TEORA

Nakon što su mnogi pokušali da ožive italijanske gradiće prodajom kuća po cijeni od jednog eura, vlasti Teora imaju drugačiji pristup. Vlasti gradića, smještenog na jugu regije Kampanija, pokušava da privuče stanovnike tako što nudi da im unaprijed plati rentu za kuću.

I dok mnoge kuće širom Italije prodaju za jedan euro, vlasti Teora smatraju da će njihov plan bolje funkcionisati, prenosi CNN. 

Tvrde da će platiti mjesečnu kiriju od oko 150 eura za dvije godine. Jedan od uslova je da porodica već ima jedno dijete.

“Ne vjerujem u prodaju praznih kuća za euro, to ne motiviše ljude da ostanu u gradu”, kazao je za CNN gradonačelnik Teore, Stefano Farina.

Navodi da je populacija gradića drastično opala nakon zemljotresa 1980. godine.

“Godišnje se rode dvije bebe, naspram 20 umrlih”, pojašnjava Farina, “Došli smo do samo 1.500 stanovnika.”

U Teori se trenutno može iznajmiti stan za 150-200 eura, dok se kuća od 100 metara kvardratnih može kupiti za samo 30.000 eura.

“NEOČEKIVANO PRIJATELJSTVO”

Švedska aktivistkinja za klimatske promjene Greta Tunberg kritikovana je nakon što je pozirala s kontroverznim švedskim reperom koji je proveo nekoliko godina u zatvoru.

Reper 1.Cuz je nastupao na Gretinom okupljanju “Fridays for Future” u centru Štokholma, a poznat je po tome što uvijek nosi masku i krije svoj pravi identitet. On repuje o kriminalu, drogama i svojoj mržnji prema policiji.

U svom nedavnom intervjuu za švedske medije reper je rekao da je proveo dvije godine u zatvoru zbog “ozbiljnog” zločina, ali detalje nije otkrio. Izvještaji lokalnih medija govore da je pozvan da nastupi na okupljanju u nadi da će doći više ljudi.

Nakon nastupa je 1.Cuz objavio zajedničku fotografiju s Gretom.

“Neočekivano prijateljstvo”, navodi se u opisu fotografije.

NAUČNICI UPOZORAVAJU

Svake godine osam miliona tona plastike završava u okeanima, a naučnici upozoravaju da ono što obično vidimo kako se akumulira na morskoj površini je manje od vrha ledenog brijega, možda pola posto ukupne količine.

Prizori kućnog otpada koji pluta u velikim nakupinama smeća na otvorenom moru ili je zapleten oko kitova i ptica pretvorili su zagađenje plastikom u jedno od najpopularnijih ekoloških pitanja na svijetu. Već najmanje desetak godina najveće pitanje među naučnicima koji proučavaju morsku plastiku nije zašto je plastika u okeanima tako obilna, nego zašto nije. Ono što naučnici mogu vidjeti i izmjeriti, plutajuće smeće i plastični otpad na plažama, predstavlja samo mali dio ukupne količine plastike koja završava u moru, za Gardijan piše Stefan Burni.

Erik Van Sebile, okeanograf sa Univerziteta Utreht kaže da karte okeana prestaju na površini, a nedostaju pouzdani podaci o tome koliko je plastike na kojoj lokaciji. Postaje očito da plastika u velikim količinama završava u dubljim dijelovima okeana, ukopana u sediment na morskom dnu i raspršena poput oblaka prašine u dubinama.

Možda je najstrašnije, kaže Helge Nieman, biogeohemičarka sa Holandskog kraljevskog instituta za istraživanje mora, to što se plastika može raspasti na toliko male dijelove da ih jedva možemo detektovati. U tom trenutku, kaže Nieman za Gardijan “plastika postaje više hemikalija otopljena u vodi nego što pluta u njoj”.

“Oko 440 kilometara obale, koja se proteže od vrata San Francisko Beja, pored otvorenih voda Monterej Beja do slikovitih planina i šuma Big Sura, kopnena je granica najvećeg američkog morskog rezervata. Svakome ko posjećuje plaže oko Santa Kruza ili se vozi obalnom cestom ima utisak netaknute prirode. Ali to nije cijela istina” napominje Burni.

U posljednje dvije godine, naučnici s obližnjeg Monterej Bej Akvarijum istraživačkog instituta koriste prilagođene podmornice na daljinsko upravljanje kako bi uzimali uzorke gotovo nevidljive plastike koja pluta duboko ispod površine.
“Samo zato što je ne možemo vidjeti ne znači da ona nije tamo”, kaže Anela Čoj, profesorica okeanografije sa Univerziteta Kalifornija u San Dijegu, te vodeća istraživačica na projektu. Ispod onoga što ona naziva površinom kože okeana podmornice pažljivo filtriraju morsku vodu i stvaraju sliku o tome što je u njoj.

Njena ekipa otkrila je da se na dubini od 200 metara u svakom litru vode nalazi se gotovo 15 komada plastike, slično količini koja se nalazi na površini u takozvanom zakrpama smeća. Plastika se nalazila i u uzorcima koje su podmornice uzimale i na maksimalnoj dubini od 1.000 metara. Ali to je tek početak potrage.

“Nakon dvije do tri godine rada, imamo samo jedan set uzoraka jednog dijela svjetskih okeana”, kaže Čoj za Gardian.

Rad ove grupe naučnika među prvima je prebrojao tačnu količinu plastike ispod površine okeana, te pokazao da plastičnog otpada ima u izobilju i u većim dubinama. Naučnici su godinama spekulisali o tome.

Ričard Tomson, okeanolog koji je 2004. godine prvi skovao izraz “mikroplastika” kako bi opisao teško primjtne dijelove dužine ispod dva milimetra, sugerisao je da se velike količine mogu pronaći u dubini okeana i na morskom dnu.

U radu grupe koju predvodi Van Sebile iz 2017. godine, nastavlja Burni, na temelju količine plastike koja dolazi u okean i potencijalnih načina na koje može potonuti, predviđa se da je od 1950. ispod površine završilo 196 miliona tona plastike.

Sljedeći su koraci pokazati odakle dolazi plastika i utvrditi kako se s površine, gdje ju je relativno lako pronaći i pratiti, kreće prema dubinama. Konvencionalno je mišljenje da je vrlo teško pratiti okeansku mikroplastiku do njenog izvora. Međutim, čak i vrlo mali komadići plastike ne moraju izgledati isto. Istražujući kako se lasersko svjetlo raspršuje kad udari u različite komadiće plastike, istraživači mogu stvoriti svojevrstan otisak prsta.

Plastika pronađena u Monterej Beju, na primjer, nije sličila plastici koja se koristi u lokalnoj ribolovnoj opremi, nego se uglavnom radilo o polietilen tereftalatu (PET), polimeru koji se koristi u jednokratnoj ambalaži, što znači da vjerovatno dolazi s kopna, piše Gardian.

GRAĐANI SAD

Građani Sjedinjenih Američkih Država (SAD) su, prema prognozama analitičara, na Dan zaljubljenih potrošili oko 27,4 milijarde USD.

To je veliki skok u odnosu na prošlu godinu, kada je potrošeno više od 20,7 milijardi USD, i daje „vjetar u leđa“ trgovcima, jer ukazuje na rast povjerenja kod potrošača, što su dobre vijesti za ekonomiju, prenosi Capital.ba.

Dan zaljubljenih bi, prema prognozama, trebalo da bude rekordan po potrošnji. Amerikanci su 2018. potrošili 19,6 milijarde USD, 2017. godine 18,2 milijardi, a 2014. godine 18,6 milijardi USD.

Od prošle godine se povećao i broj ljudi koji će proslaviti praznik, pa sada iznosi 55 odsto populacije. Rekord je zabilježen 2009. godine, kada je 63 odsto građana SAD slavilo.

Prema izvještaju Nacionalne federacije za maloprodaju SAD, 62 odsto ljudi starosti od 35 do 44 godine će na neki način obilježiti ovaj praznik, što je veći procenat nego onih u grupi od 25 do 34 godine, od kojih će slaviti 60 odsto.

Sa druge strane, samo 46 odsto starijih od 65 godina će slaviti Dan zaljubljenih.

Zaljubljeni će, prema procjenama, trošiti rekordnih 196 USD po osobi, dok je prošle godine ta suma iznosila 161 USD. Najmanje su trošili 2009. godine, svega 102 USD po osobi.

Kao i ranije, muškarci troše više od žena, 291 prema 106 USD.

POREĐANI U OBLIKU SRCA

Ruski poručnik Denis Kazancev danas je na Dan zaljubljenih, u neobičnom ambijentu, zaprosio svoju djevojku tako što je nekoliko tenkova poređao u obliku srca.

Rusko Ministarstvo odbrane danas je prikazalo fotografije na kojima je 16 tenkova T-72B3 poređano u obliku srca na snijegu na vojnom poligonu Alabino kod Moskve.

Kazancev je potom doveo svoju djevojku usred tog kruga, rekao joj da zažmuri, kleknuo i zaprosio, uz buket crvenih ruža.

“Zajedno smo već dugo. Zajedno smo prebrodili izazove udaljenosti. Udaj se za mene”, rekao je poručnik Aleksandri Kopitovoj. Ona je glavom potvrdila da hoće, nakon čega joj je budući mladoženja poklonio vjerenički prsten.

“Još nisam tačno shvatila šta se desilo”, rekla je vjerenica ruskoj vojnoj televiziji i dodala da je sve došlo veoma neočekivano.

Tenkovi korišćeni za romantični vojni manevar, koriste se i za godišnju vojnu parada u maju na Crvenom trgu u Moskvi.

NEMA VIŠE TRUBLJENJA

Iako je napetost vozača koji ne prestaju da trube automobilima u saobraćajnoj gužvi dio svakodnevice na ulicama metropola, načelnici glavnog grada Indije odlučili su da prekinu ovu buku uvođenjem neobične kazne.

Gužve u saobraćaju tokom poslijepodnevne špice pogubne su za psihičko zdravlje ljudi koji se vraćaju kući poslije napornog rada. Duge kolone automobila na raskrsnicama uzrok su ogromne nervoze, a mnogi vozači u trenucima očaja nemilice trube, iako znaju da sirena neće mnogo pomoći.

Nedostatak strpljenja u kombinaciji sa užasnom bukom vodi ka agoniji, pa mnogi odustaju od vožnje automobila tokom saobraćajne špice.

Sve manji broj vozača u Mumbaiju koristiće sirenu zbog nove metode za suzbijanje kakofonije. Policija je počela s postavljanjem uređaja na semaforima koji mjere količinu buke. Vozači su primorani strpljivo i bez negodovanja da čekaju ispred semafora. Ako upotrijebe sirenu, uređaj resetuje semafor i vraća vrijeme koje mora proći kako bi se upalilo zeleno svjetlo.

Naime, policija Mumbaija želi da smanji napetost i anksioznost vozača tokom vožnje na saobraćajnim gradskim saobraćajnicama. Riječ je o probnom programu pod nazivom “Kazneni signal”. Svjetlosna signalizacija na raskrsnicama povezana je zvučnim senzorima koji mjere buku. Ako je ona veća od 85 decibela, nestrpljivi vozači zikuju ispred semafora provesti čitavu vječnost.

Iako su na ulicama Mumbaija postavljeni znakovi upozorenja, određeni broj vozača ih nije primijetio. Ovaj sistem jedini je način kako spriječiti ogromne saobraćajne gužve koje u glavnom gradu Indije nastaju zbog velikog broja automobila, kamiona, autobusa, motora…

Policija je zabilježila prve snimke rada sistema za suzbijanje buke. Odmah su postali viralni na društvenim mrežama. Na licima bijesnih vozača primjećuje se zbunjenost kada shvate da zbog ružnog ponašanja moraju pričekati još jednu minutu na semaforu.

GINIS

Prema evidenciji Ginisove knjige rekorda Japanac koji vjeruje u osmijeh je najstariji muškarac na svijetu sa 112 godina i 344 dana života.

Čitecu Vatanabe, rođen u Niigati na sjeveru Japana, u sredu je u staračkom domu dobio potvrdu za svoje dostignuće.

Prethodni rekorder, takođe Japanac Masazo Nonaka umro je prošlog mjeseca. Najstarija živa osoba na svijetu isto je iz Japana, a riječ je o Kane Tanaka, ženi kojoj je 117 godina.

Do prije desetak godina, Vatanabe je uzgajao bonsai (japanska tradicionalna umjetnost podizanja malih stabala) i izlagao svoje radove. Završio je poljoprivrednu školu, a zatim se preselio u Tajvan, da bi radio u Dai-Nippon Meiji na plantaži šećerne trske. U Tajvanu je živio 18 godina. Oženio se sa Micue i imali su petoro djece, naveli su iz Ginisa.

Po završetku Drugog svjetskog rata, Vatanabe se vratio u Niigata i radio je u Vladi prefekture do odlaska u penziju. Uzgajao je i voće i povrće na porodičnoj farmi.

Na pitanje koja je tajna dugog života, Vatanabe ima ovaj savjet: “Ne ljutite se i nastavite da se smijete“.

SAVJETI

Mrlje na odjeći mogu vam zadati velike probleme, a naročito kada je riječ o onima od čokolade. Na sreću, postoji način kako da ih se riješite zauvijek.

Čokolada ima nevjerovatan okus, ali zaboravljate ga kada ugledate mrlju od čokolade na vašem omiljenom komadu odjeće, piše lovetoknow.

Kako očistiti mrlje

Čokoladu je teško skinuti s odjeće zbog crnog kakaa i maslaca koje sadrži kako bi bila ukusna. Ipak, ako brzo reagujete, nije sva nada izgubljena. Za uklanjanje mrlja od čokolade trebaće vam:

Sredstvo za uklanjanje mrlja

Sok od limuna

Deterdžent za suđe

Bijelo ili alkoholno sirće

Deterdžent za rublje

Krpa

Peroksid

Prvo nakapajte malo limunovog soka na krpu koju ćete ostaviti na mrlji od čokolade minut ili dva. Ponavljajte ovaj postupak nekoliko puta dok mrlja ne nestane. Operite vaš uprljani odjevni predmet u veš mašini i ostavite da se osuši.

U slučaju da imate veću mrlju koja zahtijeva više truda oko uklanjanja, koristite se metodom pomoću deterdženta za suđe. Prvo istrljajte mrlju limunovim sokom. Zadnju stranu mrlje isperite toplom vodom. Potom pomiješajte jednu kašiku deterdženta za suđe sa tri šoljice vode. Držite umrljanu površinu potopljenu u ovu smjesu otprilike 15 minuta. Ako se mrlja i dalje zadrži, potopite je u peroksid na minut. Operite u veš mašini i ostavite da se osuši.

Mrlju možete očistiti i tako što ćete na nju staviti krpu natopljenu alkoholnim sirćetom. Neka sirće tako stoji na umrljanom području deset minuta ili više. Potom isperite zadnju stranu mrlje hladnom vodom.

U međuvremenu pomiješajte jednu kašiku deterdženta za rublje a dvije šoljice vode. Nanesite tu mješavinu sa zadnje strane mrlje i neka stoji deset do 15 minuta. Operite odjeću u hladnoj vodi i ostavite da se osuši.

Uklanjanje mrlja s odjeće predviđene samo za hemijsko čišćenje

Ukoliko se nađete u situaciji da uprljate vaše najdraže odijelo, najbolje bi bilo odjeću odnijeti profesionalcu. Ipak, ako ne možete to učiniti, postoji način da sami riješite problem.

Treba napomenuti da će uklanjanje čokolade sa suve i čiste odjeće biti vrlo teško, tako da biste trebali oprezno pristupiti tome.

Potrebni sastojci:

Tečnost za hemijsko čišćenje

Mineralno ulje

Spužva

Krpa

Uputstvo:

Vjerovatno vam se mineralno ulje čini veoma opasnim za vašu odjeću. Ipak, slični sastojci privlače jedni druge, tako da ćete koristiti mineralno ulje za otapanje masti u čokoladi.

Natopite spužvu tečnošću za kemijsko čišćenje te s njom istrljajte mrlju. Pomiješajte jednu do dvije kapio ove otopine i kap ulja. Napravite mješavinu omjera 8:1. Sve dobro izmiješajte. Potom namočite krpu ovom mješavinom i natrljajte na mrlju. Ponovite ovo nekoliko puta tako što ćete iskoristiti čiste dijelove krpe da ponovite postupak.

Šta sa osušenim mrljama?

Ovakve mrlje su, vjerovatno, najteže za čišćenje. One su, vjerovatno, ostale neprimijećene i sada ih je teško ukloniti. Ipak, nije sve izgubljeno.

U ovakvim slučajevima glavni sastojci koji su vam potrebni su soda bikarbona i pasta za zube.

Potopite krpu u sirće i ostavite na mrlji deset do 15 minuta. Nanesite sirće s vodom sa zadnje strane mrlje. Pastu za zube nanesite na umrljano područje

Zatim nanesite sodu bikarbonu na pastu za zube i trljajte dok se u potpunosti ne otopi. Isperite i ponavljajte postupak dok mrlja ne posvijetli. Nakon toga stavite nekoliko kapi deterdženta za veš ili sredstva protiv mrlja u hladnu vodu i potopite odjeću u to 30 minuta do sat vremena.

Naučite kada odustati 

Postoje situacije u kojima morate odustati. U 90 posto slučajeva navedene tehnike će funkcionisati kada je uklanjanje mrlja u pitanju. Međutim, mrlje koje su predugo bile na materijalu nećete ukloniti tako lako. Ako se umorite od pokušavanja, odnesite svoju odjeću na hemijsko čišćenje i provjerite mogu li mrlje biti uklonjene. Na kraju, možete se odlučiti i baciti uništeni komad odjeće.

KLIMATSKE PROMJENE NA DJELU

Glečer visok najmanje 40 metara obrušio se sa svog glečera na Antarktiku, tačnije na ostrvo Anvers. Ovi događaji se odvijaju sve češće i predstavljaju opasnost za plovidbu.

Služba “Britiš Antarktik survej” zabilježila je trenutak kada se glečer od hiljadu tona urušava i odvaja od svog glečera u zalivu Borgen na Antarktiku, prenosi Sputnjik.

Klimatske promjene i njihovi efekti sve su očigledniji u ovom dijelu svijeta, sa sve više klizišta. Često su glečeri ogromne veličine, a neki dostižu površinu dvostruko veću od Njujorka.

Te ledenice ponekad putuju kroz velike udaljenosti i nađu se na otvorenom moru. Ovo predstavlja značajnu opasnost za brodove koji prolaze kroz ove vode, pa je potrebno stalno nadgledanje.

STRATEGIJA MILIJARDERA

Ljudi griješe kada misle da moraju biti bogati da bi se obogatili investirajući na tržištu akcija, izjavio je čuveni investitor Ron Baron u intervjuu za CNBC.

“Morate imati neki manji iznos novca koji investirate redovno u dužem vremenskom periodu i morate dugo da živite”, kaže milijarder čija je strategija “kupi i čuvaj” (buy-and-hold).

Njegova investiciona kompanija Baron kapital upravlja aktivom od skoro 26 milijardi dolara.

“Sve je u uvećavanju, kamata na kamatu”, kaže on, govoreći o redovnom investiranju i reinvestiranju u toku više decenija.

Baron je zaradio milijarde dolara istražujući i kupujući akcije kompanija za koje je vjerovao da su potcijenjene, pa ih je onda čuvao u prosjeku 14 godina.

Ali individualni investitori ne moraju da biraju akcije, kaže on.

“Ljudima je najjednostavnije da kupe akcije investicionog fonda koji sačinjavaju akcije svih kompanija sa berzanskog indeksa. Ako investirate 5.000 dolara na 30 godina… to vrijedi oko 890.000 dolara”, izračunao je on na osnovu istorijskih podataka o povratu kapitala na tržištu.

U kraćem roku, kaže da bi decenija korišćenja te strategije donijela dobit od 110.000 dolara.

“Ako to radite 20 godina, vaš kapital će narasti na 250.000 dolara.“

Baron svoju vjeru u dugoročno investiranje zasniva na istorijskim podacima o odnosu između privrede i tržišta akcija.