UMJESTO WWW, “RUNET”

Ruska vlada se priprema da ponovno testira sopstvenu verziju interneta, izolovanu od drugih mreza i nacija, a testiranje bi trebalo da pocne u novembru, tvrde ruski mediji.

Rusija, naime, kako je prenio B92, zeli da se zastiti od sajber napada, zbog cega su njeni strucnjaci osmislili sistem za zastitu sopstvenih racunarskih sistema, koji omogucava Rusima da funkcionisu online i bez pristupa World Wide Webu.

Kriticari, medutim, porucuju da je to samo jedan od nacina na koji Rusija zeli da izoluje svoje gradane od svijeta oko sebe i njegovih uticaja.

Rusija je i ranije najavljivala da planira testiranje sopstvenog interneta. Ono je u februaru ove godine bilo najavljeno, ali se nije dogodilo.

Prema informacijama portala D-Russia, testiranje izolovanosti mreze pocece poslije 1. novembra i ponavljace se najmanje jedanput godisnje.

Vjeruje se da ruska vlada na zavisnost od IT sektora sa Zapada gleda kao na sopstvenu slabost, koju druge nacije mogu da iskoriste protiv Rusije.

Izolaciju ruske internet infrastrukture, koja se cesto naziva RuNet, prati i legislativa koja ogranicava gradanima Rusije pristup odredenim internet stranicama.

Neke od internet stranica i aplikacija kojima ruski gradani imaju ogranicen pristup su poslovna drustvena mreza LinkedIn, aplikacija Telegram i aplikacija Zello.

Ruska vlada je u junu zaprijetila blokiranjem devet najvecih pruzalaca VPN usluga, koji su odbili da sprovode politiku drzavne cenzure.

Americki strucnjaci tvrde da je sada jasno da Rusija zaista zeli da izmijeni svoje sisteme kako bi internet unutar Rusije mogao da se “iskljuci” sa globalnog interneta.

SKUP O PLANINAMA

Svajcarski ministar unutrasnjih poslova Alen Berse rekao je danas da se vise od 10 odsto tamosnjih glecera istopilo u posljednjih pet godina, cega nije bilo vise od vijeka.

Na skupu Svjetske meteoroloske organizacije o uticaju klimatskih promjena na planine Berese je ukazao na hitnost rjesenja, posebno u Svajcarskoj, gdje planine cine dvije trecine teritorije.

To je prvi skupu te agencije UN o tome kako klimatske promjene uticu na planine.

Sastanak koji traje od danas do cetvrtka, okuplja 150 strucnjaka. Oni razmatraju glecere, snijeg i zonu vjecitog leda, permafrost, pojave koje regulisu resurse svjeze vode za oko pola stanovnistva svijeta, i traziti hitnu akciju.

Promjene u planinskim oblastima povecali su rizike od poplava i klizista.

Berse je rekao da je Svajcarska “potpuno” izgubila 500 glecera od pocetka 20. vijeka.

NA FLORIDI

Hotel “Guitar” vrijedan 1,5 milijardi dolara svecano je otvoren prosle sedmice na Floridi.

Mnoge poznate licnosti poput Dzoni Depa, Kloi Kardasian i Bela Torn, bili su na otvorenju prvog hotela u obliku gitare, a goste je zabavljao pop rok bend “Maroon 5”.

Ovaj hotel dio je velikog projekta kompanije “Hard Rock”, ima 35 spratova, te je opremljen svim onim potrepstinama na koje su ljubitelji luksuza navikli, poput bazena, privatne plaze, kluba na plazi, restorana i VIP bazena.

“Nadamo se da ce hotel ‘Guitar’ privuci posjetioce iz cijele Amerike, ali i iz svijeta”, kazao je Jim Alen, predsjednik “Hard Rock Internationala”.

Dodao je i kako je brend Hard Rock jedan od najjacih na svijetu i kako njihova marka predstavlja vise od hrane, pica i mjesta za boravak.

Muzicki elementi su ono sto definise Hard Rock hotele, restorane i zabavne objekte sirom svijeta. Hotel ima i veliki kazino, koji ce sadrzi 3.000 slot aparata, 193 stola za igranje i poker salu sa cetrdeset sest stolova.

Osim toga u hotelu postoje i velike prostorije za sastanke, a tu je i 14 restorana, pa ce svi gosti pronaci nesto po svom ukusu.

SVJETSKI DAN INTERNETA

Danas se obiljezava Svjetski dan Interneta. 29. oktobra 1969. godine poslata je prva elektronska poruka sa Univerziteta u Kaliforniji.

Na danasnji dan 1969. godine u 22.30 casova u laboratoriji na Univerzitetu Kalifornija u Los Andelesu, prva elektronska poruka poslata je sa jednog kompjutera na drugi.

Profesor informatike Lionard Klajnrok nadzirao je apsolventa Carlija Klajna, koji je poslao poruku preko racunarske mreze programeru Bilu Duvalu.

Iako poruka nije inspirativna ili previse misaona, ona je bila vrlo znacajna. Klajn je otkucao slova “L” i “O”. Duval je poruku primio prije nego sto se sistem srusio.

“Zeljeli smo samo da posaljemo jednostavnu rijec ‘login’ (prijava) na Stenford istrazivacki institut”, rekao je Klajnrok.

Poruka, koja se sastojala od jedne rijeci “login”, poslata je u cjelosti nakon sat vremena.

Tim cinom je zacet ARPANET (Research Projects Agency Network) i mreza iz koje ce kasnije nastati internet je rodena.

Uprkos cinjenici da je prvo slanje poruke propalo zbog pada sistema, 2005. godine je utvrdeno, da se dan u kom je poslata prva elektronska poruka, obiljezava kao Medunarodni dan Interneta.

Internet “proslavlja rodendan”, 30. aprila, jer je tog datuma 1993. godine, CERN objavio da je napravio World Wide Web (www), besplatnu i dostupnu tehnologiju.

NAUCNICI OTKRILI

Istrazivaci sa Ricmon univerziteta u Sjedinjenim americkim Drzavama (SAD) izveli su interesantno istrazivanje o voznji.

Eksperimentisali su sa misevima koje su naucili da voze male plasticne automobile u zamjenu za hranu.

Na osnovu testiranja 17 miseva utvrdili su da im je ta aktivnost pomagala da smanje stres.

Prema istrazivacima, ovaj dokaz bi mogao da utre put razvoju alternativnih tretmana za odredene mentalne bolesti.

Napravili su mali elektricni automobil sa aluminijumskom plocom na malim tockovima. Napravili su tri poluge sa bakrenim zicama – lijevo, desno i u sredini.

Mis je mogao da pokrene automobilcic samo ako bi stao na aluminijumsku plocu i dotakao odredenu zicu kojom je birao smjer kretanja.

Poslije visemjesecnog istrazivanja misevi su naucili da se krecu cak i u odredenom smjeru, a na kraju eksperimenta su analizirali njihova lica kako bi utvrdili prisustvo hormona stresa.

Svi misevi su imali ogroman nivo dehidroepiandrosterona, antistres hormona.

Naucnici sa univerziteta Ricmond tvrde da je to rezultat zadovoljstva zbog ucenja novih vjestina, pre svijega voznje malog automobila i promjene smjera.

“DAR S NEBA”

Jedna Kineskinja je u 67. godini na istoku Kine rodila zdravu djevojcicu, postavsi tako potencijalno najstarija drzavljanka te zemlje koja je rodila dijete zacevsi ga prirodnim putem.

Zena koju su mediji nazvali “Tian”, rodila je u petak carskim rezom zdravu djevojcicu u provinciji Sandong, javili su lokalni mediji.

Ljekari porodilista u gradu Zaodzuangu potvrdili su da se 67-godisnja penzionisana ljekarka porodila u njihovoj bolnici, u kojoj je nekada i radila, a portparol je naveo da je zena zatrudnila prirodnim putem posto je koristila svoje poznavanje medicine da na sebi primeijni tradicionalnoi kineski nacin za lijecenje neplodnosti, navodi CNN.

“Dijete je dar sa neba za oboje”, rekao je 68-godisnji suprug gospode Tian za portal guancha.cn.

Engleski dnevni list “Global Times” pise da je bracni par djevojcici dao ime “Tianci”, sto znaci “Dar sa neba”.

Ako se potvrdi da je gospoda Tian zacela prirodnim putem, njena trudnoca bice evidentirana kao svjetski rekord.

Prema Ginisovoj knjizi rekorda, najstarija zena koja je 1997. godine rodila prirodno zaceto dijete je Britanka, a dijete je na svijet donijela u 59. godini zivota.

Svjetski rekord jos uvijek drzi Maria del Karmen Bousada Lara iz Spanije koja je uz pomoc vjestacke oplodnje 2006. godine rodila blizance u 67. godini zivota. Dvije godine nakon toga umrla je od karcinoma.

Lokalni dnevni list “Jinan Times” pise da je gospoda Tian vec majka dvoje djece. Jedno od njih je sin roden 1977. godine neposredno prije stupanja na snagu politike jednog djeteta, ciji je cilj bio suzbiti prevelik prirodni prirastaj stanovnika Kine.

Nedavno je ta politika ublazena, pa je svim parovima omoguceno da imaju dvoje djece.

Ovaj bracni par ima i cerku, i nekoliko unucadi, od kojih je najstarije napunilo 18 godina.

Kako pise CNN, djeca su se protivila tome da njihovi roditelji dobiju jos jedno dijete. “Moja cerka je cak rekla da ce, ako donesem na svijet ovu bebu, prekinuti sve odnose sa nama”, rekla je Tian za CCTV.

NAJSKUPLJI DZEMPER IKAD

Vuneni kardigan lidera grupe “Nirvana”, Kurta Kobejna, prodat je na aukciji u Njujorku za 334.000 dolara.

Kardigan, koji je Kobejn nosio 1993. godine prilikom “Unplugged” izvodenja na MTV-u, prodat je neopran skoro tri decenije, sa sve flekama i rupom od cigarete.

Za sada nije poznato kada je muzicar posljednji put nosio kardigan, ali je ocijenjeno da je to sada najskuplji dzemper ikada prodat na aukciji.

Predsjednik aukcijske kuce “Dzulijens” Deren Dzulijen nazvao je Kobejnov vuneni kardigan “svetim gralom svih odjevnih predmeta koje je on nosio”.

Kobejn se zbog ogromnog uspjeha koji je postigla grupa “Nirvana”, osnovana 1987. godine, godinama borio sa slavom, depresijom i zavisnoscu od narkotika, a ubio se u aprilu 1994. godine, u 27. godini.

ISTRAZIVACI IZ SAD OBORILI REKORDE

Istrazivaci sa Univerziteta u Mejnu, SAD, uspjeli su da sa 3D stampacem odstampaju cijeli brod. Za taj poduhvat tim je istovremeno oborio tri svjetska rekorda.

Mada vecina misli da je stampanje cijelog brodica impresivno, kako tim sa Univerziteta navodi, cini se da to nije najveci objekt koji njihov stampac moze da stampa. Navodno, ukoliko se iskoristi do krajnjih granica, moze da stampa predmete duzine do trideset metara, sirine sedam metara i visine tri metra.

3D stampanje je prilicno nevjerovatno, jer je brodic koji bi, inace, trebalo da se sastavlja sedmicama ili mjesecima, napravljen za tri dana. Ovakav nacin upotrebe ove tehnologije nije novost, uzimajucu u obzir cinjenicu da su americki marinci 2018. godine uspjeli 3D odstampati betonske barake za 40 sati.

Za razliku od tradicionalne proizvodnje, 3D stampanje omogucava ljudima da stvaraju razne vrste predmeta i oblika koje mozda nije moguce stvoriti tradicionalnim metodama.

Tako se 3D stampanje moze koristiti u medicinske svrhe, za 3D stampanja zivih tkiva ili prilagodenih gipseva. Takode, moze se koristiti za proizvodnju vozila, poput motora.

POSLUSAJTE

Pjesma “Happens to the Heart” prvi je objavljeni singl sa posthumnog albuma Lenarda Koena “Thanks for the Dance”, koji ce moci da se cuje od 22. novembra. Tekst pjesme “Happens to the Heart” otvara i njegovu posljednju zbirku pjesama “The Flame”, a video je jedan u nizu koji medunarodni reditelji spremaju za ovaj album.

Inspiracija za spot za pjesmu “Happens to the Heart” bilo je Koenovo iskustvo kao budistickog monaha.

Video je rezirao Danijel Askil, poznat po saradnji sa Sijom. Posthumni album Lenarda Koena “Thanks for the Dance” bice objavljen 22. novembra ove godine.

Askil kaze da je inspiraciju za spot pronasao u pet godina koje je Koen proveo kao budisticki monah u Maunt Bedli zen centru u Kaliforniji.

“Ovaj film je tiha, simbolicna prica koja skicira odbacivanje ega i svega onoga sto donosi slava”, kazao je autor videa.

Album je prethodno najavljen poemom “The Goal”, koju cita pokojni Koen, koji je preminuo 7. novembra 2016. godine.

Ovo posthumno izdanje producirao je Koenov sin, Adam, koji je sa svojim ocem radio i na njegovom posljednjem albumu “You want it darker”. Kao gosti na “Thanks for the Dance” pojavljuje se veliki broj muzicara, medu kojima su i Dejmijen Rajs, Lesli Fajst, Dzenifer Vorns.

Kako je objasnio Adam Koen, u komponovanju muzike za Koenove tekstove izabrali su njegova najkarakteristicnija muzicka obiljezja.

“Ono sto me je najvise dotaklo u vezi sa ovim albumom jeste odgovor onih koji su ga culi. ‘Lenard zivi’, rekli su, jedno za drugim”, porucio je Adam Koen.

Na albumu ce se naci pjesme kao sto su “Moving on”, “The Night of Santiago”, “Thanks for the Dance”, “The Hills”, potom “Listen to the Hummingbird”.

Kako je objavljeno na zvanicnoj Fejsbuk stranici Lenarda Koena, ovaj pjesnik je “opljackao smrt za posljednje reci”, dodajuci da “Thanks for the Dance” nije komemorativna kolekcija pjesama koje se nisu nasle mesta na njegovim albumima, nego je u pitanju “neocekivana zetva novih pjesama, uzbudljivih i vitalnih”.

Tokom svog zivota Lenard Koen je postao, uz Boba Dilana, jedan od najznacajnijih kantautora engleskog govornog podrucja. Jedan je od rijetkih muzicara koji je paznju javnosti privukao najprije kao pisac, odnosno pjesnik, s obzirom na to da je prije objavljivanja prvog albuma “Songs of Leonard Cohen”, iza sebe vec imao tri knjige pjesama i dva romana.

HONGKONG

Hongkongu nakon mjeseci nasilnih protesta mozda prijeti recesija, ali to nije sprecilo jednog tamosnjeg poduzetnika da parking mjesto plati gotovo milion dolara.

Ogromna cifra koju je izdvojio Dzoni Ceung Sun-je pokazatelj je sve vece nejednakosti koja je doprinijela nezadovoljstvu onih koji gotovo pet meseci protestuju u tom finansijskom sredistu, u kojem je jedna od pet osoba siromasna.

Iznos od 970 hiljada dolara je vise od 30 puta veci od prosjecne godisnje plate stanovnika Hongkonga i otprilike je jednak cijeni jednosobnog stana u londonskoj elitnoj cetvrti Celsi.

Parking mjesto se nalazi kod petog najviseg nebodera u Hongkongu. Taj je neboder “Centar” vec punio medijske stupce u oktobru 2017. kad je postao najskuplja poslovna zgrada na svijetu – najbogatiji covjek u Hongkongu prodao ju je za vise od 5 milijardi dolara.

Parking mjesto je kupljeno za basnoslovnu svotu usprkos sve vecoj zabrinutosti oko uticaja prodemokratskih protesta na trziste nekretnina u gradu.

Cijene nekretnina nedavnih mjeseci padaju jer su gradevinske kompnaije primorane da nude nize cijene za nove projekte i smanjuju rente za kancelarije.

Ekonomija Hongkonga trebalo bi ove godine da raste samo do jedan odsto BDP-a, sto je najgora stopa od 2009. godine, kad je svijet pogodila recesija.

“Velik dio vlasnika u Centru su u finansijama ili drugim brzorastucim sektorima”, istice Stenli Pun, direktor kompanije za nekretnine Centaline Commercial. “Tim tajkunima to nije toliko znacajna kupovina, ako je uporedite s vrijednosti kancelarije koju posjeduju”, dodao je.

Stanje trzista nekretnina u toj autonomnoj regiji ranije je postalo politicko pitanje jer su rastuce cijene primorale neke manje kompanije da zbog visokih renti zatvore svoje kancelarije, a dio stanovnika ne moze sebi da priusti kupovinu ili iznajmljivanje kvalitetnih domova.

  • Predlog o ukidanju veta u pretpristupnom procesu za sada podržalo 15 država
    on 20/04/2025 at 19:14

    Kako bi se izbjeglo da bilateralni sporovi utiču na pregovarački proces, Njemačka i Slovenija krajem prošle godine pripremile su non-paper kojim je predviđeno da u pretpristupnom procesu nema mogućnosti veta. To pitanje nedavno je aktuelizovala šefica slovenačke diplomatije, Tanja Fajon, poručivši da taj prijedlog u ovom momentu podržava 15-ak zemalja članica.

  • Dizdarević: Politika me nije žigosala, prvenstveno sam umjetnik
    on 20/04/2025 at 06:30

    Poslanik Abaz Dizdarević smatra da ga politika nije žigosala. Sebe posmatra prvenstveno kao umjetnika i to mu je, kako kaže, primarna djelatnost Teško se ljuti, a kod ljudi najviše cijeni vrcavost duha. Kako je kazao u emisiji "Upoznajte parlamentarce" slobodno vrijeme posvećuje porodici, a ribolov mu je posebna ljubav.

  • Mugoša: Niko nije protiv investicija, ali se moraju poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo
    on 19/04/2025 at 13:18

    Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša, govorio je na Odboru o nedostacima Sporazuma sa UAE, te istakao da niko nije protiv investicija, ali da se mora poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo, interesi lokalne zajednice, kao i obaveze na EU putu.

  • EU poziva na efikasnu primjenu antikorupcijskih mjera
    on 19/04/2025 at 06:22

    Delegacija EU pozvala je Crnu Goru da hitno popuni upražnjena radna mjesta u okviru policijskog sektora za borbu protiv kriminala, uz naglasak na značaj zasluga i proceduralnih mjera zaštite od političkog uticaja u procesu imenovanja na pozicije u Upravi policije.

  • Gorčević: Vrijeme je za članstvo u EU, građani žele rezultate
    on 18/04/2025 at 12:16

    Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević na forumu „EU meets the Balkans“ koji se održava u Sofiji poručila je da je vrijeme za članstvo u EU, te da građani naših država žele rezultate, a institucije EU prepoznaju da je kredibilna politika proširenja ključ za stabilnost i otpornost cijelog kontinenta“.

  • Felten: Njemačka snažno podržava perspektivu pristupa EU, a posebno Crne Gore
    on 18/04/2025 at 05:38

    Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten kazao je u intervjuu za Portal RTCG da Njemačka snažno podržava perspektivu pristupa Evropskoj uniji (EU) svih šest država Zapadnog Balkana, kao i Ukrajine i Moldavije, a posebno Crne Gore, koja je najdalje napredovala u procesu pristupanja.

  • GP URA: Spajić nastavlja sa manipulacijama
    on 17/04/2025 at 18:35

    Iz GP URA saopšteno je da Milojko Spajić nastavlja sa manipulacijama.

  • Premijer u posjeti SAD-u sledeće sedmice
    on 17/04/2025 at 18:01

    Premijer Milojko Spajić boraviće naredne sedmice u radnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

  • Spajić MANS-u: Priznajte grešku, time nećete biti slabiji već jači
    on 17/04/2025 at 17:51

    Premijer Milojko Spajić napisao je na mreži X da je odluka Vlade o zabrani skladištenja cigareta u bescarinskim zonama donijeta 2021. u skladu sa zakonima i time je dio važećeg domaćeg zakonodavstva i pravnog poretka i ona se ne mijenja sporazumom UAE-CG- koji, kako je rekao, u 3.1.4. izričito govori o potrebi usklađenosti sa našim zakonodavstvom. Time je odgovorio nevladinoj organizaciji MANS, iz koje su kazali da je Sporazum sa Emiratima iznad zakona, pa i odluke vlade.

  • "Knežević pokazao izuzetnu hrabrost u promovisanju jezičkih prava i kulturnog nasleđa"
    on 17/04/2025 at 17:33

    U okviru jačanja kulturnih veza Crne Gore i Švajcarske, danas se u Budvi član Glavnog odbora DNP-a Radko Garčević sastao sa Jelenom Mitrović, predsjednicom švajcarskog Udruženja "Mileva Marić Ajnštajn“ iz Berna. Ovaj susret bio je i prilika da se razgovara o značaju i neophodnosti povezivanja kulturnih i obrazovnih institucija u Crnoj Gori i Švajcarskoj.

  • Poslodavci za radnu nedjelju, poslanici protiv zbog povećanja cijena
    on 20/04/2025 at 18:50

    Poslodavci ponovo traže radnu nedjelju, jer je, kažu, od 2019. pola malih radnji ugašeno. No, za njihove zahtjeve političari ponovo nemaju sluha. Jedan od razloga zbog kojeg su protiv je moguće povećanje cijena, a drugi i važniji, kažu, to što radnici imaju pravo na dan koji će provesti sa porodicama.

  • ASP: Tri energetske kompanije sa 50,7 miliona zarade
    on 20/04/2025 at 12:06

    Iz NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštili su da je šest državnih energetskih kompanija lani prosječno upošljavalo ukupno 5.242 zaposlena, a tri kompanije na kraju prošle godine prikazale su neto dobit od 50,7 miliona eura i imale nagomilanog dobitka od 223,9 miliona, što su, kako tvrde, pokazuju finansijski iskazi za 2024. godinu.

  • Martens: Crna Gora da se orjentiše na članstvo u jedinstvenom tržištu EU
    on 19/04/2025 at 18:53

    Zemlje Zapadnog Balkana trebalo bi da se orijentišu na članstvo u jedinstvenom tržištu, koje nudi većinu benefita kao i punopravno članstvo u Evropskoj uniji, ocjenjuju sagovornici Javnog medijskog servisa... Da li ima otpora procesu proširenja, te da li ga možemo očekivati uskoro istraživao je Ivan Mijanović.

  • Vračar: Struja neće biti skuplja ni za jednu kategoriju potrošača
    on 19/04/2025 at 18:40

    Termoelektrana Pljevlja koja proizvodi više od 40 odsto struje potrebne našoj državi, narednih sedam i po mjeseci biće van pogona. Međutim, to neće uticati na uredno snabdijevanje potrošača, koji skupu uvoznu struju za sada neće plaćati... Stavke na računima biće iste u prvoj polovini godine, poručuju iz Elektroprivrede. U planu im je detaljna analiza, nakon koje će javnost obavijestiti da li će struja i poskupjeti.

  • Manji PDV na voće i povrće donio bi niže cijene
    on 19/04/2025 at 11:25

    Kada bi se smanjio PDV na voće i povrće, čemu su pribjegli u državama regiona, ti proizvodi bili bi jeftiniji. Osim toga, poljoprivredni proizvođači lakše bi izmirivali obaveze. Zato u Privrednoj komori još jednom pozivaju Vladu da tu inicijativu, za koju postoji i djelimična podrška u izvršnoj vlasti, što prije realizuju. Ako bi se, kaže za Radio Crne Gore Lidija Rmuš iz komore, dodatno stimulisala domaća proizvodnja, smanjio bi se uvoz poljoprivrednih proizvoda i generalno hrane, na koji je 2024-te potrošeno skoro milijardu eura.

  • Crnoj Gori neophodna jasna politika kvaliteta
    on 18/04/2025 at 21:16

    Crnoj Gori je potrebna jasna nacionalna politika kvaliteta, koja uključuje strategije za privredu, razvojne prilike, pristup tržištu, ali i njegovu i zaštitu potrošača, ocijenio je viši ekspert za infrastrukturu kvaliteta, Janez Furlan.

  • Za Radulovića Sporazum sa UAE opasan, Zečević smatra da će smanjiti potrebu da se zadužujemo
    on 18/04/2025 at 18:43

    Dan nakon rasprave u Skupštini o sporazumima o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, novinari različito komentarišu stavove koji su se mogli čuti u zakonodavnom domu. I dok novinar Zoran Radulović kaže da su sporazumi potencijalno opasni jer ne smatra da će biti korisni za Crnu Goru, novinar i analitičar Predrag Zečević tvrdi da sporazumi nijesu štetni, te da njihova primjena može ubrzati ekonomski razvoj i smanjiti potrebu države za novim zaduženjima.

  • Spajić: Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans
    on 18/04/2025 at 18:39

    Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans, saopštio je premijer Milojko Spajić.

  • Nekoliko vodećih trgovina prošle godine ostvarilo dobit od 35 miliona eura
    on 18/04/2025 at 15:47

    U Akciji za socijalu pravdu napominju da je nekoliko domaćih trgovina, koje slove za vodeće u zemlji, prikazalo na kraju prošle godine neto dobit od 35,1 miliona eura, od čega na dva trgovačka lanca otpada 27,6 miliona eura, pokazuju njihovi finansijski iskazi.

  • Tadić: Novi kredit za Crnogorsku plovidbu nemoguć zbog duga prema državi
    on 18/04/2025 at 14:15

    Prva banka blokirala je prije dva dana žiro račun Crnogorske plovidbe zbog kredita koji je prije dvije godine uzela ta brodarska kompanija. Prva banka je već u januaru htjela da odobri novo zaduženje Crnogorskoj plovidbi, u tom iznosu, na rok od tri godine, ali je Ministarstvo finansija poslije mjesec i po odgovorilo da brodarska kompanija zbog akumuliranog duga prema državi, ne može ući u taj aranžaman koji se može definisati kao nova državna pomoć. To je za Radio Crne Gore objasnio direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.