ŽENA IZ AMAZONA

Regija Amazona već nekoliko sedmica puni naslovnice svjetskih medija zbog pandemije Kovid 19, nakon što su se pojavile informacije da je zabilježen značajan broj slučajeva zaraze među starosjedilačkim zajednicama, javlja Anadolija.

Regija Amazona već nekoliko sedmica puni naslovnice svjetskih medija zbog pandemije COVID-19, nakon što su se pojavile informacije da je zabilježen značajan broj slučajeva zaraze među starosjedilačkim zajednicama, javlja Anadolu Agency (AA).

Ipak, s tog područja dolaze i vrlo ohrabrujuće vijesti o ljudima koji koriste svoje znanje i vještine kako bi usred duboke zdravstvene krize poduzeli konkretnu akciju i pomogli drugima u ublažavanju posljedica virusa.

Betty Alexandra Souza Mozombite, pomoćnica za javno zdravstvo etničke grupe Tikuna Yoi, sa oko 16 godina iskustva u zdravstvu, odlučila je u skladu sa svojim znanjem pomoći autohtonim zajednicama Amazona.

“U ovo doba pandemije sarađujemo sa većinom zajednica i udruženja, šaljujući im poruku o tome na koji način možemo pomoći u liječenju bolesti”, rekla je Souza, koja je u svojoj zajednici prihvaćena i kao vođa, predstavnica žrtava i zagovornik ljudskih prava.

U razgovoru za AA kazala je da nekada mora putovati i do 23 kilometra motociklom ili autobusom i pješačiti pet ili šest kilometara od svoje kuće u Leticiji da bi posjetila kuće koje su vrlo izolirane i nemaju osnovne potrepštine i hranu.

Vrlo često odlazi sama, a ponekad je prate i medicinske sestre i druge žene iz udruženja žrtava koje pomažu u podijeli maski za lice.

“Živimo u ruralnom području. U zajednici nemamo ništa, nema zdravstvene zaštite, apsolutno ništa. Jedina bolnica u blizini je ona u Leticiji, koja također nema mnogo opreme, kako za prijem pacijenata, tako i za zdravstveno osoblje”, rekla je Souza, objašnjavajući da stanovnici radije ostaju kod kuća i oslanjaju se na vlastita sredstva.

“Zašto bi odlazili u bolnicu u kojoj nam ne mogu mnogo pomoći? Zato se moramo sami snalaziti kako bi sačuvali živote”, dodala je Souza, napominjući da su do sada pružili pomoć za 55 pacijenata, od kojih je devet bilo u kritičnom stanju, a telefonom su razgovarali sa više od 20.

Souza se školovala za pomoćnu medicinsku sestru na Institutu San Juan Bautista u Palmar de Vareli, gradu na sjeveru Kolumbije, u kojem je živjela devet godina nakon što je napustila rodnu zajednicu nakon što je gerila preuzela zajednicu Santa Sofia u januaru 1993. godine.

“Školovala sam se za, kako kažu, asistenticu za njegu. Tu sam naučila mnogo o Zapadu”, rekla je Souza, dodajući s ponosom da mnogo bolje poznaje tradicionalnu medicinu.

“Moj otac je bio šaman u našoj zajednici. Mnogo je radio s biljkama i na svemu što se tiče naših predaka“, kazala je, te istakla da je njen otac prirodnom medicinom liječio cijelu svoju porodicu, dodajući da je veoma zahvalna što su im njihovi preci prenijeli znanje i vještine iz prirodne medicine.

“Nakon što moj otac umre, duhovno mi predaje svoje mjesto iako me duhovi mojih predaka sa svih teritorija i dalje opskrbljuju znanjem”, objasnila je.

Souza se i sama razboljela između januara i februara i imala je simptome slične simptomima COVID-19, uključujući respiratorne probleme, grlobolju, temperaturu i bol u plućima.

“Bila sam jako bolesna i ležala sam u krevetu, ali to mi je pružilo priliku da bolje shvatim bolest. Nazvala sam svog supruga i rekla mu koje biljke da nađu i da stave u vodu da sve to prokuha, i da mi to donesu“, kazala je, nakon čega se osjećala mnogo bolje.

Kasnije je isprobala i druge tretmane, poput nekih čajeva i kupke sa duhanom iz džungle, koji mogu poslužiti kao antibiotici i antiupalna sredstva. Osjećala se dobro ali je osjećala i bolove u plućima, a kasnije je saznala da su i osobe u Italiji koje su preminule od COVID-19 prolazile kroz slično stanje.

“Tada sam shvatila, zahvaljujući tome, da imam COVID”, kazala je Souza, dodajući kako je tada odlučila da sazna šta bi joj moglo pomoći da se riješi tromba ili ugruška u plućima.

“Šta dovodi do njihovog nestanka? Pa, aspirin, to je ono što najbolje znamo, a to je lijek, ali i đumbir i bijeli luk, koji služe kao pročišćivači”, ispričala je, istakavši da je, ovisno o težini simptoma, potrebno koristiti različite biljke i druge lijekove, poput naproksena.

Prema njenom mišljenju, kod blažih slučajeva bilo bi potrebno koristiti samo naproksen, parnu kupku i mnogo čaja, a za ostale preporuka su biljni čaj i tri aspirina.

Ali kod težih slučajeva pacijentima su potrebni “sprej od biljke, tri aspirina tokom tri dana, a zatim po jedan aspirin tokom 14 dana, što je manje ili više period tokom kojeg virus traje u tijelu”.

Ona ističe da regija Amazon ima mnogo endemskih biljaka, ali da u svim zemljama postoje biljke koje imaju antibiotske i protuupalne funkcije.

“Dakle, preporučujem gorke biljke, poput maslačka, rue, koja djeluje na nas kao antibiotik i protuupalno. Onda, listovi narandže, sljez, listovi pamuka, i mnoge druge biljke. Ne možemo ignorisati činjenicu su nam majka priroda i majka Zemlja dale ove biljke za naše blagostanje, konzumiranje i kako bi ovom svijetu bili zdraviji”, kazala je.

Prvi slučaj COVID-19 zabilježen je u toj regiji 26. aprila, a Souza tvrdi da su ubrzo mnogi ljudi počeli umirati od te bolesti.

“Mnoga starosjedilačka braća i sestre umrli su i počeo je pravi teror zbog potpuno nepoznate bolesti. Svi su se bojali jedni drugih”, rekla je, istakavši da se broj umrlih u tim zajednicama smanjio nakon što su počeli liječenje virusa ljekovitim biljkama, a Souza je imala dva hitna zahtjeva za ublažavanje krize.

Prvo, tražila je od kolumbijske vlade da interveniše u zdravstvenim centrima, za koje je rekla da su u “pravoj bijedi, korupcija je opustošila sve i za vrijeme pandemije ovi veliki nedostaci su postali svima jasni“.

Također je pozvala na konsolidaciju i jačanje zdravstvenog sistema domorodačkih naroda, istakavši da od države očekuju mnogo veći podršku u svakom smislu.

S druge strane, pozvala je ljude da ne “osjećaju strah od zdravstvenog osoblja i ljudi koji su pozitivni na virus”.

Od Vlade traži da “uradi obdukcije žrtava koronavirusa kako bi kasnije mogli pružiti precizniji odgovor, shvatiti virus bolje i tako spasiti više života“.

IZRAELSKI NAUČNICI

Izraelski naučnici izumili su masku za višekratnu upotrebu koja može da ubije koronavirus toplotom, napajajući se putem punjača za mobilni telefon.

Dezinfekcioni proces traje oko 30 minuta, a korisnici ne bi trebalo da nose masku dok je spojena na punjač, rekao je profesor Jair Ein-Eli, koji je vodio tim naučnika, prenosi Poslovni dnevnik.

Nova maska ima USB ulaz koji je spaja s izvorom struje kao standardni punjač za mobilni telefon i grije unutrašnji sloj karbonskih vlakana do 70 stepeni celzijusa, što je dovoljno visoka temperatura da ubije virus.

Ein-Eli rekao je da jednokratne maske, za kojima je vladalo veliko interesovanje tokom zdravstvene globalne krize, nisu ekonomične niti dobre za životnu sredinu.

Prototip izgleda kao standardna N95 maska za lice, sa ventilom sa prednje strane i gumenim tračicama za učvršćenje maske oko glave.

Naučnici su predali patent za ovu masku u SAD krajem marta i sada razgovaraju o komercijalizaciji proizvoda s privatnim sektorom.

Vjerovatno će se prodavati po cijeni za dolar skupljoj od tipične jednokratne maske za lice, rekli su naučnici.

“NIKELODEON” OBJAVIO

Sunđer Bob Kockalone je zvanično dio LGBTQ+ zajednice nakon što je dječji kanal “Nickelodeon” objavio njegovu fotografiju sa čestitkom povodom Mjeseca ponosa.

Zvanični Tviter nalog “Nickelodeona” je objavio fotografiju Sunđer Bob Kockalonea u bojama LGBTQ+ zajednice, a i iznad fotografije su napisali:

“Slavimo ponos sa LGBTQ+ zajednicom i njihovim saveznicima ovog mjeseca kao i svakog drugog.”

Zajedno sa Sunđer Bobom se nalaze i fotografija Svoza Svartza iz američke komedije “Henry Danger” i crtež “Kore” iz Avatara, odnosno spin-offa “Legends of Korra”. I jedno i drugo su poznati LGBTQ+ karakteri.

Nickelodeon je komentare na objavi odobrio samo za one koji ih prate, a mnogi korisnici su ispod fotografije kao i na svojim profilima proslavili ovu informaciju.

Sunđer Bob Kockalone je u našim domovima od 1999. godine, snimljeno je 12 sezona i dva dugometražna filma, a treći film “Sponge On The Run” treba da izađe u avgustu 2020. godine.

Fanovi crtanog filma, koji je počeo s emitovanjem 1999. godine, odavno sumnjaju kako je glavni lik homoseksualac.

U jednoj epizodi koja je prikazana 2002. godine, Sunđer Bob i njegov najbolji prijatelj Patrik postaju roditelji napuštenoj školjki, stvarajući aluzije na gej par koji usvaja dijete.

Ipak, kreator crtanog filma, Steven Hilenberg, koji je preminuo prije dvije godine, isticao je da Sunđer Bob nije gej, ali da jeste član LGBTQ+ zajednice zato što je aseksualan. Aseksualnost takođe pripada LGBTG+ zajednici.

“Nikad nismo planirali da on bude gej. Mislim da je on aseksualan. Samo se trudimo da serija bude duhovita, a orijentacija nema nikakve veze sa ovim crtanim filmom”, rekao je još 2005. godine, pišu strani mediji.

REKORDNI TRŽIŠNI KAPITAL

Manje od dvije godine nakon što je kompanija Epl prešla granicu od bilion dolara tržišnog kapitala, prošle nedjelje je uspjela da premaši i sljedeći veliki prag.

Epl se može pohvaliti tržišnim kapitalom od 1,5 biliona dolara, i time je postao prva američka kompanija kojoj je to pošlo za rukom.

Još u 2018. godini, Eplova cijena akcija ojačala je nakon što je prihod kompanije porastao 17 procenata u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje je dovelo do rasta vrijednosti koja je dostigla nevjerovatnih bilion dolara.

Mesec dana kasnije, Amazon je postao sljedeći američki tehnološki gigant koji se pridružio klubu od bilion dolara. Od tada su i Majkrosoft i Alfabet po tržišnoj vrijednosti prešli “prag” od milijardu dolara, prenosi PC Press.

Uprkos tome što se svijet boji recesije koja bi mogla nadmašiti Veliku depresiju, Eplove akcije su skočile sa 307 dolara prije mjesec dana na 354 dolara.

Tržišne kapitalizacije se izračunavaju množenjem cijene akcija sa ukupnim brojem izdatih akcija. Epl posljednjih godina agresivno otkupljuje neke sopstvene akcije da bi smanjio ogromne rezerve novca, ali na to se računalo, prenosi portal Investitor.

Epl je prva američka kompanija koja je dostigla 1,5 biliona dolara, ali Majkrosoft je vrlo blizu sa tržišnom kapitalizacijom od 1,4 biliona dolara. Dok je Amazon procijenjen na 1,32 biliona dolara, a Alfabet je posljednji od velike četvorke, koja ima bilion dolara.

ZA MINUT

Jermenski sportista i fitnes trener Manvel Mamojan početkom juna dobio je potvrdu o svom posljednjem dostignuću iz Ginisove knjige rekorda.

Naime, Mamojan je uspio za 60 sekundi da uradi 55 sklekova na dva prsta jedne ruke i time je oborio rekord koji je držao slavni glumac i kung-fu majstor Brus Li.

Prethodni rekord iznosio je 52 skleka za 60 sekundi.

“Pripremao sam se za sklekove dugo, ali prije nego što sam odlučio da ga konačno postavim kao zvanični Ginisov rekord, morao sam da se pripremam samo mjesec dana. Sa 55 ponavljanja postavio sam novo dostignuće. Sada na svom računu imam osam Ginisovih rekorda i očekujem da će još dva rekorda biti zvanično potvrđena”, rekao je ponosni Manvel.

Inače, posljednji oboreni rekord postavio je još prošle godine na Crvenom trgu u Moskvi, ali mu je tek nedavno i zvanično priznat.

Mamojan drži rekorde i u sklekovima u uspravnom položaju, u zgibovima kao i u još nekoliko disciplina snage.

U KANADI

Na najvećem tržištu kanabisa u Kanadi, gdje je legalizovana upotreba u medicinske i rekreativne svrhe, onlajn kupovina je povećana za 600 odsto od početka marta.

Kako izvještava Blumberg, do toga je došlo, jer potrošači stvaraju zalihe.

Podatke o prodaji za period kada se COVID-19 proširio po cijeloj zemlji, dala je prodavnica kanabisa u Ontariju (OCS).

Iako je možda prerano procjenjivati uticaj COVID-19 na legalnu prodaju kanabisa u dugoročnom periodu, podaci OCS-a pružaju tačnu sliku o tome koliko ljudi koriste kanabis tokom pandemije.

Broj dnevnih onlajn porudžbina kretao se oko 2.500 u prvoj polovini februara, a naglo se utrostručio na 6.042, 16. marta, istog dana kada je premijer Džastin Trudo najavio da će Kanada ograničiti kretanje preko američke granice.

Nakon toga, broj dnevnih porudžbina kretao se oko 5.000 do 3. aprila, kada je broj porudžbina dostigao maksimum od 13.691 – istog dana kada je Ontario proglasio da prodavnice kanabisa ne spadaju u kategoriju neophodnih servisa. Otprilike dvije nedjelje kasnije, dnevna prodaja je ostala na nivou od oko 9.000, što je skoro pet puta više od broja narudžbina prije pandemije. Prema podacima, više od trećine svih porudžbina klasifikovano je kao novi OCS-ovi kupci.

Svi ovi podaci podržavaju rane hipoteze da je kanabis nešto čega potrošači nijesu spremni da se odreknu.

Kako izvještava 420 INTEL, zvanični portal i izvor vesti vezanih za industriju kanabisa, Ontario je u prošloj godini prodao više od 35 tona legalnog kanabisa, prema saopštenju provincijske korporacije “Crown”, zadužene za onlajn prodaju i distribuciju.

Prodavnica kanabisa u Ontariju (OCS) objavila je svoj početni izvještaj u kome je detaljno opisano kako je prva puna fiskalna godina prodaje zaključena u ponedjeljak, pokazujući tačno koje se vrste i proizvodi dobro prodaju u najnaseljenijoj provinciji u Kanadi i kako je legalna prodaja pomogla da se smanji značajan dio prodaje sa nelegalnog tržišta.

OCS je u svom izvještaju naveo da je njegova internet prodavnica prodala oko 7,2 tone legalne marihuane, dok su 53 prodavnice sa licencama u provinciji prodale 27,9 tona kanabisa od aprila 2019. do kraja marta 2020. Prema proračunima OCS-a, u ovom periodu prodato je kanabisa u vrijednosti od 385 miliona dolara.

Korišćenje marihuane u medicinske svrhe legalno je u Kanadi još od 2001. godine, dok je u oktobru 2018. godine, Kanada postala druga zemlja koja je legalizovala posjedovanje i upotrebu kanabisa u rekreatvine svrhe.

Prema zakonu, konzumacija marihuane u Kanadi dozvoljena je samo punoljetnim osobama, pa su određene stroge kazne za one koji prodaju kanabis maloljetnicima.

Kanađani marihuanu mogu da naruče i putem sajtova i da je dobiju poštom na kućnu adresu, a na javnim mjestima mogu kod sebe da posjeduju do 30 grama marihuane.

Kupovina marihuane nije dozvoljena licima mlađim od 19 godina.

NA TOKIJSKOM AERODROMU

Autonomni sistem za pojedinačni prevoz putnika – kolica koja niko ne gura, počeo je da se koristi na aerodromu u Tokiju da bi se lakše održala socijala distanca u vrijeme pandemije korona virusa.

Vožnja traje nekoliko minuta, od bezbjednosne provjere do mjesta ukrcavanja u avion, a maksimalna brzina koju vozilo postiže je 3,5 kilometara na sat.

Sistem se koristi na programiranoj i oko 600 metara dugačkoj ruti.

Izvršni direktor kompanije “WHILL” koja je dizajnirala tehnologiju Satoši Sugi rekao je da su robotika i sistemi za autonomno kretanje pravi izbor u vrijeme kada svijet živi sa korona virusom.

Kompanija iz Jokohame je testirala sistem i na drugim međunarodnim aerodromima i nada se da će i tamo početi da se koriste.

Korisnik novog prevoza upravlja vozilom preko komandnog tableta. Vozilo za pogon koristi baterije, a po obavljenom zadatku se vraća na mjesto polaska.

Na Terminalu 1 aerodroma Haneda u Tokiju svako kome je potrebna pomoć pri kretanju može da računa na novi sistem prevoza.

PRVI MILIJARDER

Portugalski fudbaler Kristijano Ronaldo nastavlja da pomjera granice kada su u pitanju marketing i finansije.

Krilni napadač Juventusa je ovog vikenda postao prvi milijarder u istoriji fudbala.

Međutim, interesantno je da je on više novca zaradio od jedne društvene mreže, nego od samog sporta kojim se bavi.

Bar u posljednjih 12 mjeseci.

Naime, Ronaldo je od Instagrama, odnosno od 43 sponzorisane objave na ovoj mreži prihodovao 41,7 miliona funti.

Poređenja radi, on je od ugovora koji ima sa Juventusom prošle godine zaradio 27,3 miliona funti.

Na drugom mjestu liste je Ronaldov veliki rival, Lionel Mesi, koji je od Instagrama u protekloj godini zaradio 25,2 miliona funti.

U Top 10, kada je riječ o fudbalerima, nalaze se još Dejvid Bekam, Nejmar i Zlatan Ibrahimović.

NIMALO IZNENAĐUJUĆE

Naučnici sa američkog Univerziteta Kolorado smtraju da su pronašli mjesto sa najčistijim vazduhom na svijetu. Nimalo iznenađujuće, ne nalazi se blizu bilo kog područja u kome su se naselili ljudi.

Istraživanje, koje je objavljeno u magazinu “Proceedings of the National Academy of Sciences”, otkriva da je Južni okean oko Antarktika pravo mjesto ako želite zaista svjež vazduh. Zahvaljujući vremenskim obrascima i funkcionisanju globalne klime, oblaci iznad Južnog okeana su netaknuti.

Ljudski uticaj je neizbježan na većini mjesta na planeti Zemlji. Smeće koje ostavljamo može se pronaći čak i u najudaljenijim oblastima okeana, jer svakih nekoliko dana na udaljenim plažama na kojima ljudi ni ne žive, okeani izbace gomilu plastike. Hemikalije koje proizvodimo nalaze se svuda oko nas. Ali, ne i daleko na jugu.

Istraživači koji su proučavali vazduh nad Južnim okeanom otkrili su da tamošnji oblaci ne pokazuju tragove ljudske nemarnosti. Nema tragova fosilnih goriva, đubriva ili drugog ljudskog otpada. Otprilike je onoliko čisto koliko može da bude, s obzirom na to da je ipak na Zemlji.

Naučnici su uzimali uzorke blizu površine okeana, kao i uzorke iz atmosfere iznad. Proučavali su sastav mikroba koji su se našli u vazduhu i otkrili da mikrobi vjerovatno potiču iz okeana. Južni okean je, dakle, dovoljno daleko od većine ljudske civilizacije da izbjegne da bude zagađen.

ZVUK TROPSKIH ŠUMA, TUNDRI…

Zvukove priode iz gotovo svih djelova svijeta sada možete čuti iz svog doma. Možete uživati u zvuku monsuna u Borneu i tropskih šuma na Madagaskaru do islandskih tundri.

Nature Sound Map je globalna baza podataka o zvukovima iz prirode, a nastala je saradnjom više od 100 profesionalnih snimatelja.

Pokrivena je 81 država i oglašavanje velikog broja rijetkih vrsta životinja, kao i zvuke i šumove koje prave biljke, rijeke ili šume…

Mapa zvukova dostupna je OVDJE