PRVI PUT

Naucnici su pomocu elektrokardiografa pricvrscenog na tijelu plavog kita prvi put u istoriji izmjerili brzinu otkucaja srca plavog kita kad zaroni u potrazi za hranom i ustanovili da ima samo nekoliko otkucaja u minutu.

Naucnici su ustanovili da najveci sisar, plavi kit, koji moze da dosegne duzinu od 30 metara i tezinu 200 tona, smanjuje tokom zarona i potrage za hranom brzinu aktivnosti srca na samo nekoliko otkucaja u minuti.

Najmanji broj zabiljezenih otkucaja u zaronu bio je dva, a najveci je nakon, sto se vratio na povrsinu okeana da bi udisao vazduh, 37 otkucaja u minuti, pise Rojters.

“Plavi kit je najveca zivotinja i fascinira biologe vec niz godina”, rekao je biolog Dzeremi Goldbogen sa Univerziteta Stanford, prenosi National georafiks.

Uopsteno govoreci, sto je zivotinja veca, to je brzina otkucaja srca niza. Tako se minimizira kolicina posla koje srce obavlja u toku distribucije krvi u tijelu.

Kod ljudi, srce u stanju mirovanja kuca u rasponu od oko 60 do 100 otkucaja u minuti, a tokom napora ili vjezbanja i oko 200 otkucaja u minuti.

Najmanji sisari, rovke, imaju i vise od sto otkucaja u minuti.

Naucnici su prikupili oko devet sati podataka, a elektrokardiograf su pricvrstili na odraslog muzjaka dugog oko 22 metra koji se nalazio u zalivu Monterej, kraj obale Kalifornije.

Plavi kitovi, uprkos ogromnoj velicini, hrane se sitnim plijenom. U ustima filtriraju velike kolicine vode i izdvajaju plijen poput planktonskih rakova i drugih zooplanktona.

U toku zarona u potrazi za hranom, kit je imao izrazito nizak broj otkucaja srca, obicno od cetiri do osam otkucaja u minuti, a ponekad samo dva. Nakon sto je ponovno dosao na povrsinu, brzina otkucaja mu se povecala na 25 do 37 otkucaja u minuti.

REVOLUCIONARNI TEST

Brzi test krvi mogao bi da napravi revoluciju u dijagnostikovanju sepse. Test koji bi za 10 minuta mogao da analizira proteine koji su znak sepse, razvili su naucnici kompanije ciji je izum i kucni test za trudnocu.

Svaki sat kasnjenja u lijecenju sepse povecava rizik od smrti za sedam odsto, tako da je rana dijagnoza kljucna, ali trenutnim testiranjima je potrebno do tri dana kako bi se doslo do rezultata.

Novi test detektuje sepsu iz nekoliko kapi krvi za nekoliko minuta.

Pronalazac je Pol Dejvid koji je napravio i prvi jednostavni kucni test za trudnocu 80-ih godina.

Dok test za trudnocu trazi kljucne hormone u urinu i pokazuje linije u “prozoru” testa, novi test traga za proteinima u krvi koji ukazuju na sepsu.

Sest proteina koje proizvodi imuni sistem da se bore protiv infekcije identifikovani su tokom sedmogodisnjeg testiranja uzoraka od oko 1.000 pacijenata.

Za ovaj test potrebno je svega jedan mililitar krvi da bi se dobio rezultat. Uzorak i gustoca linija koju analizira prenosni citac daje rezultate u roku do 10 minuta.

U laboratoriji ovaj test je detektovao 80 odsto slucajeva sepse.

Testiranje ce se obaviti na 550 pacijenata kako bi bili potvrdeni preliminarni rezultati.

Ocekuje se da bi ovaj test mogao biti u sirokoj upotrebi 2021. godine.

KAO ELVIS

Robi Vilijams polako ulazi u krug najslusanijih muzicara u Velikoj Britaniji, jer je sa novim albumom uspio da 13. put bude na prvom mjestu. Toliko puta je na vrhu top lista bio i Kralj rokenrola Elvis Prisli.

Robijev album Bozicni poklon (The Christmas Present) do prosle nedjelje bio je na drugom mjestu iza grupe Koldplej (Coldplay), ali je sada preuzeo lidersku poziciju.

Apsolutni rekord po broju albuma koji su stigli na prvo mjesto drze Bitlsi – oni su imali 15 takvih ploca.

Pjesma Dance Monkey, australijske pjevacice Tones & I, izjednacila je rekord u zenskoj konkurenciji za singl numeru koja je provela najvise nedjelja – deset – vrhu top lista.

Ovakav uspjeh do sada su imale jos samo Vitni Hjuston 1992. sa pjesmom I Will Always Love You i Rijana sa numerom Umbrella iz 2007.

DJECAK IZ MICIGENA

Petogodisnjak iz Micigena pozvao je sve drugare iz vrtica na sud kako bi bili u publici i svjedocili njegovom zakonskom usvajanju – tako je osvojio srca ljudi sirom svijeta.

Djecak Majkl se u cetvrtak i formalno pridruzio novoj porodici odlukom suda iz okruga Kent.

Na fotografiji koju su zaposlenih iz okruga podijelili na svanicnoj Fejsbuk strani suda vidi se malisan kako se proteze u stolici u sudnici, sjedeci pored usvojitelja.

Iza njih su u publici Majklovi drugari iz vrtica veselo mahali papirnim srcima.

Tokom procesa, svako dijete iz vrtica se predstavilo i objasnilo zasto je doslo da proslavi ovaj dan sa drugarom Majklom.

NAUCNICI ZABRINUTI

Mont Blanc i Materhorn dvije su najpoznatije planine u Alpama i naucnici kazu kako ih klimatske promjene iz korijena mijenjaju povecavajuci opasnost od odrona kamenja i pokreta lednika.

“Na mjestima na kojima smo imali odmorista ne mozete se ovih dana dugo zadrzati zbog opasnosti od odrona kamenja”, kaze Jan Beutel, planinski vodic i naucnik sa svajcarskog univerziteta ETH.

“Sve sto je vece od polovine jabuke, potencijalno je smrtonosno. Planina se uvijek mijenja, ali nema sumnje, sve je vise vecih odrona kamenja”, kaze Beutel.

Jedan od uzroka odrona je otapanje vjecnog leda – stijena i sedimenta koji je obicno okovan ledom citavu godinu.

“Vidimo jasni trend zagrijavanja na podrucju vjecnog leda posebno nakon 2010”, kaze Zanet Notzli, strucnjakinja na Institutu za istrazivanja snijega i odrona u Davosu.

“Ljeti se najgornji metri vjecnog leda otapaju. Ocigledna je tendencija povecavanja toga otopljenog sloja”, dodaje Notzli.

U dodatku na to otapanje vjecnog leda, otapanje snijega dovodi do ulijevanja vode u pukotine, sto izuzetno povecava pritisak, kaze Beutel, i to moze izazvati da se gromade stijena iznenada odvale.

Na italijanskoj strani Mont Blanca na granici s Francuskom, lokalno je stanovnistvo zabrinuto.

Spektakularni lednik Planpinseks klizi sve brze prema dolini kao rezultat globalnog zagrijavanja.

Na ledniku je postavljen radar koji prati kretanje ledene mase svakodnevno.

Neki naucnici tvrde da se pretjeruje u pogledu rizika da tone leda otklizu i pokopaju stanovnike i turiste.

“Nema rizika za Val Feret, cak i da otkliza 250.000 kvadratnih metara”, kaze klimatolog Masimiliano Fazini sa univerziteta Ferara.

On misli da su u ovom slucaju upozorenja pretjerana.

“Stanovnici i turisti nijesu u opasnosti”, istice Fazini.