RACUNANJE

Istrazivaci Gugla su objavili clanak u kojem kazu da su “kvantnim racunarom” obavili proracun koji “tradicionalni racunar” nikada ne bi mogao da dovrsi.

Gugl kaze da je njegov eksperimentalni “kvantni procesor” za samo nekoliko minuta zavrsio proracun na kojem bi “tradicionalni superkompjuter” radio hiljadama godina.

To otkrice danas objavljeno u naucnom casopisu “Nejcr” (Nature) pokazuju da je “kvantno ubrzanje moguce postici u sistemu stvarnog svijeta i da ga ne sprjecavaju nikakvi neotkriveni zakoni fizike”, napisali su istrazivaci.

Kvantno racunanje je rastuca i donekle zbunjujuca tehnologija za drasticno ubrzanu obradu informacija. Kvantni racunari bi jednog dana mogli da iz temelja preobrate obavljanje zadataka za koje bi postojecim racunarima bile potrebne godine rada, ukljucujuci potragu za novim ljekovima i optimizaciju planiranja gradova i saobracaja.

Ta tehnika se oslanja na “kvantne bitove” ili “kjubitove” (qubits) koji mogu da istovremeno registruju podatke vrijednosti i nula i jedan, sto su vrijednosti racunarskog jezika. Velike tehnoloske kompanije Gugl, Majkrosoft, IBM i Intel zivo se bave tom tehnologijom.

Posto mogu imati viseznacnu prirodu, “kvantne stvari mogu biti na vise mjesta istovremeno”, rekao je Kris Monro, fizicar Univerziteta Merilend, osnivac preduzeca za kvantna istrazivanja “IonQ”. “Pravila su vrlo jednostavna, samo su zbunjujuca”, dodao je on.

Guglovi nalazi, medutim, vec nailaze na odbacivanje drugih istrazivaca. Jedna verzija Guglovog dokumenta se pojavila na internetu proslog mjeseca i istrazivaci su je zapazili prije no sto je povucena.

IBM se ubrzo osvrnuo na tvrdnju Gugla da je postigao “kvantnu nadmoc” sto znaci da se stiglo dotle da kvantni racunar moze da obavi proracun koji tradicionalni racunar ne moze ni tokom svog cijelog radnog vijeka. Dokument Gugla koji je nakratko bio na internetu, pokazao je da je racunanje za koje bi najbrzem superkompjuteru na svijetu bilo potrebno 10.000 godina, Guglov kvantni procesor “Sycamore”, zavrsio za svega tri minuta i 20 sekundi.

Ali istrazivaci IBM-a kazu da je Gugl potcijenio “konvencionalni super-racunar” koji se zove “Summit”, i da bi on mogao istu racunicu zavrsiti u roku od dva i po dana. “Summit” je delo IBM-a i radi u Nacionalnoj laboratoriji Ouk Ridz, u Tenesiju.

Gugle nije komentarisao te tvrdnje IBM-a.

Bez obzira na to da li je Gugl postigao “kvantnu nadmoc” ili ne, njegovo otkrice moze biti vazno konkurentima, a ukazuje i da rad na tom polju sazrijeva.

“Tacka ‘kvantne nadmoci’ koju je Gugl navodno postigao, kljucni je korak u potrazi za prakticno upotrebljivim kvantnim racunarima”, napisao je Dzon Preskil, profesor Instituta Kaltek iz Kalifornije koji je izvorno skovao termin “kvantne nadmoci”.

To znaci da istrazivanje “kvantnog racunanja” moze uci u novu fazu, napisao je on, iako ce do znatnijeg uticaja na drustvo “mozda proci i decenije”.

Od proracuna koji je obavio kompjuter Gugla, ima malo prakticne koristi, napisao je Preskil, dodajuci: osim za testiranje procesora.

I Monro je to rekao. “Zanimljivija tacka bice kada se napravi neka korisna aplikacija”, rekao je Preskil.

BIOGEN NAJAVIO

Americka farmaceutska kompanija Biogen juce je objavila da je razvila prvi lijek koji bi mogao usporiti razvoj Alchajmerove bolesti.

Trenutno u svijetu ne postoji nijedan lijek takvog tipa, jer dosad poznati medikamenti pomazu tek u ublazavanju simptoma.

Objava Biogena svojevrsno je iznenadenje, jer je u kompanija pocetkom godine navodno odustala od rada na razvoju ovog lijeka nakon, kako su tada kazali, razocaravajucih rezultata.

Americka kompanija sada namjerava da trazi odobrenje nadleznih americkih organa za, kako su kazali, “revolucionarni” lijek pod nazivom “aducanumab”, a svi potrebni dokumenti trebali bi biti spremni pocetkom 2020, pise BBC.

Proces odobrenja mogao bi potrajati godinu ili dvije, ali ako taj proces bude uspjesan, kompanija namjerava da najprije ponudi sa njim pacijente koji su bili ukljuceni u njihova klinicka ispitivanja.

Nove su analize pokazale da vece doze aducanumaba mogu pomoci pacijentima s ranim znakovima Alchajmerove bolesti, tako sto ce usporiti pogorsanje njihovog stanja, cuvajuci njihovo pamcenje, kao i sposobnost snalazenja u svakodnevnom zivotu.

Aducanumab cilja protein amiloid koji formira goleme naslage u mozgu ljudi koji boluju od ove bolesti. Naucnici vjeruju da su te naslage toksicne za mozdane celije i da bi njihovo uklanjanje uz pomoc ovoga lijeka predstavljalo velik korak naprijed u lijecenju, premda ne i u potpunom izljecenju demencije.

Duze od deset godina u borbi protiv demencije farmaceutske kompanije nijesu ponudile nikakav novi lijek.

“SPECEX” PRAVI MREZU UREDAJA U SVEMIRU

Kompanija “SpaceX” namjerava da ponudi internet korisnicima putem konstelacije satelita, odnosno mreze Starlink, sredinom 2020-tih.

“SpaceX” mora da obavi jos sest do osam lansiranja, a svako podrazumijeva slanje 60 satelita u svemir. To je potrebno kako bi Starlink funkcionisao, a korisnici dobili “internet iz svemira”.

“SpaceX” vidi Starlink kao konstelaciju nekoliko hiljada satelita dizajniranih da orbitiraju nisko iznad Zemlje, te omogucavaju internet konekciju na povrsini.

Dosad je kompanija dobila dozvole Federalne komisije za komunikacije da lansira gotovo 12.000 satelita u orbitu. Prosle godine je predala zahtjev medunarodnom regulatoru pod nazivom Medunarodna unija za telekomunikacije (ITU) u namjeri da dobije radiofrekvencije za komunikaciju s dodatnih 30.000 satelita koji cine mrezu Starlink. To znaci da kompanija zeli dobiti mogucnost da u orbitu lansira 42.000 satelita.

Dosad je “SpaceX” lansirao svega 60 Starlink satelita i to jednim lansiranjem obavljenim u maju ove godine. Tri satelita su zakazala, dok su ostali funkcionalni.

Direktor kompanije Elon Mask je u ponedjeljak objavio tvit na Tviteru koristenjem Starlink sistema.

Medutim, Starlink zahtijeva jos mnogo posla kako bi ga ljudi na Zemlji mogli koristiti. Kompanija mora razviti korisnicki terminal, mali uredaj koji ce korisnici morati da imaju za primanje signala od satelita.

U JERUSALIMU

Arheolozi su pronasli dokaze da je drevni prolaz kojim su isli hodocasnici da se mole na Brdu hrama u Jerusalimu izgradio Pontije Pilat.

Ulica kojom se ide od najjuznije kapije grada prema tom svetilistu bila je zatrpana rusevinama kada su Rimljani unistili i opljackali grad 70. godine.

Drevni prolaz su prvi otkrili britanski arheolozi 1894. godine u jerusalimskom “Davidovom gradu”.

Nakon iskopavanja tokom posljednjih sest godina nadjen je dio te ulice dug 220 metara i preko 100 novcica iz doba Pontija Pilata, prenose britanski mediji.

Arheolozi i istoricari istrazuju mrezu ulica koje su izgradili Rimljani u Jerusalimu vise od 150 godina.

Pomenuta ulica, takozvani “put hodocasnika”, smatrana je znacajnom i ranije ali se vjerovalo da je izgradena u drugom periodu, a zbog novog otkrica sada se pripisuje Pontiju Pilatu koje je bio guverner Judeje od 23. do 36. godine.

Mediji podsjecaju da je Pilat najpoznatiji kao biblijski zvanicnik koji je predsjedavao sudenjem Isusu i naredio da bude razapet na krstu.

Otkrice porijekla ulice je objavljeno u zurnalu Instituta za arheologiju Univerziteta Tel Aviv gdje je navedeno da novcici poticu iz 31. godine, vise od tri decenije od smrti kralja Iroda za koga se vjerovalo da je izgradio ulicu.

Arheolozi smatraju da su ti novcici dokaz da je ulicu gradio Pontije Pilat.

Autori clanka Nahson Santon, Moran Hagbi, Dzoe Uziel i Donald T Ariel su rekli da je ulica siroka najmanje osam metara, da je bila ukrasena izrezbarenim kamenom i da je spajala vazna mjesta u Jerusalimu sto smatraju dokazom da su njome isli hodocasnici.

“Imajuci u vidu hronoloski okvir, duzinu mandata Pontija Pilata i stabilnost njegove ere uz druge infrastrukturne projekte zabiljezene u istorijskim izvorima po svoj prilici Pilat stoji iza izgradnje jedne od glavnih jerusalimskih ulca”, napisali su arheolozi, podsjetivsi da se prije te studije ni jedan od jerusalimskih gradevinskih projekata, sem akvadukta, nije sa sigurnoscu pripisivan ni jednom rimskom guverneru.

Pontije Pilat je bio peti guverner rimske provincije Judeje.

Jevrejski istoricar Josif Flavije i filozof Filon iz Aleksandrije zabiljezili su napetost i nasilje izmedju Pilatove administracije i jevrejske populacije iako njegov dug mandat sugerise da je bio sposoban guverner.

Ulica koja se sada njemu pripisuje vodi od Bazena Siloam gdje je Isus cudom izlijecio covjeka rodenog slijepog otprilike u isto vrijeme kada je ulica izgradena.

Ona je pokrivena velikim kamenim plocama uobicajenim sirom Rimske imperije.

Istrazitelji procjenuju da je oko 10.000 tona krecnjackih stena upotrijebljeno za izgradnju, sto je bio veliki poduhvat i da je ulica izmedu ostalog bila mozda namijenjena da smanji napetost u odnosima s jevrejskim stanovnistvom.

“DANILOVGRADATION”

Pobjednicka kompozicija takmicenja gimnazijskih bendova “Danilovgardation”, “Suzana”, u izvodenju benda “Ne bilo rock-a” iz niksicke gimnazije, snimljena je ovih dana u studiju “Electrick Recording Studio” u Podgorici.

“Danilovgradation” je takmicenje crnogorskih gimnazijskih bendova koje je 10. maja organizovano prvi put, a organizator je danilovgradska gimnazija sa Ministarstvom prosvjete i opstinom Danilovgrad.

Ovo je bilo prvo okupljanje crnogorskih gimnazijalaca, a spojila ih je ljubav prema dobroj muzici. Ziri je radio u sastavu Zeljko Milovic, Vjera Nikolic, Vlado Maras, Mihailo Radonjic i Nina Zizic.

Druga nagrada, audio oprema u vrijednosti od 300 eura, pripala je bendu iz kotorske gimnazije “Sunset”, a elektricna gitara, kao treca nagrada, posla je u ruke benda “Krug” iz barske gimnazije.

“Takmicenje je bilo organizovano tako da od tri kompozicije koje su izvodenje, jedna bude autorska. Na ovaj nacin uspjesno je realizovan glavni cilj takmicenja, a to je da se mladi ljudi podstaknu na kreaciju i stvaranje svojih djela, a ne da samo imitiraju ili interpretiraju vec postojeca. Ispunjeni su i ostali ciljevi, a to su: usmjeravanje srednjoskolaca na kvalitetne sadrzaje, unapredenje vannastavnih sadrzaja, razvijanje kostruktivne kriticke misli, uvazavanje razlicitosti”, isticu u danilovgradskoj Gimnaziji.

Clanovi benda “Ne bilo rock-a” su rekli da im je ovaj projekat dao sansu da pokazu ljubav prema rok muzici i da uzivaju u svakom trenutku.

“Takmicenje ‘Danilovgradation’ je bio odlican nacin da svi cujemo nesto novo, ali i da uzivamo u starijim pjesmama koje su oblikovale ovaj muzicki zanr. Bendovi koji su dosli iz svih gradova Crne Gore imali su sansu da se upoznaju i da zajedno ovaj dogadaj ucine nezaboravnim. Naravno, nagrade koje su uslijedile bile su rezultat rada i truda. Sva nasa ocekivanja su bila ispunjena”, kazali su u bendu.

Direktorica danilovgradske gimnazije “Petar I Petrovic Njegos” Natasa Latkovic, rekla je da su svi pozitivno reagovali na ideju i projekat.
“Srednjoskolci su svirali na bini i sa ozvucenjem na kojem bi im pozavidjela velika imena muzicke scene. Glasanje je bilo transparentno, jer se njegov tok mogao pratiti na led ekranu kao na velikim takmicenjima. Rijeci hvale nijesu zalili ni clanovi zirija koji su izrazili zelju da ‘Danilovgradation’ preraste u tradicionalnu manifestaciju. Takmicenje ne bi bilo izvodljivo bez podrske Ministarstva prosvjete i opstine Danilovgrad, a nezaobilazna podrska su bili i sponzori nagrada: PAM, Muzicki magazin Glorija i Euro Unit. Ostaje samo da nastavimo gdje smo stali i ne dozvolimo da se ova prica zavrsi jednim izdanjem”, porucila je Latkovic.

PR Ministarstva prosvjete Milica Lekic je istakla da je takmicenje bilo takvo da je ostavilo obavezu da narednih godina bude sve vece, a Zorica Kovacevic, predsjednica opstine Danilovgrad, je dodala da je lokalna uprava prepoznala sjajnu ideju.

“Bili smo domacini ne samo takmicarima iz devet crnogorskih gradova, vec i njihovoj brojnoj publici. Posebno nas raduje sto se ova manifestacija podudarila i sa godinom u kojoj proslavljamo 150 godina od osnivanja Opstine. Nasa gimnazija ce u nama imati pouzdanog partnera za realizaciju aktivnosti koje su od interesa za mlade i podsticu njihovo stvaralastvo i kreativnost”, kazala je Kovacevic.

Pjesmu mozete naci na sljedecem linku.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

U NOVEMBRU

Najljepsi djecak svijeta Viktor Ukovic Dukic iz Berana otvorice Serbia kids fashion week koji ce se odrzati od 6. do 10. novembra a predstavice Crnu Goru i na jednom svjetskom takmicenju u Kini.

Kako je kazala njegova majka Elmaza, Viktor ce otvoriti Serbia kids fashion week na poziv Marini Dordevic dorektorica udruzenja Diva tourism Serba.

Viktor je pozvan i da predstavi Crnu Goru i na svjetskom takmicenju u Kini koje ce se odrzati u maju 2020. godine.

“Trudicemo se maksimalno da na najljepsi nacin predstavimo svoju drzavu”, kazala je njegova mama Elmaza.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

NADMETANJE U ULCINJU

Predstavnica Meksika Alesandra Diaz pobjednica je svjetskog takmicenja ljepote, koje se odrzalo u Ulcinju, “Miss Globe”. Predstavnica Crne Gore, 21-godisnja Martina Bozinovic osvojila je titulu “mis turizma”.

Prva pratilja meksicke ljepotice je mis Trinidada i Tobaga, a za njom slijede ljepotice iz Filipina, Kanade i Ceske. Titulu najfotogenicnije misice odnijela je predstavnica Sjeverne Makedonije, mis kosmopoliten je Albanka Klea Busi, dok je mis interkontitental osvojila Australijanka.

Na takmicenju su se nadmetale ljepotice iz vise od 50 zemalja.

Tokom boravka u nasoj zemlji, one su posjetile Podgoricu, Tivat, Bar, Kotor i Cetinje, a sve u cilju promocije turistickih potencijala.

Predstavnica Crne Gore, 21-godisnja Martina Bozinovic ranije je za Portal RTCG kazala da su djevojke najvise bile odusevljene Tivtom i Portom Montenegrom, ali i Cetinjem.

“Osjecam neku vrstu odgovornosti zbog uloge domacina. Iz tog razloga lakse mi je bilo prosle godine na takmicenju “Miss Tourism World” u Kini”, kazala je kroz osmijeh Martina, navodeci da ne razmislja o pobjedi, vec samo da predstavi nasu zemlju na najbolji nacin.

PODACI NASA

Prema podacima NASA, tokom proteklih godinu dana Zemlji se priblizilo oko hiljadu asteroida, ali su svi prosli pored planete na bezbjednom rastojanju.

Godisnje, u prosjeku, sedam svemirskih tijela stigne do Zemljine povrsine. Ona ne izazivaju ozbiljna razaranja, ali mogu da izazovu strah, kao u slucaju Celjabinskog meteorita. Tokom nama poznate geoloske istorije, bilo je manje od deset katastrofalnih sudara Zemlje sa asteroidima.

Pod ledenim pokrovom Antarktika, u oblasti Vilksove zemlje, nalazi se ogroman krater precnika oko 500 kilometara. Americki naucnici su 2009. godine, na osnovu analize podataka sa satelita “Grejs”, zakljucili da je rijec o krateru koji se obrazovao u sudaru svemirskog tijela i Zemlje, pise Sputnjik.

Prema procjenama strucnjaka, to se dogodilo prije oko 250 miliona godina, sto se poklapa sa najvecim masovnim pomorom na Zemlji – permskim (poslednji period paleozoika).

Tada je nestalo 96 odsto morskih i 73 odsto kopnenih kicmenjaka. To je jedini put u istoriji nase planete kada je doslo i do masovnog izumiranja insekata: nestalo je gotovo 83 odsto vrsta iz te klase.

Zivotinje, medutim, nisu uginule momentalno. Prema istrazivanju Masacusetskog univerziteta, izumiranje je trajalo oko 60.000 godina.

Kineski naucnici, ipak, smatraju da je taj period bio znatno kraci i da je 90 odsto vrsta nestalo tokom nekoliko hiljada godina. Uzroci su bili vulkanska zima, efekat staklene baste i povecanje kiselosti okeanske vode – rezultat naglog povecanja vulkanske aktivnosti na teritoriji danasnjeg Sibira.

Postoje, naravno, i alternativne teorije o masovnom izumiranju tokom perma: iznenadna eksplozija metana, promena hemijskog sastava morske vode, pa cak i pad drugog asteroida – na teritoriji danasnje Australije.

Nestanak dinosaurusa

Mnoge vrste dinosaurusa takode su mogle da nestanu sa Zemlje zbog ogromnog asteroida koji je pao prije 66 miliona godina na poluostrvo Jukatan, u savremenom Meksiku. Tada je na tom mjestu bilo more duboko najmanje 30 metara.

Prema istrazivanju medunarodne grupe naucnika, udar asteroida o morsko dno bio je uporediv sa eksplozijom deset atomskih bombi. Mocni cunamiji visoki po nekoliko stotina metara pogodili su kopno. Zapalile su se sume, a pozari su se sirili hiljadama kilometara.

Iz stena u koje je udario asteroid isparili su minerali koji sadrze sumpor, zbog cega se u atmosferi naslo najmanje 325 milijardi tona te supstance. To je izazvalo globalno zahladenje.

Dinosaurusi, leteci gusteri, brojni mekusci i mnoge druge zivotinjske vrste nisu prezivjele tu kataklizmu. Uginulo je 16 odsto porodica morskih zivotinja, kao i 18 odsto porodica kopnenih kicmenjaka.

Pre oko 34 miliona godina planeta je ostala bez 15 odsto svih vrsta zivotinja. U okeanu je izumrlo najvise drevnih vrsta kitova, a na kopnu je katastrofa najvise pogodila kopitare.

U knjizi Sergeja Visnjevskog iz Instituta za mineralogiju i petrografiju Ruske akademije nauka navedena je hipoteza o tome da je izumiranje bilo rezultat naglog zahladenja, izazvanog padom dva asteroida odjednom: u Sjevernoj Americi i u Sibiru.

Analiza stijena iz tog geoloskog perioda je pokazala da su u pocetku srednje godisnje temperature rasle, a da je zatim doslo do jakog zahladenja. Vremenski se ono poklapa sa padom asteroida.

Prema misljenju geologa sa univerziteta u Kaliforniji i Teksasu, poslije udara nebeskih tijela o Zemlju, zbog ogromne kolicine prasine, atmosfera je postala manje prozracna za sunceve zrake, zbog cega je doslo do globalnog zahladenja. Nisu sve zivotinje mogle da se prilagode nagloj promeni klime, sto je dovelo do njihovog izumiranja.

Nebeska platina

Jedno od posljednjih velikih izumiranja dogodilo se prije oko 13.000 godina. Tada je planeta zauvjek ostala bez mamuta, velikih bizona i gigantskih lenjivaca. Jedan od razloga je ledeno doba, za koje se zna na osnovu analize ledenih jezgara Grenlanda.

Americki naucnici su 2007. godine iznijeli hipotezu da je ledeno doba rezultat pada asteroida ili komete na Zemlju. Dvanaest godina kasnije to je potvrdeno, i to na osnovu proucavanja koncentracije platine na nekoliko tacaka planete. Stvar je u tome sto ovaj metal u velikim kolicinama sadrze meteoriti: ako ga ima mnogo u stenama, moze se govoriti o kosmickom udaru.

Strucnjaci su pronasli sloj sa povisenim sadrzajem platine u Juznoj Africi, na Grenlandu, u Zapadnoj Aziji, Juznoj i Sjevernoj Americi i u Evropi. Svi slojevi su datirani na isti period — prije 12.680 godina.

  • Predlog o ukidanju veta u pretpristupnom procesu za sada podržalo 15 država
    on 20/04/2025 at 19:14

    Kako bi se izbjeglo da bilateralni sporovi utiču na pregovarački proces, Njemačka i Slovenija krajem prošle godine pripremile su non-paper kojim je predviđeno da u pretpristupnom procesu nema mogućnosti veta. To pitanje nedavno je aktuelizovala šefica slovenačke diplomatije, Tanja Fajon, poručivši da taj prijedlog u ovom momentu podržava 15-ak zemalja članica.

  • Dizdarević: Politika me nije žigosala, prvenstveno sam umjetnik
    on 20/04/2025 at 06:30

    Poslanik Abaz Dizdarević smatra da ga politika nije žigosala. Sebe posmatra prvenstveno kao umjetnika i to mu je, kako kaže, primarna djelatnost Teško se ljuti, a kod ljudi najviše cijeni vrcavost duha. Kako je kazao u emisiji "Upoznajte parlamentarce" slobodno vrijeme posvećuje porodici, a ribolov mu je posebna ljubav.

  • Mugoša: Niko nije protiv investicija, ali se moraju poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo
    on 19/04/2025 at 13:18

    Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša, govorio je na Odboru o nedostacima Sporazuma sa UAE, te istakao da niko nije protiv investicija, ali da se mora poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo, interesi lokalne zajednice, kao i obaveze na EU putu.

  • EU poziva na efikasnu primjenu antikorupcijskih mjera
    on 19/04/2025 at 06:22

    Delegacija EU pozvala je Crnu Goru da hitno popuni upražnjena radna mjesta u okviru policijskog sektora za borbu protiv kriminala, uz naglasak na značaj zasluga i proceduralnih mjera zaštite od političkog uticaja u procesu imenovanja na pozicije u Upravi policije.

  • Gorčević: Vrijeme je za članstvo u EU, građani žele rezultate
    on 18/04/2025 at 12:16

    Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević na forumu „EU meets the Balkans“ koji se održava u Sofiji poručila je da je vrijeme za članstvo u EU, te da građani naših država žele rezultate, a institucije EU prepoznaju da je kredibilna politika proširenja ključ za stabilnost i otpornost cijelog kontinenta“.

  • Felten: Njemačka snažno podržava perspektivu pristupa EU, a posebno Crne Gore
    on 18/04/2025 at 05:38

    Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten kazao je u intervjuu za Portal RTCG da Njemačka snažno podržava perspektivu pristupa Evropskoj uniji (EU) svih šest država Zapadnog Balkana, kao i Ukrajine i Moldavije, a posebno Crne Gore, koja je najdalje napredovala u procesu pristupanja.

  • GP URA: Spajić nastavlja sa manipulacijama
    on 17/04/2025 at 18:35

    Iz GP URA saopšteno je da Milojko Spajić nastavlja sa manipulacijama.

  • Premijer u posjeti SAD-u sledeće sedmice
    on 17/04/2025 at 18:01

    Premijer Milojko Spajić boraviće naredne sedmice u radnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

  • Spajić MANS-u: Priznajte grešku, time nećete biti slabiji već jači
    on 17/04/2025 at 17:51

    Premijer Milojko Spajić napisao je na mreži X da je odluka Vlade o zabrani skladištenja cigareta u bescarinskim zonama donijeta 2021. u skladu sa zakonima i time je dio važećeg domaćeg zakonodavstva i pravnog poretka i ona se ne mijenja sporazumom UAE-CG- koji, kako je rekao, u 3.1.4. izričito govori o potrebi usklađenosti sa našim zakonodavstvom. Time je odgovorio nevladinoj organizaciji MANS, iz koje su kazali da je Sporazum sa Emiratima iznad zakona, pa i odluke vlade.

  • "Knežević pokazao izuzetnu hrabrost u promovisanju jezičkih prava i kulturnog nasleđa"
    on 17/04/2025 at 17:33

    U okviru jačanja kulturnih veza Crne Gore i Švajcarske, danas se u Budvi član Glavnog odbora DNP-a Radko Garčević sastao sa Jelenom Mitrović, predsjednicom švajcarskog Udruženja "Mileva Marić Ajnštajn“ iz Berna. Ovaj susret bio je i prilika da se razgovara o značaju i neophodnosti povezivanja kulturnih i obrazovnih institucija u Crnoj Gori i Švajcarskoj.

  • Poslodavci za radnu nedjelju, poslanici protiv zbog povećanja cijena
    on 20/04/2025 at 18:50

    Poslodavci ponovo traže radnu nedjelju, jer je, kažu, od 2019. pola malih radnji ugašeno. No, za njihove zahtjeve političari ponovo nemaju sluha. Jedan od razloga zbog kojeg su protiv je moguće povećanje cijena, a drugi i važniji, kažu, to što radnici imaju pravo na dan koji će provesti sa porodicama.

  • ASP: Tri energetske kompanije sa 50,7 miliona zarade
    on 20/04/2025 at 12:06

    Iz NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštili su da je šest državnih energetskih kompanija lani prosječno upošljavalo ukupno 5.242 zaposlena, a tri kompanije na kraju prošle godine prikazale su neto dobit od 50,7 miliona eura i imale nagomilanog dobitka od 223,9 miliona, što su, kako tvrde, pokazuju finansijski iskazi za 2024. godinu.

  • Martens: Crna Gora da se orjentiše na članstvo u jedinstvenom tržištu EU
    on 19/04/2025 at 18:53

    Zemlje Zapadnog Balkana trebalo bi da se orijentišu na članstvo u jedinstvenom tržištu, koje nudi većinu benefita kao i punopravno članstvo u Evropskoj uniji, ocjenjuju sagovornici Javnog medijskog servisa... Da li ima otpora procesu proširenja, te da li ga možemo očekivati uskoro istraživao je Ivan Mijanović.

  • Vračar: Struja neće biti skuplja ni za jednu kategoriju potrošača
    on 19/04/2025 at 18:40

    Termoelektrana Pljevlja koja proizvodi više od 40 odsto struje potrebne našoj državi, narednih sedam i po mjeseci biće van pogona. Međutim, to neće uticati na uredno snabdijevanje potrošača, koji skupu uvoznu struju za sada neće plaćati... Stavke na računima biće iste u prvoj polovini godine, poručuju iz Elektroprivrede. U planu im je detaljna analiza, nakon koje će javnost obavijestiti da li će struja i poskupjeti.

  • Manji PDV na voće i povrće donio bi niže cijene
    on 19/04/2025 at 11:25

    Kada bi se smanjio PDV na voće i povrće, čemu su pribjegli u državama regiona, ti proizvodi bili bi jeftiniji. Osim toga, poljoprivredni proizvođači lakše bi izmirivali obaveze. Zato u Privrednoj komori još jednom pozivaju Vladu da tu inicijativu, za koju postoji i djelimična podrška u izvršnoj vlasti, što prije realizuju. Ako bi se, kaže za Radio Crne Gore Lidija Rmuš iz komore, dodatno stimulisala domaća proizvodnja, smanjio bi se uvoz poljoprivrednih proizvoda i generalno hrane, na koji je 2024-te potrošeno skoro milijardu eura.

  • Crnoj Gori neophodna jasna politika kvaliteta
    on 18/04/2025 at 21:16

    Crnoj Gori je potrebna jasna nacionalna politika kvaliteta, koja uključuje strategije za privredu, razvojne prilike, pristup tržištu, ali i njegovu i zaštitu potrošača, ocijenio je viši ekspert za infrastrukturu kvaliteta, Janez Furlan.

  • Za Radulovića Sporazum sa UAE opasan, Zečević smatra da će smanjiti potrebu da se zadužujemo
    on 18/04/2025 at 18:43

    Dan nakon rasprave u Skupštini o sporazumima o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, novinari različito komentarišu stavove koji su se mogli čuti u zakonodavnom domu. I dok novinar Zoran Radulović kaže da su sporazumi potencijalno opasni jer ne smatra da će biti korisni za Crnu Goru, novinar i analitičar Predrag Zečević tvrdi da sporazumi nijesu štetni, te da njihova primjena može ubrzati ekonomski razvoj i smanjiti potrebu države za novim zaduženjima.

  • Spajić: Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans
    on 18/04/2025 at 18:39

    Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans, saopštio je premijer Milojko Spajić.

  • Nekoliko vodećih trgovina prošle godine ostvarilo dobit od 35 miliona eura
    on 18/04/2025 at 15:47

    U Akciji za socijalu pravdu napominju da je nekoliko domaćih trgovina, koje slove za vodeće u zemlji, prikazalo na kraju prošle godine neto dobit od 35,1 miliona eura, od čega na dva trgovačka lanca otpada 27,6 miliona eura, pokazuju njihovi finansijski iskazi.

  • Tadić: Novi kredit za Crnogorsku plovidbu nemoguć zbog duga prema državi
    on 18/04/2025 at 14:15

    Prva banka blokirala je prije dva dana žiro račun Crnogorske plovidbe zbog kredita koji je prije dvije godine uzela ta brodarska kompanija. Prva banka je već u januaru htjela da odobri novo zaduženje Crnogorskoj plovidbi, u tom iznosu, na rok od tri godine, ali je Ministarstvo finansija poslije mjesec i po odgovorilo da brodarska kompanija zbog akumuliranog duga prema državi, ne može ući u taj aranžaman koji se može definisati kao nova državna pomoć. To je za Radio Crne Gore objasnio direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.