GINIS

Prema evidenciji Ginisove knjige rekorda Japanac koji vjeruje u osmijeh je najstariji muškarac na svijetu sa 112 godina i 344 dana života.

Čitecu Vatanabe, rođen u Niigati na sjeveru Japana, u sredu je u staračkom domu dobio potvrdu za svoje dostignuće.

Prethodni rekorder, takođe Japanac Masazo Nonaka umro je prošlog mjeseca. Najstarija živa osoba na svijetu isto je iz Japana, a riječ je o Kane Tanaka, ženi kojoj je 117 godina.

Do prije desetak godina, Vatanabe je uzgajao bonsai (japanska tradicionalna umjetnost podizanja malih stabala) i izlagao svoje radove. Završio je poljoprivrednu školu, a zatim se preselio u Tajvan, da bi radio u Dai-Nippon Meiji na plantaži šećerne trske. U Tajvanu je živio 18 godina. Oženio se sa Micue i imali su petoro djece, naveli su iz Ginisa.

Po završetku Drugog svjetskog rata, Vatanabe se vratio u Niigata i radio je u Vladi prefekture do odlaska u penziju. Uzgajao je i voće i povrće na porodičnoj farmi.

Na pitanje koja je tajna dugog života, Vatanabe ima ovaj savjet: “Ne ljutite se i nastavite da se smijete“.

SAVJETI

Mrlje na odjeći mogu vam zadati velike probleme, a naročito kada je riječ o onima od čokolade. Na sreću, postoji način kako da ih se riješite zauvijek.

Čokolada ima nevjerovatan okus, ali zaboravljate ga kada ugledate mrlju od čokolade na vašem omiljenom komadu odjeće, piše lovetoknow.

Kako očistiti mrlje

Čokoladu je teško skinuti s odjeće zbog crnog kakaa i maslaca koje sadrži kako bi bila ukusna. Ipak, ako brzo reagujete, nije sva nada izgubljena. Za uklanjanje mrlja od čokolade trebaće vam:

Sredstvo za uklanjanje mrlja

Sok od limuna

Deterdžent za suđe

Bijelo ili alkoholno sirće

Deterdžent za rublje

Krpa

Peroksid

Prvo nakapajte malo limunovog soka na krpu koju ćete ostaviti na mrlji od čokolade minut ili dva. Ponavljajte ovaj postupak nekoliko puta dok mrlja ne nestane. Operite vaš uprljani odjevni predmet u veš mašini i ostavite da se osuši.

U slučaju da imate veću mrlju koja zahtijeva više truda oko uklanjanja, koristite se metodom pomoću deterdženta za suđe. Prvo istrljajte mrlju limunovim sokom. Zadnju stranu mrlje isperite toplom vodom. Potom pomiješajte jednu kašiku deterdženta za suđe sa tri šoljice vode. Držite umrljanu površinu potopljenu u ovu smjesu otprilike 15 minuta. Ako se mrlja i dalje zadrži, potopite je u peroksid na minut. Operite u veš mašini i ostavite da se osuši.

Mrlju možete očistiti i tako što ćete na nju staviti krpu natopljenu alkoholnim sirćetom. Neka sirće tako stoji na umrljanom području deset minuta ili više. Potom isperite zadnju stranu mrlje hladnom vodom.

U međuvremenu pomiješajte jednu kašiku deterdženta za rublje a dvije šoljice vode. Nanesite tu mješavinu sa zadnje strane mrlje i neka stoji deset do 15 minuta. Operite odjeću u hladnoj vodi i ostavite da se osuši.

Uklanjanje mrlja s odjeće predviđene samo za hemijsko čišćenje

Ukoliko se nađete u situaciji da uprljate vaše najdraže odijelo, najbolje bi bilo odjeću odnijeti profesionalcu. Ipak, ako ne možete to učiniti, postoji način da sami riješite problem.

Treba napomenuti da će uklanjanje čokolade sa suve i čiste odjeće biti vrlo teško, tako da biste trebali oprezno pristupiti tome.

Potrebni sastojci:

Tečnost za hemijsko čišćenje

Mineralno ulje

Spužva

Krpa

Uputstvo:

Vjerovatno vam se mineralno ulje čini veoma opasnim za vašu odjeću. Ipak, slični sastojci privlače jedni druge, tako da ćete koristiti mineralno ulje za otapanje masti u čokoladi.

Natopite spužvu tečnošću za kemijsko čišćenje te s njom istrljajte mrlju. Pomiješajte jednu do dvije kapio ove otopine i kap ulja. Napravite mješavinu omjera 8:1. Sve dobro izmiješajte. Potom namočite krpu ovom mješavinom i natrljajte na mrlju. Ponovite ovo nekoliko puta tako što ćete iskoristiti čiste dijelove krpe da ponovite postupak.

Šta sa osušenim mrljama?

Ovakve mrlje su, vjerovatno, najteže za čišćenje. One su, vjerovatno, ostale neprimijećene i sada ih je teško ukloniti. Ipak, nije sve izgubljeno.

U ovakvim slučajevima glavni sastojci koji su vam potrebni su soda bikarbona i pasta za zube.

Potopite krpu u sirće i ostavite na mrlji deset do 15 minuta. Nanesite sirće s vodom sa zadnje strane mrlje. Pastu za zube nanesite na umrljano područje

Zatim nanesite sodu bikarbonu na pastu za zube i trljajte dok se u potpunosti ne otopi. Isperite i ponavljajte postupak dok mrlja ne posvijetli. Nakon toga stavite nekoliko kapi deterdženta za veš ili sredstva protiv mrlja u hladnu vodu i potopite odjeću u to 30 minuta do sat vremena.

Naučite kada odustati 

Postoje situacije u kojima morate odustati. U 90 posto slučajeva navedene tehnike će funkcionisati kada je uklanjanje mrlja u pitanju. Međutim, mrlje koje su predugo bile na materijalu nećete ukloniti tako lako. Ako se umorite od pokušavanja, odnesite svoju odjeću na hemijsko čišćenje i provjerite mogu li mrlje biti uklonjene. Na kraju, možete se odlučiti i baciti uništeni komad odjeće.

KLIMATSKE PROMJENE NA DJELU

Glečer visok najmanje 40 metara obrušio se sa svog glečera na Antarktiku, tačnije na ostrvo Anvers. Ovi događaji se odvijaju sve češće i predstavljaju opasnost za plovidbu.

Služba “Britiš Antarktik survej” zabilježila je trenutak kada se glečer od hiljadu tona urušava i odvaja od svog glečera u zalivu Borgen na Antarktiku, prenosi Sputnjik.

Klimatske promjene i njihovi efekti sve su očigledniji u ovom dijelu svijeta, sa sve više klizišta. Često su glečeri ogromne veličine, a neki dostižu površinu dvostruko veću od Njujorka.

Te ledenice ponekad putuju kroz velike udaljenosti i nađu se na otvorenom moru. Ovo predstavlja značajnu opasnost za brodove koji prolaze kroz ove vode, pa je potrebno stalno nadgledanje.

STRATEGIJA MILIJARDERA

Ljudi griješe kada misle da moraju biti bogati da bi se obogatili investirajući na tržištu akcija, izjavio je čuveni investitor Ron Baron u intervjuu za CNBC.

“Morate imati neki manji iznos novca koji investirate redovno u dužem vremenskom periodu i morate dugo da živite”, kaže milijarder čija je strategija “kupi i čuvaj” (buy-and-hold).

Njegova investiciona kompanija Baron kapital upravlja aktivom od skoro 26 milijardi dolara.

“Sve je u uvećavanju, kamata na kamatu”, kaže on, govoreći o redovnom investiranju i reinvestiranju u toku više decenija.

Baron je zaradio milijarde dolara istražujući i kupujući akcije kompanija za koje je vjerovao da su potcijenjene, pa ih je onda čuvao u prosjeku 14 godina.

Ali individualni investitori ne moraju da biraju akcije, kaže on.

“Ljudima je najjednostavnije da kupe akcije investicionog fonda koji sačinjavaju akcije svih kompanija sa berzanskog indeksa. Ako investirate 5.000 dolara na 30 godina… to vrijedi oko 890.000 dolara”, izračunao je on na osnovu istorijskih podataka o povratu kapitala na tržištu.

U kraćem roku, kaže da bi decenija korišćenja te strategije donijela dobit od 110.000 dolara.

“Ako to radite 20 godina, vaš kapital će narasti na 250.000 dolara.“

Baron svoju vjeru u dugoročno investiranje zasniva na istorijskim podacima o odnosu između privrede i tržišta akcija.

ZLATNA MALINA

Filmska adaptacija poznatog mjuzikla “Mačke” nominovana je za nagradu Zlatna malina za najgore filmsko ostvarenje u protekloj godini.

Zlatna malina (Golden Raspberry Award ili skraćeno Razzie), nagrada je koja se dodjeljuje za najgora filmska ostvarenja, a utemeljena je 1980. kao suprotnost holivudskim Oskarima.

Razzies se dodjeljuju svake godine dan prije Oskara i radi se o tradicionalnom godišnjem običaju ruganja svijetu filma.

Za uloge u “Mačkama” za Zlatne maline su nominovane i četiri filmske zvijezde: Džejms Korden, Džudi Denč, Rebel Vilson i Frančeska Hejvard.

“Mačke” su premijerno prikazane u decembru i odmah izazvale ruganje i zgražavanja filmskih kritičara. Film, čija je produkcija koštala 95 miliona dolara, podbacio je i u bioskopskim blagajnama.

Reditelj Tom Huper ostaće tako zapamćen kao režiser koji nije uspio u namjeri da čuveni pozorišni mjuzikl pretoči u uspješan film iako se radi o Oskarom nagrađenom reditelju za “Kraljev govor” 2010. i koji je uspješno režirao mjuzikl “Jadnici” prema romanu Viktora Igoa.

ŠOKIRAO SUD

Kanadski biznismen šokirao je sve okupljene na sudu kada je rekao da je spalio skoro 700.000 eura kako ih ne bi dao bivšoj ženi za alimentaciju.

Brus Mekonvil (55) je pod zakletvom tvrdio da je novac podigao iz šest banaka u 25 djelova i keš spalio na dvije lomače 23. septembra i 15. decembra prošle godine. Kaže da ima priznanice kojima bi to dokazao, ali ga niko nije vidio kako spaljuje pare niti postoji snimak.

Mekonvil je otkrio da je motiv frustracija zbog brakorazvodne parnice i da je znao da će tako naškoditi svojoj djeci.

“Spalio sam ga. To nije nešto što bih inače uradio, a nisam ni pretjerano materijalistička osoba. Uvijek sam bio ekonomičan, zato mi je posao trajao 31 godinu”, rekao je biznismen na sudu.

Sudija međutim nije bio oduševljen izgovorom i bilo mu je teško da povjeruje u ovu priču pa ga je poslao 30 dana u zatvor zbog nepoštovanja suda i priprijetio još gorom kaznom ako nastavi da laže.

“Smatram da je to što tvrdite da ste uradili za svaku moralnu osudu zato što namjerno i direktno ugrožava interese vaše djece”, rekao je sudija Kevin Filips.

Ovo izgleda nije prvi Brusov pokušaj da izbjegne alimentaciju. Ranije je prodao djelove svoje imovine i kapitala bivšem knjigovođi, iako mu je rečeno da to ne radi dok se utvrđuje njihova vrijednost.

I dalje ostaje misterije koliko imovine i novca Mekonvil posjeduje. Sud nije mogao da utvrdi koliko duguje bivšoj ženi pa zbog toga nije plaćao ništa, ali mu je prilikom prethodnog saslušanja naređeno da za svaki dan kašnjenja mora da plati kaznu od 2.000 kanadskih dolara svojoj bivšoj supruzi.

OD JANUARA 2021.

Belgija od januara 2021. uvodi zabranu reklamiranja svih duvanskih proizvoda.

Belgijski televizijski kanal VRT javio je da je odluka usvojena u parlamentu.

Prema toj odluci, od januara 2021. biće zabranjeno reklamirati duvanske proizvode ispred prodavnica i u njima.

Istovremeno, biće zabranjeno konzumirati cigarete u vozilima ukoliko se u njima nalaze maloljetnici.

Rečeno je i da je odluka donijeta u cilju smanjenja konzumacije cigareta koje su jedan od osnovnih uzroka karcinoma pluća.

U KINI

U Kini će, u okviru borbe protiv širenja novog tipa koronavirusa (2019-nCoV) biti sprovedena testiranja lijeka koji se ranije pokazao uspješnim protiv teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) i bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS), prenosi agencija Anadolija.

Lokalni mediji javljaju da su Ministarstvo nauke i tehnologije Kine, Nacionalna zdravstvena komisija i Nacionalna uprava medicinskih proizvoda, odobrili klinička testiranja Remdesivira, koji je razvila američka farmaceutska kompanija Gilead Sciences.

Za klinička testiranja Remdesivira, koji se pokazao uspješnim protiv SARS-a i MERS-a, s kojima koronavirus ima dosta sličnosti, kao i na testiranjima na životinjama, prijavila se 761 osoba.

Testiranja će biti sprovedena u Bolnici kinesko-japanskog prijateljstva, koja djeluje u sklopu Kineske akademije za zdravstvene studije, te nekoliko bolnica u Vuhanu, kineskom gradu u kojem je izbio koronavirus.

Nacionalna zdravstvena komisija saopštila je kako je u Hubei prevezeno 1.500 stanovnika s tog područja koji su živeli u inostranstvu.

Transfer je obavljen uz koordinaciju mehanizama Kineske Uprave za civilnu avijaciju, te Ministarstva spoljnih poslova uz angažman 12 aviokompanija.

Od posljedica zaraze koronavirusom u Kini su preminule 564 osobe. Do sada je potvrđena zaraza virusom 2019-nCoV kod ukupno 28.018 pacijenta, dok je pod prismotrom 186.354 ljudi za koje se sumnja da nose opasni virus.

NAJPRODAVANIJI U 2019.

“Apple Watch” ne samo da je bio najprodavaniji pametni sat prošle godine, već je i posramio kompletnu švajcarsku industriju satova sa svojom rekordnom prodajom, pokazuju novi podaci “Strategy Analyticsa”.

Izvještaj procjenjuje da je Apple isporučio gotovo 31 milion satova u 2019. godimi, što je 36 odsto više nego godinu ranije. Švajcarska industrija satova, koja uključuje marke kao što su “Swatch” i “TAG Heuer”, isporučila je samo oko 21,1 milion satova, što je pad od 13 odsto u odnosu na 2018. godinu, prenosi Verge.

Iako “Apple” nije objavio podatke o prošlogodišnjoj prodaji “Apple Watch” satova, “Strategy Analytics” prikuplja podatke od maloprodajnih partnera i drugih dobavljača kako bi došao do svojih procjena prodaje.

“Analogni ručni satovi popularni su među starijim potrošačima, ali mlađi kupci okreću se pametnim satovima i kompjuterizovanim vrzijama ručnog nakita”, piše Nil Mavston, izvršni direktor kompanije “Strategy Analytics”.

Prema mišljenju njegovog kolege, analitičara Stevena Valtzera, tradicionalni proizvođači švajcarskih satova gube rat protiv pametnih satova.

“Apple Watch isporučuje bolji proizvod putem dubljih maloprodajnih kanala i privlači mlađe potrošače. Prozor švajcarskih marki satova, koji utiču na pametne satove, sada se zatvara”, kaže Valtzer.

“Apple Watch” je dugi niz godina tržišni lider u kategoriji pametnih satova i jednom je nadmašio švajcarsku industriju satova po kvartalnoj prodaji u 2017. godini. Međutim, ovo je prva puna godina u kojoj je proizvod nadmašio svog analognog konkurenta”, piše Verge.

VEĆ 44 GODINE

Volkswagenov (VW) Golf je 44. godinu uzastopno najtraženiji model na evropskom tržištu.

Uzdanica njemačkog proizvođača stigla je prošle godine do 458,6 hiljada kupaca širom Evrope, pokazuju rezultati koje je objavio sajt focus2move.com.

Golf je prvu poziciju zadržao uprkos padu prodaje od devet odsto u odnosu na 2018. godinu i smjeni generacija, s obzirom na to da je u oktobru predstavljen novi model, osmi od 1974. godine, kada se ovaj automobil prvi put pojavio na tržištu.

Na drugom mjestu je takođe jedan Volkswagenov model, Polo, sa 330,92 hiljade isporučena primjerka, uz pad od 12,8 odsto na godišnjem nivou, dok je treći Renault Clio, sa 302,99 hiljada prodata vozila takođe imao pad i to od čak 17,4 odsto u poređenju sa 2018, prenosi Biznis.ba.

Četvrti je još Volkswagenov SUV Tiguan, a peta Škoda Octavia.

Odličan prodajni rezultat u prošloj godini ostvarila je rumunska Dacia, koja je sa čak dva modela uspjela da se probije u top deset.

Sandero je godinu završio kao osmi, a Duster kao deseti, uz rast od skoro 20 odsto.

Lista najtraženijih modela u prošloj godini sačinjena je na osnovu podataka o prodaji iz 44 zemlje Evrope, od Portugalije na zapadu, do Rusije na istoku, a obuhvatila je i velika tržišta, kao što su Ukrajina i Turska.

  • Predlog o ukidanju veta u pretpristupnom procesu za sada podržalo 15 država
    on 20/04/2025 at 19:14

    Kako bi se izbjeglo da bilateralni sporovi utiču na pregovarački proces, Njemačka i Slovenija krajem prošle godine pripremile su non-paper kojim je predviđeno da u pretpristupnom procesu nema mogućnosti veta. To pitanje nedavno je aktuelizovala šefica slovenačke diplomatije, Tanja Fajon, poručivši da taj prijedlog u ovom momentu podržava 15-ak zemalja članica.

  • Dizdarević: Politika me nije žigosala, prvenstveno sam umjetnik
    on 20/04/2025 at 06:30

    Poslanik Abaz Dizdarević smatra da ga politika nije žigosala. Sebe posmatra prvenstveno kao umjetnika i to mu je, kako kaže, primarna djelatnost Teško se ljuti, a kod ljudi najviše cijeni vrcavost duha. Kako je kazao u emisiji "Upoznajte parlamentarce" slobodno vrijeme posvećuje porodici, a ribolov mu je posebna ljubav.

  • Mugoša: Niko nije protiv investicija, ali se moraju poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo
    on 19/04/2025 at 13:18

    Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša, govorio je na Odboru o nedostacima Sporazuma sa UAE, te istakao da niko nije protiv investicija, ali da se mora poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo, interesi lokalne zajednice, kao i obaveze na EU putu.

  • EU poziva na efikasnu primjenu antikorupcijskih mjera
    on 19/04/2025 at 06:22

    Delegacija EU pozvala je Crnu Goru da hitno popuni upražnjena radna mjesta u okviru policijskog sektora za borbu protiv kriminala, uz naglasak na značaj zasluga i proceduralnih mjera zaštite od političkog uticaja u procesu imenovanja na pozicije u Upravi policije.

  • Gorčević: Vrijeme je za članstvo u EU, građani žele rezultate
    on 18/04/2025 at 12:16

    Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević na forumu „EU meets the Balkans“ koji se održava u Sofiji poručila je da je vrijeme za članstvo u EU, te da građani naših država žele rezultate, a institucije EU prepoznaju da je kredibilna politika proširenja ključ za stabilnost i otpornost cijelog kontinenta“.

  • Felten: Njemačka snažno podržava perspektivu pristupa EU, a posebno Crne Gore
    on 18/04/2025 at 05:38

    Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten kazao je u intervjuu za Portal RTCG da Njemačka snažno podržava perspektivu pristupa Evropskoj uniji (EU) svih šest država Zapadnog Balkana, kao i Ukrajine i Moldavije, a posebno Crne Gore, koja je najdalje napredovala u procesu pristupanja.

  • GP URA: Spajić nastavlja sa manipulacijama
    on 17/04/2025 at 18:35

    Iz GP URA saopšteno je da Milojko Spajić nastavlja sa manipulacijama.

  • Premijer u posjeti SAD-u sledeće sedmice
    on 17/04/2025 at 18:01

    Premijer Milojko Spajić boraviće naredne sedmice u radnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

  • Spajić MANS-u: Priznajte grešku, time nećete biti slabiji već jači
    on 17/04/2025 at 17:51

    Premijer Milojko Spajić napisao je na mreži X da je odluka Vlade o zabrani skladištenja cigareta u bescarinskim zonama donijeta 2021. u skladu sa zakonima i time je dio važećeg domaćeg zakonodavstva i pravnog poretka i ona se ne mijenja sporazumom UAE-CG- koji, kako je rekao, u 3.1.4. izričito govori o potrebi usklađenosti sa našim zakonodavstvom. Time je odgovorio nevladinoj organizaciji MANS, iz koje su kazali da je Sporazum sa Emiratima iznad zakona, pa i odluke vlade.

  • "Knežević pokazao izuzetnu hrabrost u promovisanju jezičkih prava i kulturnog nasleđa"
    on 17/04/2025 at 17:33

    U okviru jačanja kulturnih veza Crne Gore i Švajcarske, danas se u Budvi član Glavnog odbora DNP-a Radko Garčević sastao sa Jelenom Mitrović, predsjednicom švajcarskog Udruženja "Mileva Marić Ajnštajn“ iz Berna. Ovaj susret bio je i prilika da se razgovara o značaju i neophodnosti povezivanja kulturnih i obrazovnih institucija u Crnoj Gori i Švajcarskoj.

  • Poslodavci za radnu nedjelju, poslanici protiv zbog povećanja cijena
    on 20/04/2025 at 18:50

    Poslodavci ponovo traže radnu nedjelju, jer je, kažu, od 2019. pola malih radnji ugašeno. No, za njihove zahtjeve političari ponovo nemaju sluha. Jedan od razloga zbog kojeg su protiv je moguće povećanje cijena, a drugi i važniji, kažu, to što radnici imaju pravo na dan koji će provesti sa porodicama.

  • ASP: Tri energetske kompanije sa 50,7 miliona zarade
    on 20/04/2025 at 12:06

    Iz NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštili su da je šest državnih energetskih kompanija lani prosječno upošljavalo ukupno 5.242 zaposlena, a tri kompanije na kraju prošle godine prikazale su neto dobit od 50,7 miliona eura i imale nagomilanog dobitka od 223,9 miliona, što su, kako tvrde, pokazuju finansijski iskazi za 2024. godinu.

  • Martens: Crna Gora da se orjentiše na članstvo u jedinstvenom tržištu EU
    on 19/04/2025 at 18:53

    Zemlje Zapadnog Balkana trebalo bi da se orijentišu na članstvo u jedinstvenom tržištu, koje nudi većinu benefita kao i punopravno članstvo u Evropskoj uniji, ocjenjuju sagovornici Javnog medijskog servisa... Da li ima otpora procesu proširenja, te da li ga možemo očekivati uskoro istraživao je Ivan Mijanović.

  • Vračar: Struja neće biti skuplja ni za jednu kategoriju potrošača
    on 19/04/2025 at 18:40

    Termoelektrana Pljevlja koja proizvodi više od 40 odsto struje potrebne našoj državi, narednih sedam i po mjeseci biće van pogona. Međutim, to neće uticati na uredno snabdijevanje potrošača, koji skupu uvoznu struju za sada neće plaćati... Stavke na računima biće iste u prvoj polovini godine, poručuju iz Elektroprivrede. U planu im je detaljna analiza, nakon koje će javnost obavijestiti da li će struja i poskupjeti.

  • Manji PDV na voće i povrće donio bi niže cijene
    on 19/04/2025 at 11:25

    Kada bi se smanjio PDV na voće i povrće, čemu su pribjegli u državama regiona, ti proizvodi bili bi jeftiniji. Osim toga, poljoprivredni proizvođači lakše bi izmirivali obaveze. Zato u Privrednoj komori još jednom pozivaju Vladu da tu inicijativu, za koju postoji i djelimična podrška u izvršnoj vlasti, što prije realizuju. Ako bi se, kaže za Radio Crne Gore Lidija Rmuš iz komore, dodatno stimulisala domaća proizvodnja, smanjio bi se uvoz poljoprivrednih proizvoda i generalno hrane, na koji je 2024-te potrošeno skoro milijardu eura.

  • Crnoj Gori neophodna jasna politika kvaliteta
    on 18/04/2025 at 21:16

    Crnoj Gori je potrebna jasna nacionalna politika kvaliteta, koja uključuje strategije za privredu, razvojne prilike, pristup tržištu, ali i njegovu i zaštitu potrošača, ocijenio je viši ekspert za infrastrukturu kvaliteta, Janez Furlan.

  • Za Radulovića Sporazum sa UAE opasan, Zečević smatra da će smanjiti potrebu da se zadužujemo
    on 18/04/2025 at 18:43

    Dan nakon rasprave u Skupštini o sporazumima o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, novinari različito komentarišu stavove koji su se mogli čuti u zakonodavnom domu. I dok novinar Zoran Radulović kaže da su sporazumi potencijalno opasni jer ne smatra da će biti korisni za Crnu Goru, novinar i analitičar Predrag Zečević tvrdi da sporazumi nijesu štetni, te da njihova primjena može ubrzati ekonomski razvoj i smanjiti potrebu države za novim zaduženjima.

  • Spajić: Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans
    on 18/04/2025 at 18:39

    Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans, saopštio je premijer Milojko Spajić.

  • Nekoliko vodećih trgovina prošle godine ostvarilo dobit od 35 miliona eura
    on 18/04/2025 at 15:47

    U Akciji za socijalu pravdu napominju da je nekoliko domaćih trgovina, koje slove za vodeće u zemlji, prikazalo na kraju prošle godine neto dobit od 35,1 miliona eura, od čega na dva trgovačka lanca otpada 27,6 miliona eura, pokazuju njihovi finansijski iskazi.

  • Tadić: Novi kredit za Crnogorsku plovidbu nemoguć zbog duga prema državi
    on 18/04/2025 at 14:15

    Prva banka blokirala je prije dva dana žiro račun Crnogorske plovidbe zbog kredita koji je prije dvije godine uzela ta brodarska kompanija. Prva banka je već u januaru htjela da odobri novo zaduženje Crnogorskoj plovidbi, u tom iznosu, na rok od tri godine, ali je Ministarstvo finansija poslije mjesec i po odgovorilo da brodarska kompanija zbog akumuliranog duga prema državi, ne može ući u taj aranžaman koji se može definisati kao nova državna pomoć. To je za Radio Crne Gore objasnio direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.