ZBOG GLOBALNOG ZAGRIJAVANJA

Rast globalnih temperatura zabrinjava tragace za tartufima u italijanskom gradu Alba, gdje najcjenjeniji primjerci mogu donijeti dvostruko vecu cijenu od zlata.

Zbog visokih temperatura u oktobru, osam od 10 tartufa koje je pronasao Karlo Olivero bili su tamni, isuseni i suvi, sto je, kako kaze, posljedica visoke temperature, prenosi AP.

Alba, koja se nalazi u sjeveroistocnom regionu Pijemont, smatra se svjetskom prijestonicom bijelog tartufa.

Tartufi vaze za izuzetno skupocjene gljive – jedan tartuf tezak 1.005 grama prodat je na aukciji za 120.000 eura, sto je duplo vise od zlata.

Predsjednik italijanskog nacionalnog centra za proucavanje tartufa Antonio Dedakomi izjavio je da su naucnici veoma zabrinuti za proizvodnju tartufa, jer su klimatske promjene i visoke temperature uticale na zakasnjelu berbu tartufa.

Kako bi se ublazio dugorocnii uticaj klimatskih promjena na proizvodnju visoko cijenjenog bijelog tartufa, strucnjaci su pokrenuli inicijative za bolje ocuvanje teritorije na kojoj rastu.

Kako se navodi, savrseni domacin za tartufe, kojima vise odgovaraju niske temperature i vlaga, jeste hrast.

ISTRAZIVANJE POKAZALO

Ako ne volite odredenu vrstu povrca, to moze biti usko povezano sa genima, tvrde americki naucnici u novom istrazivanju.

Nasljedivanje dvije kopije gena za neprijatni ukus dovodi do manjka apetita za povrce poput brokolija i prokelja, pokazuju rezultati njihovog istrazivanja.

Ovaj zakljucak mozda objasnjava zasto nekim ljudima nije bas lako da u redovnu ishranu ubace dovoljno povrca, ukazuju naucnici.

Geni mogu da uticu da neko ne podnosi ukus piva, kafe ili crne cokolade.

Sa stanovista evolucije, osjetljivost na gorak ukus moze biti korisna jer stiti ljude od konzumiranja otrovne hrane.

Ali doktorka Dzenifer Smit i njene kolege sa Univerziteta u Kentakiju kazu da zbog ovog genetskog sklopa neki ljudi mozda ne mogu da unesu preporuceno dozu od pet porcija voca i povrca dnevno.

Svako nasljeduje dvije kopije gena TAS2R38. On kodira protein u receptorima za ukus na jeziku koji nam omogucava da osjetimo gorcinu.

Ljudi koji naslijede dvije kopije varijante gena TAS2R38, zvane AVI, nisu osjetljivi na gorke ukuse iz odredenih hemikalija.

Oni sa jednom kopijom AVI i drugom zvanom PAV osjecaju gorke ukuse ovih hemikalija, ali ne u tolikoj mjeri kao pojedinci koji imaju dve kopije PAV-a, cesto nazivane “super-degustatorima”, kojima je pojedina hrana ekstremno gorka.

Istrazivanje je sprovedeno na 175 osoba i naucnici su otkrili da su oni koji imaju dvije kopije PAV-a jeli samo male kolicine lisnatog zelenog povrca, koje je dobro za srce.

“Morate uzeti u obzir kakvog su ukusa stvari ako stvarno zelite da pacijenti prate nutritivne vodice”, rekla je dr Smit ljekarima na sastanku Americke asocijacije za srce.

KOPENHAGEN

Na javnom platou u Kopenhagenu izgradena je valovita povrsina koja predstavlja natkriveni parking za vise od 2.000 bicikala. Plato je osmislila danska arhitektonska kompanija COBE.

Javni park Karen Blixens Plads od 20.000 kvadratnih metara nalazi se u blizini univerziteta, na podrucju blizu grada. Ime je dobio po poznatoj danskoj autorki iz 19. vijeka stoljeca Karen Bliksen i jedan je od najvecih trgova u gradu.

Struktura podsjeca na betonske skoljke, a oblozena je rucno postavljenim plocicama u neutralnim bojama kako bi se podudarala sa spoljnjim izgledom okolnih zgrada.

Oponasajuci okolni valoviti teren, ova suplja betonska brda razbijaju monotoniju trga, a istovremeno vlasnicima bicikala omogucavaju da ne brinu hoce li oni pokisnuti. Stepenice koje se nalaze sa strana brda mogu se koristiti za publiku koja ce pratiti predavanja, koncerte i druge nastupe, a moze primiti 1.000 ljudi.

Parking najvise koriste studenti i zaposleni obliznjeg univerziteta, pise magazin Dezeen.

Danski glavni grad uz Amsterdam predstavlja jedan od gradova izuzetno pogodnih za ugodan zivot biciklista. Vise od 40 posto njegovog stanovnistva na posao putuje biciklom.

TRADICIONALNO ILI MODERNO

Francuski general zaduzen za nadgledanje radova na rekonstrukciji Notr Dama porucio je glavnom arhitekti da mu je “bolje da zatvori usta”.

General Zan Luj Zorzelan i arhitekta Filip Vilno se ne slazu oko toga da li novi vrh tornja na katedrali treba da bude modernog ili srednjevekovnog izgleda, prenosi BBC.

Katedrala Notr Dam u Parizu je izgorjela u aprilu i tada je ostala bez vrha tornja, krova i mnogih artefakata koji su se u njoj nalazili. Predsjednik Makron je postavio rok od pet godina za obnovu.

Mnogi eksperti upozoravaju da je taj cilj veoma ambiciozan, dok je arhitekta ranije rekao da je jedini nacin za obnovu tornja ako izgled bude replika onog koji je izgoreo u pozaru. Medutim, i general i predsjednik smatraju da bi vrh tornja trebalo da ima savremen izgled.

31 MILION

Rucni sat cuvenog svajcarskog proizvodaca Patek Philippe prodat je na aukciji za rekordnih 31 milion dolara. To je najskuplji rucni sat ikada prodat na aukciji.

Sat, pod imenom Grandmaster Chime 6300A-010, namJenski je napravljen da bi bio prodat na aukciji u dobrotvorne svrhe koja je u subotu odrzana u Zenevi.

Dvostrano kuciste sata izradeno je od nerdajuceg celika, dok su osnove dva brojcanika napravljene od 18-okaratnog roze i crnog zlata. Na svijetlijem brojcaniku sata nalazi se natpis “Jedan jedini”.

Kais sata, izraden od koze aligatora, rucno je siven.

Inace, najskuplji Patek Philippe sat, prodat je na aukciji do sada, bio je model iz 2014. godine, za koga je kupac platio 24 miliona dolara.

Novac zaraden od predmeta koji su, osim sata, prodati na subotnjoj aukciji u Zenevi, bice namijenjen za lijecenje genetskih poremecaja koji izazivaju progresivnu degeneraciju misica, javio je Si-En-En.

NIJE NI JELEN NI MIS

Mala i rijetka vrsta sisara, nalik jelenu, koju naucnici nijesu vidjeli skoro 30 godina, fotografisana je u jednoj sumi na jugu Vijetnama, saopstila je grupa za ocuvanje vrsta (Global Wildlife Conservation).

Fotografije male zivotinje poznate i kao vijetnamski misiji jelen sa ledima srebrnaste boje, napravljene su u divljini, navela je grupa i dodala da ta zivotinja velicine zeca nije ni jelen ni mis, vec najmanji sisar sa kopitama.

Te zivotinje su obicno stidljive i usamljene, imaju dva ocnjaka i kao da hodaju na vrhu kopita, a imaju krzno srebrnastog sjaja, navela je grupa.

Zivotinja je prvi put opisana 1910. godine. U centralnom Vijetnamu je do 1990. videna pet puta i proglasena je za jednu od najredih zivotinjskih vrsta.

Kamere postavljene u sumi tokom pet mjeseci napravile su 1.800 fotografija.

30. GODISNJICA FILMA

Kako bi proslavio 30-godisnjicu legendarnog superherojskog filma o Betmenu, koji je 1989. donio Tim Barton, Lego ce predstaviti nevjerovatnu igracku Betmobil s 3.306 dijelova ili kockica.

Lego Betmobil ce biti nesto duzi od 60 centimetara s replikama dijelova vozila koji su kreirani do zadivljujucih detalja. Superherojsko vozilo sadrzi klizna vrata, dva skrivena mitraljeza, ukrasne hvataljke s kukicama na svakoj strani vozila te obruce tockova s logotipom Bat.

U kompletu s Lego Betmobilom dolaze i tri mini figure i to Batman, Dzoker i Viki Vale.

Iz kompanije Lego dodaju da izgradeno vozilo ponosni graditelji mogu pokazivati drugima na rotirajucem postolju.

Prilikom stvaranja Betmobila za film iz 1989. scenograf Anton Furst objasnio je da je vozilo nastalo iz ciste kreativnosti i igre.

“Gledali smo komponente aviona, gledali smo ratne masine, gledali smo svakakve stvari. Na kraju smo krenuli u cisti ekspresionizam uzevsi Salt Flat Racers iz tridesetih i macho masine Sting Ray iz pedesetih godina”, kazao je Furst.

Lego replika Betmobila otkriva stil i zestinu originalnog automobila, sto ga cini savrsenim poklonom za ljubitelje Betmena.
Lego 1989 Bwtmobile bice dostupan za kupovinu putem web stranice Lego 29. novembra ove godine za 249,99 dolara, prenosi Klix.ba.

Lego je nedavno proslavio 25. rodendan “Prijatelja” uz kompletan Central Perk set kockica. Postavka od 1.079 kockica okupila je nekada omiljenih sedam likova i to Rosa, Rejcel, Candler, Monika, Dzoi, Fibi i Ganter.

U KINESKOM JEZERU

Prilicno neobicna riba primijecena je u jednom jezeru u Kini. Zbog neuobicajenog oblika glave sarana, stice se utisak da riba ima lice covjeka.

Jedan posjetilac sela u okolini grada Kunming na jugu Kine, gdje je riba primijecena, snimio je “sarana sa ljudskim licem”.

Video-snimak podijeljen je i na kineskoj drustvenoj mrezi Weibo.

Na snimku, koji je izazvao dosta komentara, vidi se kako riba pliva do ivice jezera i glavom lupa po povrsini vode.

Jos jedan saran, cija glava podsjeca na ljudsko lice prijavljen je 2010. godine. Tada je Britanac Brenan O’Saliven, tvrdio da je kupio “normalnog sarana”, koji je potom, poceo “da razvija crte lica kao kod covjeka”.

“Bilo je zacudujuce. Lako sam mogao da razaberem dva oka, nos i usta. Prvo sam mislio da sam dobio suncanicu i da mi se privida”, rekao je Brenan, cijeg su cudnog sarana tada, u novcanoj vrijednosti, procijenjivali na 40.000 funti.

Nije poznato da li je, kome, i po kojoj cijeni prodao ribu.

NAJVISI LIFT NA SVIJETU

Staklena kabina pruza turistima mogucnost da uzivaju u pogledu na prelijepu prirodu kineskog nacionalnog parka.

Lift Bailong (Lift sto zmajeva) nalazi se u Nacionalnom parku Dzangdiadie u Kini. Ovo je lift koji dostize najvecu visinu na svijetu, na otvorenom, i to 326 metara.

Lift se podize uz liticu Vulingiuan, a kako su stranice staklene, pogled iz lifta, na zelenu povrsinu kojom je prekriveno podrucje, je nevjerovatan.

Osim sto je najvisi, ovo je i najtezi lift na otvorenom, a izgradnja je trajala od 1.999 do 2002. godine. ovaj projekat je izazvao mnoge diskusije o bezbjednosti, ali i o prirodnoj sredini koja je postavljanjem lifta direktno narusena.

Sine uz koje se lift izdize ugradene su u stijenu, a do vrha je potrebno oko minut, dok je prije bilo potrebno vise od sat vremena voznje kako bi turisti uzivali u pogledu na pjescane stijene koje su uvrstene na Uneskovu listu svjetske bastine.

PARIZ

Francuski poslasticar i strucnjak za cokoladu Patrik Roze proslavio je 30 godina od pada Berlinskog zida tako sto je u Parizu napravio i postavio cokoladnu repliku zida, cije je djelove danas dijelio gradanima, prenio je “Radio Frans info”.

Cokoladni zid dug sest metara i tri metra visok u petak je postavljen u jednoj pariskoj ulici, a danas je autor cekicem razbio zid i komadice cokolade podijelio prolaznicima.

Roze je rekao da je skoro tonu cokolade upotrijebio za to svoje djelo. Na zidu su bile sare kakve su bile na pravom, berlinskom, s nazivima gradova i drugim natpisima.

Cokoladni zid je probijen kao i berlinski: Roze i njegov pomocnik su cekicima lupali u zid dok nijesu napravili otvor iz kojeg se pojavila ispruzena ruka prolaznika.

Djelovi cokoladnog zida, ukupno teskog oko tone, potom su podijljeni prolaznicima.