OBOREN GINISOV REKORD

Bivši marinac Džordž Hud oborio je Ginisov rekord držeći plank (izdržaj) više od osam sati.

Držati plank osam sati nevjerovatan je podvig u bilo kojoj životnoj dobi, ali godine nijesu bile prepreka 62-godišnjem bivšem marincu.

Hud, koji je 15. februara držao plank 8 sati, 15 minuta i 15 sekundi, kazao je kako je u najboljim godinama. Ženski rekord trenutno drži Dana Glovacka iz Kanade, koja je prošle godine držala dasku 4 sata, 19 minuta i 55 sekundi, prema Ginisovoj svjetskoj evidenciji.

Hud je bivši specijalac i trenutno je u penziji. Godine 2011. držao je plank sat i 20 minuta, a kada je ponovo pokušao postaviti rekord 2016. godine, izgubio je od Mao Veidonga iz Kine, koji je držao plank 8 sati, 1 minutu i 1 sekundu.

Tada je Hud iz Napervila u Ilinoisu najavio da će vratiti svoj stari sjaj. Trenirao je svaki dan u prosjeku sedam sati posljednjih 18 mjeseci.

“Obično provedem četiri-pet sati u pozi daske. Onda uradim 700 sklekova, te 2.000 trbušnjaka i 500 čučnjeva dnevno”, kazao je Hud za CNN.

“FREDDIE MERCURY CLOSE”

Ulica u londonskom predgrađu u kojoj je Fredi Merkjuri živio kao tinejdžer preimenovana je u ponedjeljak u “Freddie Mercury Close”.

Na ceremoniji imenovanja ulice prisustvovala je sestra pokojnog frontmena britanske grupe Queen.

Njihova porodica preselila se u zapadni London nakon bijega od revolucije u Zanzibaru 1964. godine, piše Rojters.

Lokalne vlasti složile su se da će preimenovati dio Hanvort ulice, adresu sjedišta Svjetske zoroastrijske organizacije. Merkjuri je zoroastrijanac i praktikovao je drevnu religiju.

Umro je 1991. godine u 45. godini zbog komplikacija od AIDS-a.

Dobrotovorni fond “Merkjuri finiks” osnovan je nakon njegove smrti i podržava projekte koji se bore protiv HIV-a i AIDS-a širom svijeta.

STARO ZDANJE U POMPEJI

Kuća ljubavnika, jedno od najpoznatijih zdanja u Pompeji, otvara se za javnost nakon 40 godina, objavio je italijanski ministar kulture Dario Frančeskini.

Kuća ljubavnika otkopana je 1933, ali je teško stradala u zemljotresu 1980. godine. Zadnjih godina podvrgnuta je opsežnoj i pažljivoj obnovi.

Opisana kao “jedinstveni dragulj” drevnog rimskog grada, zatrpanog u erupciji Vezuva 79. godine, Kuća ljubavnika jedina je u Pompeji kojoj je gotovo u cjelosti sačuvan drugi sprat.

Izgrađena u prvom vijeku prije Hrista, vjeruje se da je bila bordel i ukrašena je brojnim slikama po zidovima.

Svoje ime, Casa degli Amanti, duguje natpisu na latinskom iznad ulaza: ‘Amantes, ut apes, vitam melitam exigunt’, što se prevodi kao: “Ljubavnici, kao pčele, vode meden život”.

Ispod je, međutim, jedan od stanovnika Pompeje ili posjetilaca dopisao grafit – “Da je barem tako”.

Kuća ljubavnika obnovljena je sa još druge dvije, Casa della Nave Europa i Casa del Frutteto, evropskim novcem.

Frančeskini je rekao da je obnova “priča o ljubavi i iskupljenju, uzor za cijelu Evropu u korišćenju evropskih fondova”.

POVUKLI SE

Britanski princ Hari i njegova supruga Megan zvanično će prestati da djeluju kao viši članovi britanske kraljevske porodice 31. marta, saopšteno je danas iz kancelarije para.

Oni više neće sprovoditi dužnosti u ime birtanske kraljice, ali taj aranžman će biti preispitan poslije 12 mjeseci.

Hari i Megan su izazvali šok kada su u januaru objavili da žele da se povuku iz kraljevskih dužnosti i da rade na tome da postanu finansijski nezavisni. U međuvremenu je napravljen dogovor sa kraljicom o njihovoj novoj ulozi.

Hari i Megan više neće koristiti nazive njegovo i njeno kraljevsko visočanstvo ali će ih zadržati, ostavljajući mogućnost da možda promijene mišljenje i vrate se kasnije.

Par koji je na dan vjenčanja dobio zvanje Vojvoda i vojvotkinja od Saseksa će, kako je rekao njihov portparol, dijeliti vrijeme između Sjeverne Amerike i Velike Britanije, i dolaziće “redovno” u Britaniju gdje su zadržali dom blizu dvorca Vindzor, prenosi BBC.

Oni će se vratiti u Veliku Britaniju da prisustvuju nekim zakazanim događajima krajem ovog mjeseca. Učestvovaće u šest događaja u Velikoj Britaniji u februaru i martu, uključujući službu za Dan komonvelta, 9. marta.

Hari će zadržati vojno zvanje major, poručnik komandant i vođa eskardile, ali njegova počasna vojna zvanja biće suspendovana.

TEORA

Nakon što su mnogi pokušali da ožive italijanske gradiće prodajom kuća po cijeni od jednog eura, vlasti Teora imaju drugačiji pristup. Vlasti gradića, smještenog na jugu regije Kampanija, pokušava da privuče stanovnike tako što nudi da im unaprijed plati rentu za kuću.

I dok mnoge kuće širom Italije prodaju za jedan euro, vlasti Teora smatraju da će njihov plan bolje funkcionisati, prenosi CNN. 

Tvrde da će platiti mjesečnu kiriju od oko 150 eura za dvije godine. Jedan od uslova je da porodica već ima jedno dijete.

“Ne vjerujem u prodaju praznih kuća za euro, to ne motiviše ljude da ostanu u gradu”, kazao je za CNN gradonačelnik Teore, Stefano Farina.

Navodi da je populacija gradića drastično opala nakon zemljotresa 1980. godine.

“Godišnje se rode dvije bebe, naspram 20 umrlih”, pojašnjava Farina, “Došli smo do samo 1.500 stanovnika.”

U Teori se trenutno može iznajmiti stan za 150-200 eura, dok se kuća od 100 metara kvardratnih može kupiti za samo 30.000 eura.

“NEOČEKIVANO PRIJATELJSTVO”

Švedska aktivistkinja za klimatske promjene Greta Tunberg kritikovana je nakon što je pozirala s kontroverznim švedskim reperom koji je proveo nekoliko godina u zatvoru.

Reper 1.Cuz je nastupao na Gretinom okupljanju “Fridays for Future” u centru Štokholma, a poznat je po tome što uvijek nosi masku i krije svoj pravi identitet. On repuje o kriminalu, drogama i svojoj mržnji prema policiji.

U svom nedavnom intervjuu za švedske medije reper je rekao da je proveo dvije godine u zatvoru zbog “ozbiljnog” zločina, ali detalje nije otkrio. Izvještaji lokalnih medija govore da je pozvan da nastupi na okupljanju u nadi da će doći više ljudi.

Nakon nastupa je 1.Cuz objavio zajedničku fotografiju s Gretom.

“Neočekivano prijateljstvo”, navodi se u opisu fotografije.

NAUČNICI UPOZORAVAJU

Svake godine osam miliona tona plastike završava u okeanima, a naučnici upozoravaju da ono što obično vidimo kako se akumulira na morskoj površini je manje od vrha ledenog brijega, možda pola posto ukupne količine.

Prizori kućnog otpada koji pluta u velikim nakupinama smeća na otvorenom moru ili je zapleten oko kitova i ptica pretvorili su zagađenje plastikom u jedno od najpopularnijih ekoloških pitanja na svijetu. Već najmanje desetak godina najveće pitanje među naučnicima koji proučavaju morsku plastiku nije zašto je plastika u okeanima tako obilna, nego zašto nije. Ono što naučnici mogu vidjeti i izmjeriti, plutajuće smeće i plastični otpad na plažama, predstavlja samo mali dio ukupne količine plastike koja završava u moru, za Gardijan piše Stefan Burni.

Erik Van Sebile, okeanograf sa Univerziteta Utreht kaže da karte okeana prestaju na površini, a nedostaju pouzdani podaci o tome koliko je plastike na kojoj lokaciji. Postaje očito da plastika u velikim količinama završava u dubljim dijelovima okeana, ukopana u sediment na morskom dnu i raspršena poput oblaka prašine u dubinama.

Možda je najstrašnije, kaže Helge Nieman, biogeohemičarka sa Holandskog kraljevskog instituta za istraživanje mora, to što se plastika može raspasti na toliko male dijelove da ih jedva možemo detektovati. U tom trenutku, kaže Nieman za Gardijan “plastika postaje više hemikalija otopljena u vodi nego što pluta u njoj”.

“Oko 440 kilometara obale, koja se proteže od vrata San Francisko Beja, pored otvorenih voda Monterej Beja do slikovitih planina i šuma Big Sura, kopnena je granica najvećeg američkog morskog rezervata. Svakome ko posjećuje plaže oko Santa Kruza ili se vozi obalnom cestom ima utisak netaknute prirode. Ali to nije cijela istina” napominje Burni.

U posljednje dvije godine, naučnici s obližnjeg Monterej Bej Akvarijum istraživačkog instituta koriste prilagođene podmornice na daljinsko upravljanje kako bi uzimali uzorke gotovo nevidljive plastike koja pluta duboko ispod površine.
“Samo zato što je ne možemo vidjeti ne znači da ona nije tamo”, kaže Anela Čoj, profesorica okeanografije sa Univerziteta Kalifornija u San Dijegu, te vodeća istraživačica na projektu. Ispod onoga što ona naziva površinom kože okeana podmornice pažljivo filtriraju morsku vodu i stvaraju sliku o tome što je u njoj.

Njena ekipa otkrila je da se na dubini od 200 metara u svakom litru vode nalazi se gotovo 15 komada plastike, slično količini koja se nalazi na površini u takozvanom zakrpama smeća. Plastika se nalazila i u uzorcima koje su podmornice uzimale i na maksimalnoj dubini od 1.000 metara. Ali to je tek početak potrage.

“Nakon dvije do tri godine rada, imamo samo jedan set uzoraka jednog dijela svjetskih okeana”, kaže Čoj za Gardian.

Rad ove grupe naučnika među prvima je prebrojao tačnu količinu plastike ispod površine okeana, te pokazao da plastičnog otpada ima u izobilju i u većim dubinama. Naučnici su godinama spekulisali o tome.

Ričard Tomson, okeanolog koji je 2004. godine prvi skovao izraz “mikroplastika” kako bi opisao teško primjtne dijelove dužine ispod dva milimetra, sugerisao je da se velike količine mogu pronaći u dubini okeana i na morskom dnu.

U radu grupe koju predvodi Van Sebile iz 2017. godine, nastavlja Burni, na temelju količine plastike koja dolazi u okean i potencijalnih načina na koje može potonuti, predviđa se da je od 1950. ispod površine završilo 196 miliona tona plastike.

Sljedeći su koraci pokazati odakle dolazi plastika i utvrditi kako se s površine, gdje ju je relativno lako pronaći i pratiti, kreće prema dubinama. Konvencionalno je mišljenje da je vrlo teško pratiti okeansku mikroplastiku do njenog izvora. Međutim, čak i vrlo mali komadići plastike ne moraju izgledati isto. Istražujući kako se lasersko svjetlo raspršuje kad udari u različite komadiće plastike, istraživači mogu stvoriti svojevrstan otisak prsta.

Plastika pronađena u Monterej Beju, na primjer, nije sličila plastici koja se koristi u lokalnoj ribolovnoj opremi, nego se uglavnom radilo o polietilen tereftalatu (PET), polimeru koji se koristi u jednokratnoj ambalaži, što znači da vjerovatno dolazi s kopna, piše Gardian.

GRAĐANI SAD

Građani Sjedinjenih Američkih Država (SAD) su, prema prognozama analitičara, na Dan zaljubljenih potrošili oko 27,4 milijarde USD.

To je veliki skok u odnosu na prošlu godinu, kada je potrošeno više od 20,7 milijardi USD, i daje „vjetar u leđa“ trgovcima, jer ukazuje na rast povjerenja kod potrošača, što su dobre vijesti za ekonomiju, prenosi Capital.ba.

Dan zaljubljenih bi, prema prognozama, trebalo da bude rekordan po potrošnji. Amerikanci su 2018. potrošili 19,6 milijarde USD, 2017. godine 18,2 milijardi, a 2014. godine 18,6 milijardi USD.

Od prošle godine se povećao i broj ljudi koji će proslaviti praznik, pa sada iznosi 55 odsto populacije. Rekord je zabilježen 2009. godine, kada je 63 odsto građana SAD slavilo.

Prema izvještaju Nacionalne federacije za maloprodaju SAD, 62 odsto ljudi starosti od 35 do 44 godine će na neki način obilježiti ovaj praznik, što je veći procenat nego onih u grupi od 25 do 34 godine, od kojih će slaviti 60 odsto.

Sa druge strane, samo 46 odsto starijih od 65 godina će slaviti Dan zaljubljenih.

Zaljubljeni će, prema procjenama, trošiti rekordnih 196 USD po osobi, dok je prošle godine ta suma iznosila 161 USD. Najmanje su trošili 2009. godine, svega 102 USD po osobi.

Kao i ranije, muškarci troše više od žena, 291 prema 106 USD.

POREĐANI U OBLIKU SRCA

Ruski poručnik Denis Kazancev danas je na Dan zaljubljenih, u neobičnom ambijentu, zaprosio svoju djevojku tako što je nekoliko tenkova poređao u obliku srca.

Rusko Ministarstvo odbrane danas je prikazalo fotografije na kojima je 16 tenkova T-72B3 poređano u obliku srca na snijegu na vojnom poligonu Alabino kod Moskve.

Kazancev je potom doveo svoju djevojku usred tog kruga, rekao joj da zažmuri, kleknuo i zaprosio, uz buket crvenih ruža.

“Zajedno smo već dugo. Zajedno smo prebrodili izazove udaljenosti. Udaj se za mene”, rekao je poručnik Aleksandri Kopitovoj. Ona je glavom potvrdila da hoće, nakon čega joj je budući mladoženja poklonio vjerenički prsten.

“Još nisam tačno shvatila šta se desilo”, rekla je vjerenica ruskoj vojnoj televiziji i dodala da je sve došlo veoma neočekivano.

Tenkovi korišćeni za romantični vojni manevar, koriste se i za godišnju vojnu parada u maju na Crvenom trgu u Moskvi.

NEMA VIŠE TRUBLJENJA

Iako je napetost vozača koji ne prestaju da trube automobilima u saobraćajnoj gužvi dio svakodnevice na ulicama metropola, načelnici glavnog grada Indije odlučili su da prekinu ovu buku uvođenjem neobične kazne.

Gužve u saobraćaju tokom poslijepodnevne špice pogubne su za psihičko zdravlje ljudi koji se vraćaju kući poslije napornog rada. Duge kolone automobila na raskrsnicama uzrok su ogromne nervoze, a mnogi vozači u trenucima očaja nemilice trube, iako znaju da sirena neće mnogo pomoći.

Nedostatak strpljenja u kombinaciji sa užasnom bukom vodi ka agoniji, pa mnogi odustaju od vožnje automobila tokom saobraćajne špice.

Sve manji broj vozača u Mumbaiju koristiće sirenu zbog nove metode za suzbijanje kakofonije. Policija je počela s postavljanjem uređaja na semaforima koji mjere količinu buke. Vozači su primorani strpljivo i bez negodovanja da čekaju ispred semafora. Ako upotrijebe sirenu, uređaj resetuje semafor i vraća vrijeme koje mora proći kako bi se upalilo zeleno svjetlo.

Naime, policija Mumbaija želi da smanji napetost i anksioznost vozača tokom vožnje na saobraćajnim gradskim saobraćajnicama. Riječ je o probnom programu pod nazivom “Kazneni signal”. Svjetlosna signalizacija na raskrsnicama povezana je zvučnim senzorima koji mjere buku. Ako je ona veća od 85 decibela, nestrpljivi vozači zikuju ispred semafora provesti čitavu vječnost.

Iako su na ulicama Mumbaija postavljeni znakovi upozorenja, određeni broj vozača ih nije primijetio. Ovaj sistem jedini je način kako spriječiti ogromne saobraćajne gužve koje u glavnom gradu Indije nastaju zbog velikog broja automobila, kamiona, autobusa, motora…

Policija je zabilježila prve snimke rada sistema za suzbijanje buke. Odmah su postali viralni na društvenim mrežama. Na licima bijesnih vozača primjećuje se zbunjenost kada shvate da zbog ružnog ponašanja moraju pričekati još jednu minutu na semaforu.

  • Predlog o ukidanju veta u pretpristupnom procesu za sada podržalo 15 država
    on 20/04/2025 at 19:14

    Kako bi se izbjeglo da bilateralni sporovi utiču na pregovarački proces, Njemačka i Slovenija krajem prošle godine pripremile su non-paper kojim je predviđeno da u pretpristupnom procesu nema mogućnosti veta. To pitanje nedavno je aktuelizovala šefica slovenačke diplomatije, Tanja Fajon, poručivši da taj prijedlog u ovom momentu podržava 15-ak zemalja članica.

  • Dizdarević: Politika me nije žigosala, prvenstveno sam umjetnik
    on 20/04/2025 at 06:30

    Poslanik Abaz Dizdarević smatra da ga politika nije žigosala. Sebe posmatra prvenstveno kao umjetnika i to mu je, kako kaže, primarna djelatnost Teško se ljuti, a kod ljudi najviše cijeni vrcavost duha. Kako je kazao u emisiji "Upoznajte parlamentarce" slobodno vrijeme posvećuje porodici, a ribolov mu je posebna ljubav.

  • Mugoša: Niko nije protiv investicija, ali se moraju poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo
    on 19/04/2025 at 13:18

    Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša, govorio je na Odboru o nedostacima Sporazuma sa UAE, te istakao da niko nije protiv investicija, ali da se mora poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo, interesi lokalne zajednice, kao i obaveze na EU putu.

  • EU poziva na efikasnu primjenu antikorupcijskih mjera
    on 19/04/2025 at 06:22

    Delegacija EU pozvala je Crnu Goru da hitno popuni upražnjena radna mjesta u okviru policijskog sektora za borbu protiv kriminala, uz naglasak na značaj zasluga i proceduralnih mjera zaštite od političkog uticaja u procesu imenovanja na pozicije u Upravi policije.

  • Gorčević: Vrijeme je za članstvo u EU, građani žele rezultate
    on 18/04/2025 at 12:16

    Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević na forumu „EU meets the Balkans“ koji se održava u Sofiji poručila je da je vrijeme za članstvo u EU, te da građani naših država žele rezultate, a institucije EU prepoznaju da je kredibilna politika proširenja ključ za stabilnost i otpornost cijelog kontinenta“.

  • Felten: Njemačka snažno podržava perspektivu pristupa EU, a posebno Crne Gore
    on 18/04/2025 at 05:38

    Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten kazao je u intervjuu za Portal RTCG da Njemačka snažno podržava perspektivu pristupa Evropskoj uniji (EU) svih šest država Zapadnog Balkana, kao i Ukrajine i Moldavije, a posebno Crne Gore, koja je najdalje napredovala u procesu pristupanja.

  • GP URA: Spajić nastavlja sa manipulacijama
    on 17/04/2025 at 18:35

    Iz GP URA saopšteno je da Milojko Spajić nastavlja sa manipulacijama.

  • Premijer u posjeti SAD-u sledeće sedmice
    on 17/04/2025 at 18:01

    Premijer Milojko Spajić boraviće naredne sedmice u radnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

  • Spajić MANS-u: Priznajte grešku, time nećete biti slabiji već jači
    on 17/04/2025 at 17:51

    Premijer Milojko Spajić napisao je na mreži X da je odluka Vlade o zabrani skladištenja cigareta u bescarinskim zonama donijeta 2021. u skladu sa zakonima i time je dio važećeg domaćeg zakonodavstva i pravnog poretka i ona se ne mijenja sporazumom UAE-CG- koji, kako je rekao, u 3.1.4. izričito govori o potrebi usklađenosti sa našim zakonodavstvom. Time je odgovorio nevladinoj organizaciji MANS, iz koje su kazali da je Sporazum sa Emiratima iznad zakona, pa i odluke vlade.

  • "Knežević pokazao izuzetnu hrabrost u promovisanju jezičkih prava i kulturnog nasleđa"
    on 17/04/2025 at 17:33

    U okviru jačanja kulturnih veza Crne Gore i Švajcarske, danas se u Budvi član Glavnog odbora DNP-a Radko Garčević sastao sa Jelenom Mitrović, predsjednicom švajcarskog Udruženja "Mileva Marić Ajnštajn“ iz Berna. Ovaj susret bio je i prilika da se razgovara o značaju i neophodnosti povezivanja kulturnih i obrazovnih institucija u Crnoj Gori i Švajcarskoj.

  • Poslodavci za radnu nedjelju, poslanici protiv zbog povećanja cijena
    on 20/04/2025 at 18:50

    Poslodavci ponovo traže radnu nedjelju, jer je, kažu, od 2019. pola malih radnji ugašeno. No, za njihove zahtjeve političari ponovo nemaju sluha. Jedan od razloga zbog kojeg su protiv je moguće povećanje cijena, a drugi i važniji, kažu, to što radnici imaju pravo na dan koji će provesti sa porodicama.

  • ASP: Tri energetske kompanije sa 50,7 miliona zarade
    on 20/04/2025 at 12:06

    Iz NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštili su da je šest državnih energetskih kompanija lani prosječno upošljavalo ukupno 5.242 zaposlena, a tri kompanije na kraju prošle godine prikazale su neto dobit od 50,7 miliona eura i imale nagomilanog dobitka od 223,9 miliona, što su, kako tvrde, pokazuju finansijski iskazi za 2024. godinu.

  • Martens: Crna Gora da se orjentiše na članstvo u jedinstvenom tržištu EU
    on 19/04/2025 at 18:53

    Zemlje Zapadnog Balkana trebalo bi da se orijentišu na članstvo u jedinstvenom tržištu, koje nudi većinu benefita kao i punopravno članstvo u Evropskoj uniji, ocjenjuju sagovornici Javnog medijskog servisa... Da li ima otpora procesu proširenja, te da li ga možemo očekivati uskoro istraživao je Ivan Mijanović.

  • Vračar: Struja neće biti skuplja ni za jednu kategoriju potrošača
    on 19/04/2025 at 18:40

    Termoelektrana Pljevlja koja proizvodi više od 40 odsto struje potrebne našoj državi, narednih sedam i po mjeseci biće van pogona. Međutim, to neće uticati na uredno snabdijevanje potrošača, koji skupu uvoznu struju za sada neće plaćati... Stavke na računima biće iste u prvoj polovini godine, poručuju iz Elektroprivrede. U planu im je detaljna analiza, nakon koje će javnost obavijestiti da li će struja i poskupjeti.

  • Manji PDV na voće i povrće donio bi niže cijene
    on 19/04/2025 at 11:25

    Kada bi se smanjio PDV na voće i povrće, čemu su pribjegli u državama regiona, ti proizvodi bili bi jeftiniji. Osim toga, poljoprivredni proizvođači lakše bi izmirivali obaveze. Zato u Privrednoj komori još jednom pozivaju Vladu da tu inicijativu, za koju postoji i djelimična podrška u izvršnoj vlasti, što prije realizuju. Ako bi se, kaže za Radio Crne Gore Lidija Rmuš iz komore, dodatno stimulisala domaća proizvodnja, smanjio bi se uvoz poljoprivrednih proizvoda i generalno hrane, na koji je 2024-te potrošeno skoro milijardu eura.

  • Crnoj Gori neophodna jasna politika kvaliteta
    on 18/04/2025 at 21:16

    Crnoj Gori je potrebna jasna nacionalna politika kvaliteta, koja uključuje strategije za privredu, razvojne prilike, pristup tržištu, ali i njegovu i zaštitu potrošača, ocijenio je viši ekspert za infrastrukturu kvaliteta, Janez Furlan.

  • Za Radulovića Sporazum sa UAE opasan, Zečević smatra da će smanjiti potrebu da se zadužujemo
    on 18/04/2025 at 18:43

    Dan nakon rasprave u Skupštini o sporazumima o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, novinari različito komentarišu stavove koji su se mogli čuti u zakonodavnom domu. I dok novinar Zoran Radulović kaže da su sporazumi potencijalno opasni jer ne smatra da će biti korisni za Crnu Goru, novinar i analitičar Predrag Zečević tvrdi da sporazumi nijesu štetni, te da njihova primjena može ubrzati ekonomski razvoj i smanjiti potrebu države za novim zaduženjima.

  • Spajić: Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans
    on 18/04/2025 at 18:39

    Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans, saopštio je premijer Milojko Spajić.

  • Nekoliko vodećih trgovina prošle godine ostvarilo dobit od 35 miliona eura
    on 18/04/2025 at 15:47

    U Akciji za socijalu pravdu napominju da je nekoliko domaćih trgovina, koje slove za vodeće u zemlji, prikazalo na kraju prošle godine neto dobit od 35,1 miliona eura, od čega na dva trgovačka lanca otpada 27,6 miliona eura, pokazuju njihovi finansijski iskazi.

  • Tadić: Novi kredit za Crnogorsku plovidbu nemoguć zbog duga prema državi
    on 18/04/2025 at 14:15

    Prva banka blokirala je prije dva dana žiro račun Crnogorske plovidbe zbog kredita koji je prije dvije godine uzela ta brodarska kompanija. Prva banka je već u januaru htjela da odobri novo zaduženje Crnogorskoj plovidbi, u tom iznosu, na rok od tri godine, ali je Ministarstvo finansija poslije mjesec i po odgovorilo da brodarska kompanija zbog akumuliranog duga prema državi, ne može ući u taj aranžaman koji se može definisati kao nova državna pomoć. To je za Radio Crne Gore objasnio direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.