TVIT ZA MIŠEL

Bivši američki predsjednik Barak Obama čestitao je rođendan svojoj supruzi Mišel na Tviteru. Obama je posebno oduševio romantičnom porukom.

“U svakoj sceni, ti si moja zvijezda”, napisao je bivši predsjednik SAD.

Mišel Obama napunila je 56 godina, a u braku sa Barakom je od 1992. godine. Ovo nije prvi put da par javno iskazuje svoje emocije, a godišnjice i bitne datume redovno obilježe i objavama na društvenim mrežama.

Par se upoznao 1989. godine u advokatskoj kancelariji, gdje je Mišel Robinson bila mentor svom sadašnjem suprugu.

Mišel i Barak u braku su dobili dvije kćerke.

ISTRAŽIVANJA U AMERICI

Stručnjaci iz medicinskog centra Mejo, došli su do pomaka u istraživanju iznenadnih smrti djece kod Amiša u SAD, kojim se bave već decenijama. Kako su zaključili uzrok je mutacija gena.

Prije petnaestak godina porodica Amiša koja je živjela na istoku SAD-a pogodila je neobjašnjiva tragedija – jedno od njihove djece je iznenada umrlo. Dijete se igralo i tračalo unaokolo, a onda se odjednom srušilo. Samo nekoliko mjeseci kasnije, ista sudbina zadesila je još jedno njihovo dijete. Šest godina poslije, iznenada im je umrlo još jedno dijete, a dvije godine nakon toga još jedno.

Obdukcija nije otkrila nikakav jasan uzrok smrti. Sva su djeca bila zdrava, nijesu imala nikakvih očiglednih oštećenja na srcu ili drugim vitalnim organima. Porodicu je pogodilo, kako su oni sami nazvali, “prokletstvo iznenadne smrti”, a medicinski istražitelji nijesu mogli shvatiti što se zapravo dogodilo, piše CNN.

Nakon smrti prvo dvoje djece, ljekar koji je obavio obdukcije stupio je 2004. u kontakt s medicinskim stručnjacima istraživačkog centra Mejo, a koji se bave iznenadnim smrtnim slučajevima. Ljekari te medicinske klinike posumnjali su da bi uzrok smrti mogao biti gen RYR2, jer mutacije tog gena mogu uzrokovati srčanu aritmiju, napade ili čak iznenadno zatajenje srca.

Proveli su molekularnu obdukciju, odnosno genetsko testiranje, ali nijesu otkrili mutacije tog gena.

Nakon toga je prošla čitava decenija, a u međuvremenu su kardiolozi i genetičari iz drugih dijelova SAD-a pokušavali da analiziraju krv drugih amiških prodica čija su djeca takođe umrla iznenadnom smrću.

Ipak odgovoran kobni gen

Prošle sedmice stručnjaci iz medicinskog centra Mejo došli su do pomaka u istraživanju tih oboljenja, a svoju studiju su objavili u časopisu “JAMA Cardiology”. Uz pomoć nove tehnologije koja nije postojala kada su u toj klinici prvi put radili molekularnu obdukciju, tim je saznao da su neka djeca Amiša naslijedila iste genetske mutacije od oba roditelja. Od 23 djece s naslijeđenom mutacijom 18 ih je umrlo iznenadnom smrću.

“Konačno smo shvatili da je riječ o autosomno recesivnoj osobini gdje su nepovoljne mutacije dolazile od oba roditelja tako da su djeca naslijedila dvostruku dozu”, rekao je ljekar Majkl Akerman, voditelj laboratorija koji istražuje slučajeve iznenadne smrti u klinici Mejo.

“Da bi došlo do nivoa koja uzrokuje iznenadnu smrt, dijete mora naslijediti mutirani gen od oba roditelja, a šanse za to su 25 odsto”, dodao je.

Amiši su vjerovatno podložniji recesivnom nasljeđivanju, jer su potomci malog broja predaka i skloni međusobnoj ženidbi.

SAD

Jedan 86-godišnjak iz Južne Karoline u SAD, opljačkao je banku pucajući iz pištolja i u banci i na jedan automobil dok je bježao, saopštila je policija koja ga je ubrzo uhvatila.

Džilbert Ver, s maskom preko lica ušao je u podružnicu “Benk of Amerika” u ponedjeljak prije podne u gradu Grinvilu gdje živi, naredio službeniku da stavi novac u kesu i iz pištolja zapucao u vazduh.

Dok je poslije pljačke bježao svojim kamionetom, ispalio je jedan hitac u prozor vozača automobila u prolazu.

Niko nije povrijeđen.

Zaustavljen je kilometar i po od banke i uhapšen. Policija nije rekla koliko je novca opljačkao.

Ver je optužen za pljačku banke, za posjedovanje oružja tokom nasilnog zločina, za pokušaj ubistva i za pucanje iz vatrenog oružja.

PAR NA FILIPINIMA

Jedan filipinski par nije dopustio da im odavno planirano vjenčanje pokvari erupcija vulkana Tal koji je dim i pepeo počeo izbacivati dva sata prije početka ceremonije u pokrajini Cavite.

Uprkos opasnostima koje su vrebale podno jednog od najaktivnijih vulkana na Filipinima, Chino Vaflor i Kat Bautista Polomar odlučili su održati planiranu svečanost, prenosi BBC.

Službeni fotograf vjenčanja, Randolf Evan, kazao je da nije bilo nikakvih naznaka niti prethodne najave o tome da bi se vulkan mogao aktivirati.

“Tokom priprema za vjenčanje primjetili smo bijeli dim i tek onda shvatili da se dešava nešto neuobičajeno”, kazao je Evan.

U poslijepodnevnim satima filipinske vlasti podigle su nivo uzbune na drugi najviši stupanj, upozorivši da bi do erupcije moglo doći za samo nekoliko sati.

No, uprkos najavljenim upozorenjima, Chino i Kat odlučili su da im ništa neće njihov dan pokvarit te su nastavili s proslavom na imanju Savana, samo nekoliko kilometara udaljenom od vulkana.

Kazali su da su se i domaćini i gosti osjećali sigurno jer je mjesto bilo nešto izdvojenije. Gosti su odlučili podijeliti fotografije s vjenčanja s jedinstvenom pozadinom. 

Zbog vulkana na Filipinima evakuirano je oko 45.000 stanovnika ugroženih područja.

ISTRAŽIVAĆI SA HARVARDA

Grupa međunarodnih istraživača sa Harvarda otkrili su da pet zdravih životnih navika mogu da obezbijede kvalitetniji i duži život za najmanje 14 godina kada je riječ o ženama ili 12 godina ukoliko govorimo o muškarcima.

Te zdrave navike uključuju biljnu ishranu i ishranu sa manjim procentom masnoća. Umjereno vježbanje od nekoliko sati sedmično i održavanje zdrave tjelesne težine, takođe doprinosi dobrom zdravlju. Zatim izbjegavanje pušenja i konzumiranje ne više od jednog alkoholnog pića dnevno za žene, a dva za muškarce.

U istraživanju objavljenom 8. januara u “BMJ”, istraživači navode da zdrav način života zaista može doprinijeti dužem životu bez obolijevanja od uobičajenih hroničnih bolesti, srčanih bolesti, dijabetesa i karcinoma.

Rezultati ukazuju na to da žene mogu produžiti životni vijek nakon 50. godine za otprilike deset godina, a muškarci mogu živjeti otprilike osam godina duže ukoliko se pridržavaju zdravih navika.

“Važno je gledati na očekivani životni vijek bez obolijevanja jer to ima važne implikacije u smislu poboljšanja kvaliteta života. Produženje životnog vijeka nije dovoljno. Želimo da produžimo životni vijek tako da imamo zdrav život, bez većih hroničnih bolesti i invaliditeta povezanih s tim bolestima”, kaže dr Frenk Hu, šef odjeljenja za ishranu na “Harvard T.H. Chan School of Public Health”.

Kako bi pratili ove podatke, istraživači su analizirali 111.000 žena i muškaraca u Americi starosti između 30. i 75. godina života. Ispitanici su odgovarali na pitanja o njihovim životnim navikama i zdravlju svake dvije godine od 2014. godine. Na osnovu njihovih odgovora životni stil svakog ispitanika ocijenjen je na skali od 0 do 5.

Žene koje su tokom života poštovale četiri od pet zdravih navika živjele su u prosjeku 34 godine duže bez hroničnih oboljenja nakon 50. godine života.

S druge strane, muškarci koji su se takođe pridržavali četiri zdrave navike živjeli su prosječno 31 godinu duže od onih koji su bili skloni nezdravom životu.

Imajući u vidu da su svi ispitanici bili stariji od 30 godina, istraživači sa Harvarda poručuju da nikada nije kasno za promjene.

“Najbolje je okrenuti se zdravim životnim navikama što je ranije moguće, ali njihovo usvajanje i u relativno starijoj životnoj dobi takođe ima značajne posljedice na životni vijek i kvalitet života”, poručuje dr Hu.