NAUCNICI OTKRILI

Istrazivaci sa Ricmon univerziteta u Sjedinjenim americkim Drzavama (SAD) izveli su interesantno istrazivanje o voznji.

Eksperimentisali su sa misevima koje su naucili da voze male plasticne automobile u zamjenu za hranu.

Na osnovu testiranja 17 miseva utvrdili su da im je ta aktivnost pomagala da smanje stres.

Prema istrazivacima, ovaj dokaz bi mogao da utre put razvoju alternativnih tretmana za odredene mentalne bolesti.

Napravili su mali elektricni automobil sa aluminijumskom plocom na malim tockovima. Napravili su tri poluge sa bakrenim zicama – lijevo, desno i u sredini.

Mis je mogao da pokrene automobilcic samo ako bi stao na aluminijumsku plocu i dotakao odredenu zicu kojom je birao smjer kretanja.

Poslije visemjesecnog istrazivanja misevi su naucili da se krecu cak i u odredenom smjeru, a na kraju eksperimenta su analizirali njihova lica kako bi utvrdili prisustvo hormona stresa.

Svi misevi su imali ogroman nivo dehidroepiandrosterona, antistres hormona.

Naucnici sa univerziteta Ricmond tvrde da je to rezultat zadovoljstva zbog ucenja novih vjestina, pre svijega voznje malog automobila i promjene smjera.

“DAR S NEBA”

Jedna Kineskinja je u 67. godini na istoku Kine rodila zdravu djevojcicu, postavsi tako potencijalno najstarija drzavljanka te zemlje koja je rodila dijete zacevsi ga prirodnim putem.

Zena koju su mediji nazvali “Tian”, rodila je u petak carskim rezom zdravu djevojcicu u provinciji Sandong, javili su lokalni mediji.

Ljekari porodilista u gradu Zaodzuangu potvrdili su da se 67-godisnja penzionisana ljekarka porodila u njihovoj bolnici, u kojoj je nekada i radila, a portparol je naveo da je zena zatrudnila prirodnim putem posto je koristila svoje poznavanje medicine da na sebi primeijni tradicionalnoi kineski nacin za lijecenje neplodnosti, navodi CNN.

“Dijete je dar sa neba za oboje”, rekao je 68-godisnji suprug gospode Tian za portal guancha.cn.

Engleski dnevni list “Global Times” pise da je bracni par djevojcici dao ime “Tianci”, sto znaci “Dar sa neba”.

Ako se potvrdi da je gospoda Tian zacela prirodnim putem, njena trudnoca bice evidentirana kao svjetski rekord.

Prema Ginisovoj knjizi rekorda, najstarija zena koja je 1997. godine rodila prirodno zaceto dijete je Britanka, a dijete je na svijet donijela u 59. godini zivota.

Svjetski rekord jos uvijek drzi Maria del Karmen Bousada Lara iz Spanije koja je uz pomoc vjestacke oplodnje 2006. godine rodila blizance u 67. godini zivota. Dvije godine nakon toga umrla je od karcinoma.

Lokalni dnevni list “Jinan Times” pise da je gospoda Tian vec majka dvoje djece. Jedno od njih je sin roden 1977. godine neposredno prije stupanja na snagu politike jednog djeteta, ciji je cilj bio suzbiti prevelik prirodni prirastaj stanovnika Kine.

Nedavno je ta politika ublazena, pa je svim parovima omoguceno da imaju dvoje djece.

Ovaj bracni par ima i cerku, i nekoliko unucadi, od kojih je najstarije napunilo 18 godina.

Kako pise CNN, djeca su se protivila tome da njihovi roditelji dobiju jos jedno dijete. “Moja cerka je cak rekla da ce, ako donesem na svijet ovu bebu, prekinuti sve odnose sa nama”, rekla je Tian za CCTV.

NAJSKUPLJI DZEMPER IKAD

Vuneni kardigan lidera grupe “Nirvana”, Kurta Kobejna, prodat je na aukciji u Njujorku za 334.000 dolara.

Kardigan, koji je Kobejn nosio 1993. godine prilikom “Unplugged” izvodenja na MTV-u, prodat je neopran skoro tri decenije, sa sve flekama i rupom od cigarete.

Za sada nije poznato kada je muzicar posljednji put nosio kardigan, ali je ocijenjeno da je to sada najskuplji dzemper ikada prodat na aukciji.

Predsjednik aukcijske kuce “Dzulijens” Deren Dzulijen nazvao je Kobejnov vuneni kardigan “svetim gralom svih odjevnih predmeta koje je on nosio”.

Kobejn se zbog ogromnog uspjeha koji je postigla grupa “Nirvana”, osnovana 1987. godine, godinama borio sa slavom, depresijom i zavisnoscu od narkotika, a ubio se u aprilu 1994. godine, u 27. godini.

ISTRAZIVACI IZ SAD OBORILI REKORDE

Istrazivaci sa Univerziteta u Mejnu, SAD, uspjeli su da sa 3D stampacem odstampaju cijeli brod. Za taj poduhvat tim je istovremeno oborio tri svjetska rekorda.

Mada vecina misli da je stampanje cijelog brodica impresivno, kako tim sa Univerziteta navodi, cini se da to nije najveci objekt koji njihov stampac moze da stampa. Navodno, ukoliko se iskoristi do krajnjih granica, moze da stampa predmete duzine do trideset metara, sirine sedam metara i visine tri metra.

3D stampanje je prilicno nevjerovatno, jer je brodic koji bi, inace, trebalo da se sastavlja sedmicama ili mjesecima, napravljen za tri dana. Ovakav nacin upotrebe ove tehnologije nije novost, uzimajucu u obzir cinjenicu da su americki marinci 2018. godine uspjeli 3D odstampati betonske barake za 40 sati.

Za razliku od tradicionalne proizvodnje, 3D stampanje omogucava ljudima da stvaraju razne vrste predmeta i oblika koje mozda nije moguce stvoriti tradicionalnim metodama.

Tako se 3D stampanje moze koristiti u medicinske svrhe, za 3D stampanja zivih tkiva ili prilagodenih gipseva. Takode, moze se koristiti za proizvodnju vozila, poput motora.

HONGKONG

Hongkongu nakon mjeseci nasilnih protesta mozda prijeti recesija, ali to nije sprecilo jednog tamosnjeg poduzetnika da parking mjesto plati gotovo milion dolara.

Ogromna cifra koju je izdvojio Dzoni Ceung Sun-je pokazatelj je sve vece nejednakosti koja je doprinijela nezadovoljstvu onih koji gotovo pet meseci protestuju u tom finansijskom sredistu, u kojem je jedna od pet osoba siromasna.

Iznos od 970 hiljada dolara je vise od 30 puta veci od prosjecne godisnje plate stanovnika Hongkonga i otprilike je jednak cijeni jednosobnog stana u londonskoj elitnoj cetvrti Celsi.

Parking mjesto se nalazi kod petog najviseg nebodera u Hongkongu. Taj je neboder “Centar” vec punio medijske stupce u oktobru 2017. kad je postao najskuplja poslovna zgrada na svijetu – najbogatiji covjek u Hongkongu prodao ju je za vise od 5 milijardi dolara.

Parking mjesto je kupljeno za basnoslovnu svotu usprkos sve vecoj zabrinutosti oko uticaja prodemokratskih protesta na trziste nekretnina u gradu.

Cijene nekretnina nedavnih mjeseci padaju jer su gradevinske kompnaije primorane da nude nize cijene za nove projekte i smanjuju rente za kancelarije.

Ekonomija Hongkonga trebalo bi ove godine da raste samo do jedan odsto BDP-a, sto je najgora stopa od 2009. godine, kad je svijet pogodila recesija.

“Velik dio vlasnika u Centru su u finansijama ili drugim brzorastucim sektorima”, istice Stenli Pun, direktor kompanije za nekretnine Centaline Commercial. “Tim tajkunima to nije toliko znacajna kupovina, ako je uporedite s vrijednosti kancelarije koju posjeduju”, dodao je.

Stanje trzista nekretnina u toj autonomnoj regiji ranije je postalo politicko pitanje jer su rastuce cijene primorale neke manje kompanije da zbog visokih renti zatvore svoje kancelarije, a dio stanovnika ne moze sebi da priusti kupovinu ili iznajmljivanje kvalitetnih domova.

REKORD

Boca skotskog viskija oborila je rekord na aukciji u Londonu jer je prodata za 1,45 miliona funti ili skoro 1,7 miliona eura, saopstila je aukcijska kuca Sotbi.

Prethodni rekord za bocu viskija postignut je prosle godine kada je alkohol iz iste skotske destilerije Makalan prodat za 1,2 miliona funti.

Boca koja je danas prodata sadrzi viski iz bacve iz 1926. godine, a alkohol je flasiran 1986. godine. Postoji samo 40 boca tog viskija i zbog toga se smatra “Svetim Gralom” te vrste alkohola.

Elegantna boca od 700 mililitara bila je procijenjena na 450.000 funti (519.000 eura).

Kuca Sotbi nije navela identitet kupca.

DJELO CIMABUEA NA AUKCIJI

Rijetko remek djelo italijanskog srednjevjekovnog slikara Cimabuea (1272-1302), koja je nadavno otkriveno u kuhinji jedne porodice u Francuskoj, gdje je visilo godinama, procijenjeno je na izmedu cetiri i sest miliona eura i bice u nedjelju ponudeno na aukciji u sjevernom francuskom gradu Sanlisu, na kako se ocekuje, aukciji godine u Francuskoj.

Prodaju slike porodica iza Kompjenja povjerila je aukcijskom centru Akteon.

“Ismijevani hrist” naziv je ove slike malog formata, 25,8 sa 20,3 centimetara. Ona predstavlja jedan element diptiha iz 1280. koji se sastojao iz osam panela slicne velicine koji predstavljaju Stradanje Hrista.

Dvije scene su do sada poznate, slika “Bicevanje Hrista” koja se nalazi u kolekciji Frik u Njujorku i “Djevica sa djetetom opkoljena sa dva andela” u Nacionalnoj galeriji u Londonu.

Jedna starija gospoda nedavno je donijela sliku u ispostavu Akteona u Kompjenju. Mala slika bila je okacena izmedu njenog salona i kuhinje, iznad grejne ploce. Porodica je uvijek mislila da se radi o obicnoj ikoni.

“Tragovi starog okvira, sitne tackice uradene na isti nacin cetkom, stil, ukrasavanje zlatnom podlogom, podudaranje leda panela i stanje tri panela potvrduju da je ova slika predstavljala lijevu stranu istog diptiha”, navela je prodajna kuca posto je sliku analizirao kabinet strucnjaka za stara djela Tirken iz Pariza.

Pregled infracrvenim zracima pokazao je da je djelo izvanredno ocuvano, rekao je strucnjak Erik Tirken i ocijenio da nece biti osporavano autorstvo slike posto je toliko ocigledno kada se poredi sa drugim njegovim poznatim djelima da se radi o istoj ruci. On je rekao da izvedba, ornamenti, stil sve ukazuje da se radi o tom slikaru.

Prvi put u vise decenija se pojavljuje neka slika Cimabuea na aukciji. Istoricari tom umjetniku pripisuju samo desetak djela na drvetu, potvrdenih da su sigurno njegova, od kojih ni jedno nije potpisano.

NAUCNICI U AMERICI

Naucnici u Sjedinjenim Americkim Drzavama su uspjeli da nauce pacove da voze plasticne autice, pise BBC.

Pacovi su naucili da voze improvizovane autice u laboratoriji Univerziteta Ricmond, a povremeno su se zaustavljali kako bi pokupili nagradu u vidu zitarica.

Naucnici su ustanovili da je pacovima voznja pomogla da umanje stres.

GLAVA PANA

Americki ambasador u Italiji Luis Ajzenberg predao je danas italijanskim zvanicnicima glavu statue ukradenu s arheoloskog nalazista u Rimu prije vise od 50 godina.

Ajzenberg je mermernu glavu Pana, starogrckog boga divljine i pastira, predao italijanskom ministru kulture Dariju Franceskiniju, na 50. godisnjicu osivanja jedinice karabinjera zaduzene za povracaj kulturnih dobara.

Istrazitelji te jedinice su primijetili glavu 2016, u kalifornijskom aukcijskom katalogu, i obavijestili svoje americke kolege. Navedeno je da je glava prebacena u SAD sredinom 2000-ih, nakon sto je provela vise godina kod evropskih kolekcionara.

Jos uvijek se ne zna ko je 1968. ukrao statuu.

Nadlezni odsjek americkog ministarstva za domovinsku bezbjednost je od 2007. vratio oko 12.000 predmeta u preko 35 zemalja.

FAIK

Zanatlija Faik Unaler vec sest decenija s istom ljubavlju radi u svojoj radionici u centru turskog grada Akhisara i proizvodi male kocije i konjska kola koja krase dvorista u svim dijelovima te zemlje, ali i sire, pise Anadolija.

Unaler je kao 13-godisnjak poceo da radi kao segrt u zanatskoj radnji u kojoj su se pravila konjska zaprezna kola, a deset godina kasnije je stekao titulu majstora i otvorio je vlastitu radionicu.

Vec dvije i po decenije Unaler je u penziji, ali i dalje radi u radionici i u tome ga nije omela ni cinjenica da su kocije i zaprezna kola odvec prevazidena u svakodnevnom zivotu ljudi.

“Zao mi je sto zanatske rukotvorine vise nijesu interesantne mladim. Odlucio sam se za pravljenje minijaturnih i ukrasnih kocija kako bi ocuvao ovu tradiciju i ljepotu”, kazao je Unaler.

Unaler je kazao da ima dosta narudzbi iz cijele Turske, a da mu je potrebno 15 dana da bi napravio jednu minijaturnu kociju.

“Najtezi dio posla je odrzati obecanje koje dam musteriji. Kvalitet i rok isporuke koji obecam su mi uvijek bili neka vrsta pritiska koji me tjerao da stalno ucim i budem sve bolji u svom poslu. To je i danas slucaj kada imam 73 godine”, kazao je Unaler.

Na pitanje do kada namjerava da radi, Unaler je kazao da ce raditi sve dok bude zdrav.

“I kada bih htio ne mogu ostaviti posao. I sada sanjam posao i u snu mjerim promjer tockova i dizajniram kocije. To je jednostavno posao moj nacin zivota”, zakljucio je Unaler.

  • Mugoša: Niko nije protiv investicija, ali se moraju poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo
    on 19/04/2025 at 13:18

    Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša, govorio je na Odboru o nedostacima Sporazuma sa UAE, te istakao da niko nije protiv investicija, ali da se mora poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo, interesi lokalne zajednice, kao i obaveze na EU putu.

  • EU poziva na efikasnu primjenu antikorupcijskih mjera
    on 19/04/2025 at 06:22

    Delegacija EU pozvala je Crnu Goru da hitno popuni upražnjena radna mjesta u okviru policijskog sektora za borbu protiv kriminala, uz naglasak na značaj zasluga i proceduralnih mjera zaštite od političkog uticaja u procesu imenovanja na pozicije u Upravi policije.

  • Gorčević: Vrijeme je za članstvo u EU, građani žele rezultate
    on 18/04/2025 at 12:16

    Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević na forumu „EU meets the Balkans“ koji se održava u Sofiji poručila je da je vrijeme za članstvo u EU, te da građani naših država žele rezultate, a institucije EU prepoznaju da je kredibilna politika proširenja ključ za stabilnost i otpornost cijelog kontinenta“.

  • Felten: Njemačka snažno podržava perspektivu pristupa EU, a posebno Crne Gore
    on 18/04/2025 at 05:38

    Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten kazao je u intervjuu za Portal RTCG da Njemačka snažno podržava perspektivu pristupa Evropskoj uniji (EU) svih šest država Zapadnog Balkana, kao i Ukrajine i Moldavije, a posebno Crne Gore, koja je najdalje napredovala u procesu pristupanja.

  • GP URA: Spajić nastavlja sa manipulacijama
    on 17/04/2025 at 18:35

    Iz GP URA saopšteno je da Milojko Spajić nastavlja sa manipulacijama.

  • Premijer u posjeti SAD-u sledeće sedmice
    on 17/04/2025 at 18:01

    Premijer Milojko Spajić boraviće naredne sedmice u radnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

  • Spajić MANS-u: Priznajte grešku, time nećete biti slabiji već jači
    on 17/04/2025 at 17:51

    Premijer Milojko Spajić napisao je na mreži X da je odluka Vlade o zabrani skladištenja cigareta u bescarinskim zonama donijeta 2021. u skladu sa zakonima i time je dio važećeg domaćeg zakonodavstva i pravnog poretka i ona se ne mijenja sporazumom UAE-CG- koji, kako je rekao, u 3.1.4. izričito govori o potrebi usklađenosti sa našim zakonodavstvom. Time je odgovorio nevladinoj organizaciji MANS, iz koje su kazali da je Sporazum sa Emiratima iznad zakona, pa i odluke vlade.

  • "Knežević pokazao izuzetnu hrabrost u promovisanju jezičkih prava i kulturnog nasleđa"
    on 17/04/2025 at 17:33

    U okviru jačanja kulturnih veza Crne Gore i Švajcarske, danas se u Budvi član Glavnog odbora DNP-a Radko Garčević sastao sa Jelenom Mitrović, predsjednicom švajcarskog Udruženja "Mileva Marić Ajnštajn“ iz Berna. Ovaj susret bio je i prilika da se razgovara o značaju i neophodnosti povezivanja kulturnih i obrazovnih institucija u Crnoj Gori i Švajcarskoj.

  • Spajić: Odbacujem optužbe o mom učešću u švercu bilo kakve vrste
    on 17/04/2025 at 17:13

    Premijer Milojko Spajić izjavio je da sa indignacijom i potpunim gađenjem odbacuje optužbe predstavnice NVO o njegovom navodnom učešću u švercu bilo kakve vrste.

  • PES: Loše stanje u Crnogorskoj plovidbi posljedica decenijskog nemara
    on 17/04/2025 at 16:16

    Iz Pokreta Evropa sad (PES) reagovali su na saopštenje Demokratske partije socijalista (DPS) u kom su kazali da premijer Milojko Spajić pokušava da ugasi brodarstvo u Kotoru, poručivši da je nevjerovatno s koliko licemjerja se oglašava upravo ona partija koja je sistematski razorila crnogorsko pomorstvo, rasparčala i rasprodala Jugooceaniju, rastjerala crnogorske pomorce širom svijeta, "ne uradivši ništa za njihova prava niti za očuvanje i razvoj ove važne privredne grane tokom tridesetogodišnje vladavine".

  • Martens: Crna Gora da se orjentiše na članstvo u jedinstvenom tržištu EU
    on 19/04/2025 at 18:53

    Zemlje Zapadnog Balkana trebalo bi da se orijentišu na članstvo u jedinstvenom tržištu, koje nudi većinu benefita kao i punopravno članstvo u Evropskoj uniji, ocjenjuju sagovornici Javnog medijskog servisa... Da li ima otpora procesu proširenja, te da li ga možemo očekivati uskoro istraživao je Ivan Mijanović.

  • Vračar: Struja neće biti skuplja ni za jednu kategoriju potrošača
    on 19/04/2025 at 18:40

    Termoelektrana Pljevlja koja proizvodi više od 40 odsto struje potrebne našoj državi, narednih sedam i po mjeseci biće van pogona. Međutim, to neće uticati na uredno snabdijevanje potrošača, koji skupu uvoznu struju za sada neće plaćati... Stavke na računima biće iste u prvoj polovini godine, poručuju iz Elektroprivrede. U planu im je detaljna analiza, nakon koje će javnost obavijestiti da li će struja i poskupjeti.

  • Manji PDV na voće i povrće donio bi niže cijene
    on 19/04/2025 at 11:25

    Kada bi se smanjio PDV na voće i povrće, čemu su pribjegli u državama regiona, ti proizvodi bili bi jeftiniji. Osim toga, poljoprivredni proizvođači lakše bi izmirivali obaveze. Zato u Privrednoj komori još jednom pozivaju Vladu da tu inicijativu, za koju postoji i djelimična podrška u izvršnoj vlasti, što prije realizuju. Ako bi se, kaže za Radio Crne Gore Lidija Rmuš iz komore, dodatno stimulisala domaća proizvodnja, smanjio bi se uvoz poljoprivrednih proizvoda i generalno hrane, na koji je 2024-te potrošeno skoro milijardu eura.

  • Crnoj Gori neophodna jasna politika kvaliteta
    on 18/04/2025 at 21:16

    Crnoj Gori je potrebna jasna nacionalna politika kvaliteta, koja uključuje strategije za privredu, razvojne prilike, pristup tržištu, ali i njegovu i zaštitu potrošača, ocijenio je viši ekspert za infrastrukturu kvaliteta, Janez Furlan.

  • Za Radulovića Sporazum sa UAE opasan, Zečević smatra da će smanjiti potrebu da se zadužujemo
    on 18/04/2025 at 18:43

    Dan nakon rasprave u Skupštini o sporazumima o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, novinari različito komentarišu stavove koji su se mogli čuti u zakonodavnom domu. I dok novinar Zoran Radulović kaže da su sporazumi potencijalno opasni jer ne smatra da će biti korisni za Crnu Goru, novinar i analitičar Predrag Zečević tvrdi da sporazumi nijesu štetni, te da njihova primjena može ubrzati ekonomski razvoj i smanjiti potrebu države za novim zaduženjima.

  • Spajić: Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans
    on 18/04/2025 at 18:39

    Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans, saopštio je premijer Milojko Spajić.

  • Nekoliko vodećih trgovina prošle godine ostvarilo dobit od 35 miliona eura
    on 18/04/2025 at 15:47

    U Akciji za socijalu pravdu napominju da je nekoliko domaćih trgovina, koje slove za vodeće u zemlji, prikazalo na kraju prošle godine neto dobit od 35,1 miliona eura, od čega na dva trgovačka lanca otpada 27,6 miliona eura, pokazuju njihovi finansijski iskazi.

  • Tadić: Novi kredit za Crnogorsku plovidbu nemoguć zbog duga prema državi
    on 18/04/2025 at 14:15

    Prva banka blokirala je prije dva dana žiro račun Crnogorske plovidbe zbog kredita koji je prije dvije godine uzela ta brodarska kompanija. Prva banka je već u januaru htjela da odobri novo zaduženje Crnogorskoj plovidbi, u tom iznosu, na rok od tri godine, ali je Ministarstvo finansija poslije mjesec i po odgovorilo da brodarska kompanija zbog akumuliranog duga prema državi, ne može ući u taj aranžaman koji se može definisati kao nova državna pomoć. To je za Radio Crne Gore objasnio direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.

  • Agencija mora biti zaštićena od svih uticaja i postupati u skladu sa zakonima
    on 18/04/2025 at 10:40

    Vlada Crne Gore od Agencije za zaštitu konkurencije nije dobila bilo kakvo obavještenje o pokretanju postupka ocjene usklađenosti Sporazuma o ekonomskoj saradnji i Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, koje su potpisale Vlada Crna Gore i Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata, sa Zakonom o zaštiti konkurencije niti zahtjev za dostavljanje podataka ili izjašnjenja po tom osnovu. To je saopšteno Portalu RTCG iz Kabineta predsjednika Vlade.

  • Prva banka blokirala račun Crnogorske plovidbe
    on 18/04/2025 at 08:56

    Račun državne brodarske kompanije Crnogorska plovidba blokiran je već dva dana zbog duga od 372,5 hiljada eura, pokazuje registar Centralne banke (CBCG).