jedite s vašim najboljim prijateljem putem videopoziva.

Meditirajte desetak minuta. Usporeno i duboko disanje može vas odvratiti od toga da se prejedate.

Kada ste gladni pokušajte pojesti zdrave namirnice.

PREPORUKE IJZ

Tokom trajanja samoizolacije i boravka u kući ne smiju se zaboraviti ni aspekti fizičkog zdravlja. Zbog toga je Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZ) objavio savjete kako da ostanete fizički aktivni tokom trajanja samoizolacije.

Upozorenje: Ovo uputstvo je namijenjeno osobama koje se nalaze u samoizolaciji bez ikakvih simptoma ili dijagnoze akutne respiratorne bolesti. Ne bi trebalo da zamijeni medicinsko uputstvo u slučaju bilo kog zdravstvenog stanja.

Kako se infekcija COVID-19 i dalje širi u evropskoj regiji SZO, mnogi zdravi pojedinci moraju da ostanu kod kuće u samoizolaciji. U mnogim zemljama su fitnes centri i druge lokacije u kojima su ljudi upražnjavali fizičku aktivnost, privremeno zatvoreni. Boravak kod kuće tokom dužeg perioda može predstavljati značajan izazov za održavanje fizičke  aktivnosti. Sedentarno ponašanje i nizak nivo fizičke aktivnosti mogu imati negativne efekte na zdravlje, dobrobit i kvalitet života pojedinaca. Samoizolacija sama po sebi može da izazove dodatni stres i da bude izazov za mentalno zdravlje građana. Fizička aktivnost i tehnike opuštanja mogu biti dragocjeno sredstvo koje će vam pomoći da ostanete pribrani i da tokom ovog vremena nastavite da štite svoje zdravlje.

SZO preporučuje 150 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta fizičke aktivnosti jakog intenziteta nedjeljno, ili kombinaciju oboje. Ove preporuke se mogu postići čak i kod kuće, bez posebne opreme i sa ograničenim prostorom. Slijede neki savjeti kako da ostanete aktivni dok ste kod kuće u samoizolaciji:

      Tokom dana pravite kratke aktivne pauze. Kratki periodi fizičke aktivnosti pomažu da se dosegnu nedjeljne preporuke. Možete koristiti predložene vježbe u nastavku kao inspiraciju da budete aktivni svaki dan. Ples, igranje sa djecom i obavljanje kućnih poslova kao što su čišćenje i baštovanstvo su druga sredstva da ostanete aktivni kod kuće.

      Pratite časove vježbanja na internetu. Iskoristite bogatstvo onlajn časova vježbanja. Mnogi od njih su besplatni i mogu se pronaći na YouTube-u. Ako nemate iskustva sa obavljanjem ovih vježbi, budite oprezni i svjesni sopstvenih ograničenja. Pogledajte primjere vježbi, koje možete raditi u kućnim uslovima ovdje.

      Hodajte. Čak i u malim prostorima, šetnja ili hodanje u mjestu može vam pomoći da ostanete aktivni. Ako imate telefonski poziv, stojte ili hodajte kroz svoj dom dok govorite, umjesto da sjedite.

      Ustanite. Smanjite vrijeme sjedenja ustajanjem kad god je to moguće. U idealnom slučaju, cilj je da prekinete sjedenje i ležanje na svakih 30 minuta. Razmislite o postavljanju visokog stola ili slaganja gomile knjiga ili drugog materijala kako biste nastavili sa radom dok stojite. U slobodno vrijeme, kada sjedite dajte prednost kognitivno stimulativnim aktivnostima, kao što su čitanje, društvene igre i slagalice.

      Opustite se. Meditacija i duboki udisaji mogu vam pomoći da ostanete mirni. Nekoliko primjera tehnika opuštanja dostupno je u nastavku.

Za optimalno zdravlje, takođe je važno imati na umu da se hranite zdravo i da budete hidrirani. SZO preporučuje da pijete vodu umjesto pića zaslađenih šećerom. Izbjegavajte ili ograničite alkoholna pića ako ste odrasli i potpuno ih izbegavajte ako ste mladi, trudnica i dojilja, ili iz drugih zdravstvenih razloga. Konzumirajte dosta voća i povrća i ograničite unos soli, šećera i masti. Neka vaš izbor budu integralne žitarice prije nego rafinirana hrana. Za više uputstava o tome kako se zdravo hraniti, pogledajte informaciju SZO o zdravoj ishrani.

12 SAVJETA

U aktuelnoj situaciji veliki broj roditelja se osjeća upašeno i zabrinuto, dijelom i zbog toga što nijesu sigurni na koji način i koje informacije i emocije da podijele sa djecom, kao i kako da pristupe dječjim pitanjima ili njihovom strahu i uznemirenosti.

Evo nekoliko savjeta psihologa:

1. Kratko i jasno, u skladu s djetetovim uzrastom, pružite mu osnovne informacije.

2. Na sva pitanja odgovarajte iskreno i tačno, pružajući informacije u skladu s djetetovim uzrastom. Nemojte biti pretjerano opširni i ne koristite izraze koji su djetetu nepoznati. Najbolji pristup je da odgovorite na konkretno djetetovo pitanje. Na primjer, ako dete pita : “Zašto brišeš kvaku?”, možete reći: “Zato što se na taj način virus uništava.”

3. Ne dramatizujte (“Ovo je užasno… Katastrofa…Svi ćemo se razboljeti” i time slično).

4. Ne umanjujte ozbiljnost situacije (“Nije to ništa… Gluposti…Ne slušaj to…nije bitno”).

5. Ne skrećite s teme. Ako vas dijete pita nešto u vezi sa aktuelnom situacijom, nemojte odgovarati sa: “Nećemo sad o tome, hajde da se igramo”.

6. Ukažite djetetu na to da je normalno da nam se nekada dešava nešto čega se plašimo i što ne želimo.

7. Ako dijete ispolji strah i uznemirenost, prihvatite to i recite mu da je normalno da se u nekim situacijama osjeća uplašeno i uznemireno.

8. Ukoliko je dijete uplašeno za svoju sigurnost i bezbjednost, ukažite mu na to da ste tu i da brinete o njemu.

9. Ukažite djetetu na pozitivne aspekte situacije: “Mnogo naučnika u cijelom svijetu sada radi na tome da se pronađu lijek i vakcina”, “Najveći broj onih koji se razbole, veoma se brzo oporavlja.”

10. Ukažite djetetu na ono što vi činite i na ono što i samo može i treba da čini: da se hrani zdravo, odmara se, redovno pere ruke, izbjegava da dodiruje predmete napolju, da se ne dodiruje po licu itd.

11. Vi budite djetetu izvor informacija. Izbjegavajte (u skladu sa uzrastom) izloženost dramatičnim snimcima i informacijama, posebno njihovom ponavljanju.

12. Ako uglavnom boravite u kući, iskoristite ovo vrijeme za aktivnosti s djecom i uključite ih u svakodnevne poslove: kuvajte, mijesite kolače, igrajte društvene igre, slučajte muziku, čitajte knjige…

POSTOJE DVIJE VRSTE

Maske djeluju tako što hvataju kapljice koje se raspršuju prilikom kašljanja, kijanja i disanja.

Mnogi ljudi širom Azije nose maske za lice kako bi se pokušali zaštititi od COVID-19, bolesti uzrokovane novim korona virusom.

U Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama maske se rjeđe nose, ali mnogi se pitaju da li bi ih trebalo nositi tokom pandemije, prenosi Tanjug.

Agencije Rojters prenosi da je savjet Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da, ako ste zdravi, trebate da nosite masku samo ako njegujete nekoga za koga se sumnja ili je potvrđeno da je zaražen korona virusom; ako kašljete ili kijate; ili sumnjate da imate COVID-19.

Maske djeluju tako što hvataju kapljice koje se raspršuju prilikom kašljanja, kijanja i disanja – to su glavni put prenosa novog korona virusa.

Ništa bez pranja ruku

Postoje dvije glavne vrste maski: hirurške maske od tkanine, koje se nose preko nosa i usta, i one koje se bolje priliježu, a koje se ponekad nazivaju i respiratorima.

Maske koje bolje priliježu – poput N95 – mogu ponuditi dobru, ali ne i potpunu zaštitu od zaraznih kapljica, dok napredni model – maske N99 – mogu pružiti bolju zaštitu, mada su se pojedinci žalili da se sa njima teže diše.

“N” ocjena se odnosi na procenat čestica prečnika najmanje 0,3 mikrona koji je maska dizajnirana da blokira: N95 maske zaustavljaju 95 posto, a N99 maske 99 posto.

Neke maske imaju ventil na prednjem dijelu, kako bi se spriječilo da se prilikom izdaha kondenzuje vlaga iznutra, što čini masku vlažnom i podložnijom prodiranju virusa.

Maske su efikasne samo ako ih kombinujete s čestim pranjem ruku i ne dodirujete lice.

Svako ko koristi masku mora temeljno oprati ruke sapunom i vodom ili sredstvom za čišćenje ruku na bazi alkohola.

Ne smije biti praznina

Maska treba prekrivati usta i nos, a između lica i maske ne smije biti praznina.

Koliko god je to moguće, izbjegavajte dodirivanje maske.

Kad maska postane vlažna, zamijenite je novom; nemojte ponovo koristiti maske za jednokratnu upotrebu.

“Nošenje maske, takođe, može umanjiti sklonost ljudi da dodiruju lice, što se dnevno dešava mnogo više puta nego što shvatamo i predstavlja glavni izvor infekcije bez odgovarajuće higijene ruku”, rekao je Stiven Grifin, vanredni profesor Institutu za medicinska istraživanja Univerziteta u Lidsu.