REGE SASTAV

Del Arno bend nastupiće prvi put u podgoričkom KIC-u “Budo Tomović” u četvrtak, 6. februara od 20 sati.

Prodaja ulaznica za nastup rege sastava počinje 27. januara, a karte će koštati sedam eura.

Del Arno bend osnovali su braća Vladan i Jovan Matić u julu 1986.

Prošle godine objavili su album “Ako ne znaš šta da radiš”.

UBRZANO ZAGRIJAVANJE

Temperatura okeana dostigla je novi rekord u 2019. godini, što pokazuje ubrzano zagrijavanje naše planete, piše Gardian.

Svjetski okeani najveći su pokazatelji klimatske krize zbog toga što apsorbuju više od 90 odsto topline zarobljene stakleničkim plinovima koje emituju fosilna sagorijevanja, uništavanja šuma i druge ljudske aktivnosti.

Nove analize pokazuju kako su proteklih pet godina izmjerene najveće temperature okeana, dok su i proteklih deset godina bile rekordne temperature. Količina povećane toplote u okeanima jednaka je tome da svaka osoba na našoj planeti drži upaljeno stotinu mikrovalnih pećnica cijeli dan i noć, piše Gardian.

Vrući okeani dovode do jačih oluja i narušavaju vodeni ciklus, što znači više poplava, suša i požara, kao i neumoljiv porast nivoa mora. Visoke temperature štete i životu u morima, pri čemu se broj morskih toplotnih valova naglo povećava.

Najčešća mjera globalnog zagrijavanja je prosječna temperatura površinskog zraka jer tu ljudi žive. Međutim, prirodni klimatski fenomeni, poput El Nino događaja, znače da to može biti poprilično promjenjivo iz godine u godinu.

“Okeani su zaista ono što vam govori koliko brzo se Zemlja zagrijava. Posmatrajući okeane, vidimo stalno, neprekidno i ubrzavajuće zagrijavanje naše planete. Ovo je strašna vijest”, kazao je profesor Džon Abraham sa Univerziteta Sent Tomas u Minesoti koji je vodio istraživanje o zagrijavanju okeana.

U LABORATORIJI

Godinama je zlato bilo obilježje bogatstva i moći. Zbog zlata su se vodili ratovi, ubijali vladari, ali i osvajala do tada neosvojena područja.

No, s godinama zlato je nekako izgubilo na ekskluzivnosti, ali ne i na vrijednosti.

Grupa naučnika sa švajcarskog ETH Ciriha osimislila je kako proizvesti zlato u laboratoriji. I to ne bilo kakvo zlato. Njihovo zlato teži pet do 10 puta manje od tradicionalnog 18-karatnog zlata i moglo bi se upotrebljavati za pozlaćivanje nakita koji bi tako zadržao svoju vrijednost, ali bio znatno lakši.

I dok je klasična mješavina 18-karatnog zlata napravljena od tri četvrtine zlata i jedne četvrtine bakra, novo zlato je napravljeno od proteinskih vlakana i polimera lateksa kako bi se stvorila matrica u koju se uglavljuju tanki diskovi zlatnih nanokristala. Zvuči komplikovano? Pojednostavljeno možemo reći da su stvorili zlato od plastike.

Kako pojašnjava jedan od profesora koji su učestvovali u izradi, Rafaele Mezenga, novo zlato ima sve odlike plastike i zlata. Lagano je, ako padne na čvrstu podlogu zvuči kao plastika, ali sjaji poput zlata i može se obrađivati kao i klasično zlato.

Naučnici su čak otkrili i kako mijenjati sastav zlata kako bi prilagodili čvstoću materijala. Tako mogu da stvore bilo kakvu vrstu zlata, čak i u različitim bojama.

Mezenga ističe kako bi se plastično zlato moglo koristiti za nakit, ali i u elektroničkim uređajima kao što su pametni telefoni ili televizori.

Naučnici su već patentirali svoje plastično zlato i cio postupak izrade, pa bismo u budućnosti plastično zlato mogli vidjeti i u praktičnoj primjeni.