VEOMA OPASNO

Nakon kupovine namirnice obično stavljamo u frižider. Nakon nekog vremena ih zaboravimo pa ih koristimo i nakon isteka roka trajanja. Međutim, to je velika greška koju morate izbjegavati.

Neke namirnice mogu izazvati velike zdravstvene probleme ako ne poštujemo pravila njihove upotrebe. Ove namirnice nikada ne biste trebali koristiti nakon isteka roka.

Mliječni proizvodi

Mliječni proizvodu poput sira, maslaca, pavlake i punomasnog mlijeka povećavaju rizik od infekcije hranom uzrokovane bakterijskom kontaminacijom. To se može objasniti činjenicom da mliječni proizvodi nisu pasterizovani ili podvrgnuti bilo kojoj drugoj toplotnoj obradi da bi se uništile štetne bakterije. Ukoliko pojedete ove proizvode, a rok im je istekao, možete rizikovati da dobijete salmonelu, VTEC, listeriju, E. Coli.

Cijeđeni sokovi

U današnje vrijeme mnogi ljudi prave sokove kako bi zdravo zaopčeli dan. Sokovi imaju mnogo koristi, jer sadrže hranjive sastojke i prepuni su vitamina i minerala.

Međutim, u poređenju s prerađenim sokovima iz supermarketa, postoji jedna velika razlika: prerađeni sokovi se pasterizuju kako bi ubili sve štetne bakterije (poput sirovog mlijeka), dok cijeđeni sokovi nisu. Pasterizacija će produžiti rok trajanja sokova na oko mjesec dana, suprotno neobrađenim sirovim sokovima koji ističu u roku od nekoliko dana.

Riba

Kod kupovine i skladištenja svježe ribe ključno je izbjegavati prekid lanca hlađenja. To možete učiniti tako što ćete ribu držati u hladnoj kutiji ili hladnoj vrećici kako bi ostala na hladnom u putu od supermarketa do kuće.

Kako je riba vrlo osjetljiva na bakterije, važno je pojesti je u roku od dva sata od kupovine. Ako želite da jedete ribu poslije toga, stavite je zamrzivač u kojem može stajati do šest mjeseci.

Svježe borovnice

Bobice su relativno krhko i osjetljivo voće. Stoga s njima treba pažljivo postupati. Što se tiče skladištenja, prvo izvadite loše borovnice kako one ne bi pokvarile dobre. Držite ih u tanjiru u frižideru i nemojte ih prati dok ne budete htjeli da ih jedete. Tako će ostati svježe duže vrijeme. Ukoliko ih ne želite odmah jesti, zamrznite ih.

Spanać

Pakovanja spanaća i zelene salate obično su prethodno oprana. Međutim, to ne znači da ti proizvodi i dalje ne sadrže bakterije poput E. coli. Zato ih je prije upotrebe neophodno ponovo oprati, ali i potrošiti prije roka upotrebe.

Mljeveno meso

Mljeveno meso je nepredvidivo i u pogledu čuvanja i pripreme. Presudno ga je dobro spremati kako se ne biste razboljeli. Treba pažljivo paziti datum isteka. Mljeveno meso kojem je istekao rok trajanja može biti zaraženo stafilokoknim aureusom ili salmonelom, a mogli biste dobiti i trovanje hranom.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

JOŠ SE ISPITUJE

Svi znamo bar jednu osobu koja može jesti koliko želi, nikada nije išla u teretanu, a opet je vitka. Prema novom preliminarnom istraživanju objavljenom juče u časopisu Cell, naučnici su otkrili gen koji tim mršavim pojedincima pomaže da ostanu tako vitki, što potencijalno otvara novu mogućnost u tretmanima u borbi protiv gojaznosti.

Međunarodni tim naučnika pronašao je varijantu jedinstvenu za vitke osobe poznatu kao ALK gen. Ovaj gen stvara protein koji se zove anaplastična limfomska kinaza, koji je uključen u rast ćelija.

Naveli su varijantu nakon što su pregledali DNK uzorke i kliničke podatke više od 47.000 zdravih ljudi u Estoniji u dobi između 20 i 44 godine.

“Estonska biobanka po svojim je detaljima vrlo jedinstvena”, rekao je autor Josef Peninger, profesor na odsjeku medicinske genetike i direktor Instituta za nauku o životu na Univerzitetu British Columbia.

“Pregledali smo genetske mape ljudi s indeksom tjelesne mase ispod 18, uporedili ih s onima normalne težine i otkrili genetsku varijantu koja je u korelaciji s vitkošću”, rekao je Peninger.

Naučnici već znaju da mutirani oblik gena i proteina ALK može podstaći razvoj tumora. Mutirani oblici gena i proteina nađeni su kod nećelijskog karcinoma pluća, anaplastičnog velikog ćelijskog limfoma i neuroblastoma, raka mozga.

Ovo novo otkriće sugeriša da različita mutacija gena može igrati ulogu kod vitkosti i otpornosti na dobijanje na kilaži. Da bi to testirali, naučnici su sproveli eksperimente na mušicama i miševima i otkrili su da je brisanjem ovog gena došlo do tanjih verzija tih muva i miševa.

“Dali smo miševima McDonaldsovu dijetu. Normalni miševi postali su deblji, a oni bez ALK-a ostali su mršavi”, rekao je Peninger.

Timske studije na miševima takođe sugeriraju da gen ALK upućuje masno tkivo da sagorijeva više masti iz hrane.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

ITALIJANSKI INSTITUT

Virus Kovid-19, koji se dugo zadržava na čvrstim površinama, na zaštitnim maskama može ostati danima, zbog čega maske za višekratnu upotrebu treba prati u mašini poslije svakog korišćenja, a jednokratne baciti odmah nakon nošenja, navodi italijanski Visoki institut za zdravlje.

U izvještaju koji je objavio italijanski institut navedeno je da je u unutrašnjem dijelu maske otkriveno prisustvo čestica virusa Kovid-19 četiri dana od kontaminacije, prenosi dnevni list “Il Sole 24 Ore”.

Dodaje se da ako ima malo virusnih čestica da je i virusno opterećenje malo, ali nije poznato koja je minimalna doza za zarazu, što takođe zavisi od imuniteta pojedinaca i da je zato važan oprez.

Preporuka je da se maske dodiruju samo na elastičnim trakama i da se ruke peru prije nanošenja i po uklanjanju maske.

Navode i da čestice virusa ostaju 30 minuta na papiru za štampanje, jedan dan na tkanini i drvenim predmetima, dva dana na novčanicama i na staklu, a četiri dana na plastici i čeliku.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

BRAZILSKI EKOLOG

Sljedeća pandemija mogla bi krenuti iz amazonske prašume, upozorava brazilski ekolog David Lapola.

Tvrdi da ljudsko posezanje za životinjskim staništima prelazi sve granice zbog krčenja šuma.

Naučnici kažu da urbanizacija dotadašnjih divljina doprinosi pojavi zoonotskih bolesti, onih koje sa životinja prelaze na ljude.

To uključuje novi korona virus, koji je najverojatnije ‘skočio’ sa šišmiša na ljude u kineskoj pokrajini Hubei koja se rapidno urbanizuje.

Lapola (38), koji proučava kako ljudska aktivnost preoblikuje ekosisteme tropskih šuma, tvrdi da se isti procesi zbivaju u Amazoniji.

“Amazonija je ogroman rezervoar virusa. Bolje da ne iskušavamo sreću”, rekao je u razgovoru za AFP.

Najveća svjetska prašuma nestaje uznemirujućom brzinom.

Prošle godine, prve u predsjedničkom mandatu desničara i klimatskog skeptika Bolsonara, koji želi otvoriti nekad zaštićena domorodačka područja za rudarenje i poljoprivredu, deforestacija Amazonije znatno je porasla.

Trend se nastavlja i ove.

“Kad stvorite ekološku neravnotežu, tada virus može skočiti sa životinja na ljude”, rekao je.

Slično se već dogodilo pri pojavama HIV-a, ebole i groznice denga. “Ti virusi su se pojavili i raširili zbog ekoloških neravnoteža”, kaže Lapola.

Dosad je većina takvih epidemija bila koncentrsana u južnoj Aziji i Africi, prenosi portal Indeks.

Velika bioraznolikost Amazonije mogla bi regiju pretvoriti “u najveći svjetski bazen korona virusa”, rekao je Lapola misleći na korona viruse generalno, a ne samo na uzročnika postojeće pandemije.

“To je još jedan razlog da se Amazonija ne koristi iracionalno”, naglasio je.

“Moramo prepraviti odnos između našeg društva i prašume”, tvrdi. “Inače će svijetu slijediti još pandemija s nepredvidivim ishodima. Bolje nam je da igramo na sigurno.”

ISTRAŽIVANJE ITALIJANA

Italijansko istrživanje je pokazalo da je imunitet krda nerealistična taktika borbe protiv virusa korona.

Podaci ovog istraživanja dovode u pitanje strategiju nekoliko zemalja uključujući Švedsku koje nisu uvele karantin kao mjeru sprečavanja širenja pandemije.

Evropa je daleko od dostizanja nivoa izloženosti potrebnog za sticanje imuniteta krda, pokazalo je istraživanje italijanskog Instituta za političke nauke (ISPI). Belgija je na prvom mjestu liste jer je samo 6,2 posto stanovništva dosad zaraženo korona virusom. Švedska nije uvela karantin, a uprkos tome ima svega 2,5 posto populacije zaražene korona virusom. Šveđani su veoma daleko od 40 posto koje je obećao vodeći švedski epidemiolog.

“Čak i da su ove brojke potcijenjene za 50 posto, imunitet krda je fantazija. Niko ne zna šta će se dogoditi, moramo biti spremni, posebno za sezonu gripe koja počinje na jesen”, rekao je šef kompanije DiaSorin koja se bavi proizvodnjom testova na koronavirus za Evropu Karlo Rosa.

Kako bi se stekao imunitet krda, koronavirusom mora biti zaraženo više do 70 posto stanovništva, odnosno 28 puta više od trenutnog stanja u Švedskoj. Od pojave smrtonosne pandemije, Švedska je predvodila one koji su odlučili da ne uvedu karantin. Zbog toga je ova zemlja žestoko kritikovana nakon što je zabilježena veća smrtnost u odnosu na druge nordijske zemlje. U Švedskoj je dosad od korona virusa umrlo 3.313 ljudi, u Norveškoj 224, a u Finskoj 271.

Svjetska zdravstvena organizacija je takođe kritikovala strategiju imuniteta krda, piše Russia Today.

ISTRAŽIVANJE PSIHOLOGA

Najnovije istraživanje psihologije pokazalo je da pojedinci s povišenom neurotičnošću doživljavaju češće noćne more. Studija je objavljena u časopisu Sleep Science.

Noćne more mogu na različit način uticati na svakodnevni život čovjeka stvarajući strah od spavanja zbog iščekivanja noćnih mora ili poremećaj raspoloženja zbog dugotrajnih osjećaja koji su proizašli iz noćnih mora, piše Psypost.org.

Da bi istražili šta pridonosi tome, istraživači su uzeli u obzir nekoliko faktora. Cilj ove studije, objašnjavaju autori, bio je ispitati uticaj socio-demografskih varijabli i neurotizma ljudi na noćne more.

Internetsku anketu popunilo je 2.492 muškarca i žene u dobi od 17 do 93 godine. Sudionici su ispunili dio upitnika kako bi procijenili svoje noćne more, trenutno i u djetinjstvu.

Rezultati su pokazali da je oko 9% ispitanika prijavilo trenutne noćne more, a 18% more u djetinjstvu. Više od četvrtine (27%) sudionika koji su doživjeli noćne more navelo je da im se ponavljaju noćne more koje su se odnosile na događaje iz njihovog života.

Neurotizam je osobina ličnosti koja je najjače povezana s učestalošću noćnih mora i njihovim ponavljanjem. Žene su imale češće noćne more od muškaraca. Pronađen je i efekt dobi, pokazujući da je starija dob povezana s ponavljajućim noćnim morama. Istraživači zaključuju da faktori kao što su pol, starost i neurotičnost definitivno doprinose noćnim morama.

LJEKARI ZABRINUTI

Zdravstvene vlasti Njujorka upozorile su ove sedmice na slučajeve oboljele djece sa sindromima koje ljekari ne mogu potpuno objasniti, pošto su i u evropskim zemljama teško pogođenim novim korona virusom zabilježeni slučajevi neobične bolesti među najmlađima s mogućim vezama s kovid-19, pišu svjetski mediji.

Njujorške zdravstvene vlasti upozorile su na neobičnu i potencijalno ozbiljnu upalu kod 15 djece s mogućim vezama s bolešću kovid-19, piše Vašington post (The Washington Post).

Djeca starosti od dvije do 15 godina imala su povišenu temperaturu, sa simptomima sličnim kao kod Kavasakijeve bolesti (sindrom limfnih čvorova). Više od polovine imala je osip, bol u stomaku, povraćanje i dijareju, dok je manje od polovine djece imala respiratorne probleme.

Svi pacijenti navedeni u izvjtaju su primljeni na intenzivnu njegu i bila im je potrebna kardio ili respiratorna podrška, a petoro djece je stavljeno na respiratore, navodi Vašington post i ističe da nije bilo smrtnih slučajeva.

Britanske zdravstvene vlasti izdale su slično upozorenje u aprilu navodeći da je u Londonu i drugim regionima zabilježen rast broja djece različite dobi s višestrukim upalama koje su zahtjevale intenzivnu njegu.

Ljekari širom SAD su naglasili da je broj djece primljen u bolnice veoma mali i da velika većina njih zraženih novim korona virom pokazuje blage simptome, ako ih uopšte imaju, navodi Vašington post, ukazujući da ljekari kažu da su ispitivanja u radnoj fazi i da je moguće da upale kod djece možda ne izazva novi korona virus, već da je u pitanju neki drugi uzrok.

Misteriozni sindrom

Misteriozni sindrom sa simptomima toksičkog šoka ili Kavasakijeve bolesti je privukao pažnju posljednjih nedjelja pošto su se slični slučajevi pojavili u evropskim zemljama teško pogođenim korona virusom, ukazuje Njujork tajms (The New York Times).

U obavještenju zdravstvenih vlasti Njujorka je navedeno da pun spektar te bolesti kod djece nije poznat, podvlači list, dodajući da je od 15 mladih pacijenata, većina ili bila pozitivna na korona virus ili je testovima na antitijela ustanovljeno da je ranije bila inficirana.

Komesar za zdravstvo države Njujorka Hauard Zuker (Howard A. Zucker) rekao je da zdravstvene vlasti ispituju slučajeve slične Kavasakijevom sindromu kod djece i adolescenata u Evropi, što je bila i tema web seminara prošle nedjelje.

Izvještaji o bolesnoj deci s neobičnim sindromima u Njujorku su cirkulisali nekoliko dana, ali su, kako ističe njujorški list, u ponedjeljak, 4. maja, zdravstvene vlasti tog grada prvi put upozorili ljekare da paze na pacijente koji ih mogu imati.

Pedijatri su pozvali roditelje čija djeca imaju visoku temperaturu, osip ili stomačne bolove da odmah pozovu ljekare, zabrinuti da roditelji neće voditi svoju djecu u bolnicu zbog pandemije, piše Njujork tajms i ukazuje da dok se razmatra povratak u škole, zdravstveni stručnjaci kažu da mali broj neobičnih slučajeva ne bi trebalo da spriječi vlasti da ponovno otvore škole.

Više od 100 slučajeva u svijetu

Više od 100 slučajeva djece s neobičnom bolešću se pojavilo u najmanje šest zemlja, ističe Gardijan (The Guardian) ukazujući da ljekari u Francuskoj, Italiji, SAD, Španiji, Švajcarskoj i Velikoj Britaniji ispituju upale kod djece.

Sindromi kod djece, kako navodi britanski list, liče na Kavasakijevu bolest s upalama krvnih sudova što kod djece izazva visoku temperaturu, osip na leđima, grudima i stomaku, crvenilo očiju, otoke ruku i stopala, kao i uvećanje limfnih čvorovima na vratu.

Kavasakijeva bolest je rijetka, ističe Gardijan. U SAD se ona godišnje dijagnostifikuje kod oko 3.000 djece, dok u zemlji ima 74 miliona djece mlađe od 18 godine.

Uzroci Kavasakijeve bolesti nisu poznati, mada su je neki istraživački članci povezali s virusnom zarazom, navodi list.

Ljekari navode da i dalje izgleda da su ozbiljna oboljevanja kao posljedica kovid-19 veoma rijetka kod djece. Ipak, kako navodi Gardijan, od početka pandemije, ljekari su primili pacijente s Kavasakijevom bolešću koja takođe imaju kovid-19. Prvi poznati slučaj je šestomjesečna beba u Kaliforniji koja je primljena u bolnicu sa simptomima Kavasakijeve bolesti, a dijagnostifikovan joj je i kovid-19.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) takođe je prošle nedjelje potvrdila da ispituje rijetku upalu kod djece.

Maria Van Kerhova (Kerkhova) iz SZO rekla je da postoje izveštaji o djeci u pojedinim evropskim zemljama s inflatornim simptomima, sličnim Kavasakijevom sindromu, ali da su ti slučajevi veoma rijetki.

Ona je rekla da je SZO pozvao globalnu mrežu kliničkih stručnjaka da budu na oprezu i obezbede sistematično prikupljanje informacija o djeci da bi se bolje razumjelo kakva se bolest javlja kod djece i obezbijedilo liječenje.