POSTUPAK TUŽILAŠTVA

Uprava carina obavijestila je Upravu policije i nadležno tužilaštvo radi preduzimanja istražnih radnji u cilju otkrivanja obima zloupotrebe i eventualnog pronalaženja ilegalne štamparije, koja je izradila falisfikovane akcizne markice.

Iz tužilaštva su za Dan, potvrdili da je izviđaj u toku, ali da ne mogu da daju informacije o preduzetim aktivnostima

Uprava policije i tužilaštvo provjeravaju ko u Crnoj Gori posjeduje ilegalnu štampariju za štampanje lažnih akciznih markica.

To se može zaključiti na osnovu podataka iz Izvještaja o aktivnostima na suzbijanju sive ekonomije sa predlogom mjera za suzbijanje sive ekonomije.

Radi se o izvještaju koji tretira period realizovanih aktivnosti tokom 2018. godine i od januara do septembra 2019. godine.

“Tokom kontrole jednog maloprodajnog objekta u Budvi otkrivene su akcizne markice za koje je provjerom, vještačenjem kod štamparije “Obod” Cetinje potvrđena sumnja da su one falsifikovane. Obaviješteni su Uprava policije i nadležno tužilaštvo radi preduzimanja istražnih radnji u cilju otkrivanja obima ove zloupotrebe i eventualnog pronalaženja „štamparije” u kojoj su izrađene akcizne markice piše u dijelu izvještaja o aktivnostima Uprave carina vezanim za suzbijanje sive ekonomije”, navodi se u izvještaju.

Nije objašnjeno na kakvim proizvodima su uočene lažne akcizne markice.

CEDEM

Svaka peta mlada osoba pripada organizacijama koje su u vezi sa obrazovanjem, sportom ili kulturom i umjetnošću, a svaka treća mlada osoba zna za omladinski klub i kancelariju za mlade, pokazuju podaci koje je objavio Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u istraživanju o građanskoj i političkoj participaciji mladih u Crnoj Gori.

Projektni koordinator i koautor sprovedenog istraživanja Marko Pejović, kazao je da su vidljivi napori koje ulaže Ministarstvo sporta i mladih, kao i rezultati usvajanja Zakona o mladima iz aprila 2019. godine, u oblasti unapređenja planiranja i sprovođenja omladinske politike, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, imajući u vidu da četvrtina (25,2%) mladih smatra da država i institucije rade sve na poboljšanju njihovog položaja.

„Novim normativnim rješenjima stvoreni su uslovi za jačanje institucionalnog okvira za planiranje i sprovođenje omladinske politike, sa fokusom na osnaživanje omladinskih servisa u kojima se sprovode omladinske aktivnosti i obavlja omladinski rad“, istakao je Pejović.

On je naveo da ostali državni organi i institucije trebaju da slijede primjer Ministarstva sporta i mladih i ulažu snažnije napore putem zajedničkih inicijativa i sinergije, kako bi ostvareni rezultati bili još prepoznatljiviji mladima i doprinosili sveukupnoj društvenoj koristi“.

Najveći broj mladih zna za Savjet mladih, omladinski klub i Kancelariju za mlade, a nešto manji broj ispitanika za lokalni savjet za mlade, dok, kada je riječ o volontiranju, podaci pokazuju da mladi u značajno većoj mjeri volontiraju u odnosu na one koji pripadaju starijim kategorijama populacije i da na taj način ostvaruju niz benefita, poput veće informisanosti.

Informisanost i upotreba različitih portala koji sadrže važne informacije su veoma važni za učešće građana, a posebno mladih u digitalnoj eri.

„Na pitanje koliko su upoznati sa postojanjem, kao i samim sadržajem portala „e-uprava“, „e-peticija“ i aplikacijom „Budi odgovoran“, oko 30% mladih su do sada posjećivali ove portale, a u nešto manjem procentu su koristili usluge koje im pružaju“, rekao je Pejović.

Najmanji je procenat onih ispitanika koji su se do sada obraćali ministru u Vladi, odbornicima ili poslanicima u Parlamentu i onih koji su se obraćali Ombudsmanu. Nešto više mladih građana se obraćalo mjesnoj zajednici ili gradonačelniku, zatim onih koji su se obraćali nevladinim organizacijama ili medijima, ili učestvovali na javnim raspravama – pokazuju podaci.

„Međutim, preko 50% mladih izjasnilo se da „nijesu do sada, ali da bi mogli u budućem periodu“ da se obraćaju medijima, Ombudsmanu, gradonačelniku, nadležnim institucijama i nevladinim organizacijama. Posebno ohrabruje da se 46,2% mladih izjasnilo da bi mogli učestvovati u javnim raspravama”, navodi Pejović.

Navedeni podaci nedvosmisleno ukazuju da mladi sve više koriste mehanizme koji im stoje na raspolaganju, ali da je na svim društvenim akterima da doprinesu njihovoj većoj vidljivosti i boljem razumijevanju, kao i funkcionisanju putem konstruktivnih kritika i predloga.

CEDEM

Svaka peta mlada osoba pripada organizacijama koje su u vezi sa obrazovanjem, sportom ili kulturom i umjetnošću, a svaka treća mlada osoba zna za omladinski klub i kancelariju za mlade, pokazuju podaci koje je objavio Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u istraživanju o građanskoj i političkoj participaciji mladih u Crnoj Gori.

Projektni koordinator i koautor sprovedenog istraživanja Marko Pejović, kazao je da su vidljivi napori koje ulaže Ministarstvo sporta i mladih, kao i rezultati usvajanja Zakona o mladima iz aprila 2019. godine, u oblasti unapređenja planiranja i sprovođenja omladinske politike, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, imajući u vidu da četvrtina (25,2%) mladih smatra da država i institucije rade sve na poboljšanju njihovog položaja.

„Novim normativnim rješenjima stvoreni su uslovi za jačanje institucionalnog okvira za planiranje i sprovođenje omladinske politike, sa fokusom na osnaživanje omladinskih servisa u kojima se sprovode omladinske aktivnosti i obavlja omladinski rad“, istakao je Pejović.

On je naveo da ostali državni organi i institucije trebaju da slijede primjer Ministarstva sporta i mladih i ulažu snažnije napore putem zajedničkih inicijativa i sinergije, kako bi ostvareni rezultati bili još prepoznatljiviji mladima i doprinosili sveukupnoj društvenoj koristi“.

Najveći broj mladih zna za Savjet mladih, omladinski klub i Kancelariju za mlade, a nešto manji broj ispitanika za lokalni savjet za mlade, dok, kada je riječ o volontiranju, podaci pokazuju da mladi u značajno većoj mjeri volontiraju u odnosu na one koji pripadaju starijim kategorijama populacije i da na taj način ostvaruju niz benefita, poput veće informisanosti.

Informisanost i upotreba različitih portala koji sadrže važne informacije su veoma važni za učešće građana, a posebno mladih u digitalnoj eri.

„Na pitanje koliko su upoznati sa postojanjem, kao i samim sadržajem portala „e-uprava“, „e-peticija“ i aplikacijom „Budi odgovoran“, oko 30% mladih su do sada posjećivali ove portale, a u nešto manjem procentu su koristili usluge koje im pružaju“, rekao je Pejović.

Najmanji je procenat onih ispitanika koji su se do sada obraćali ministru u Vladi, odbornicima ili poslanicima u Parlamentu i onih koji su se obraćali Ombudsmanu. Nešto više mladih građana se obraćalo mjesnoj zajednici ili gradonačelniku, zatim onih koji su se obraćali nevladinim organizacijama ili medijima, ili učestvovali na javnim raspravama – pokazuju podaci.

„Međutim, preko 50% mladih izjasnilo se da „nijesu do sada, ali da bi mogli u budućem periodu“ da se obraćaju medijima, Ombudsmanu, gradonačelniku, nadležnim institucijama i nevladinim organizacijama. Posebno ohrabruje da se 46,2% mladih izjasnilo da bi mogli učestvovati u javnim raspravama”, navodi Pejović.

Navedeni podaci nedvosmisleno ukazuju da mladi sve više koriste mehanizme koji im stoje na raspolaganju, ali da je na svim društvenim akterima da doprinesu njihovoj većoj vidljivosti i boljem razumijevanju, kao i funkcionisanju putem konstruktivnih kritika i predloga.

STRATEGIJA

Tri muškarca, dvije žene i dvoje djece iz Crne Gore nalaze se u Siriji na teritoriji pod kontrolom ISIL-a, navodi se u Strategiji prevencije i suzbijanja radikalizacije i nasilnog ekstremizma za period 2020-2024. godine koji je usvojila Vlada.

“Od oktobra 2012. do kraja 2018. godine, u Siriju su otputovala 23 punoljetna crnogorska državljanina (18 muškaraca i pet žena), zajedno sa troje djece”, ističe se u Strategiji, a prenosi portal CDM.

U izvještaju piše da je u Siriji poginulo šest muškaraca iz Crne Gore.

“Osam punoljetnih osoba od kojih sedam muških i jedna ženska, kao i jedno dijete se vratili su se u Crnu Goru”, stoji u strateškom dokumentu.

Od novembra 2015. godine, nema registrovanih odlazaka crnogorskih državljana u Siriju.

“U Istočnoj Ukrajini je, od 2014. godine boravilo pet punoljetnih crnogorskih državljana i svi su se vratili u Crnu Goru”, ističe se u strategiji.

Od ukupnog broja “stranih boraca”, u Višem sudu u Podgorici vođena su dva krivična postupka, zbog krivičnog djela učestvovanje u stranim oružanim formacijama.

Jedna osoba proglašena je krivom zbog učešća u stranim oružanim formacijama u Istočnoj Ukrajini i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, odnosno na tri godine i pet mjeseci zbog drugih krivičnih djela u sticaju sa krivičnim djelom učestvovanje u stranim oružanim formacijama.

Druga osoba proglašena je krivom zbog učestvovanja u stranim oružanim formacijama u Siriji i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci.

“Oba lica su odslužila dosuđenu kaznu i puštena su na slobodu”, ističe se u strategiji.

STRATEGIJA

Tri muškarca, dvije žene i dvoje djece iz Crne Gore nalaze se u Siriji na teritoriji pod kontrolom ISIL-a, navodi se u Strategiji prevencije i suzbijanja radikalizacije i nasilnog ekstremizma za period 2020-2024. godine koji je usvojila Vlada.

“Od oktobra 2012. do kraja 2018. godine, u Siriju su otputovala 23 punoljetna crnogorska državljanina (18 muškaraca i pet žena), zajedno sa troje djece”, ističe se u Strategiji, a prenosi portal CDM.

U izvještaju piše da je u Siriji poginulo šest muškaraca iz Crne Gore.

“Osam punoljetnih osoba od kojih sedam muških i jedna ženska, kao i jedno dijete se vratili su se u Crnu Goru”, stoji u strateškom dokumentu.

Od novembra 2015. godine, nema registrovanih odlazaka crnogorskih državljana u Siriju.

“U Istočnoj Ukrajini je, od 2014. godine boravilo pet punoljetnih crnogorskih državljana i svi su se vratili u Crnu Goru”, ističe se u strategiji.

Od ukupnog broja “stranih boraca”, u Višem sudu u Podgorici vođena su dva krivična postupka, zbog krivičnog djela učestvovanje u stranim oružanim formacijama.

Jedna osoba proglašena je krivom zbog učešća u stranim oružanim formacijama u Istočnoj Ukrajini i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, odnosno na tri godine i pet mjeseci zbog drugih krivičnih djela u sticaju sa krivičnim djelom učestvovanje u stranim oružanim formacijama.

Druga osoba proglašena je krivom zbog učestvovanja u stranim oružanim formacijama u Siriji i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci.

“Oba lica su odslužila dosuđenu kaznu i puštena su na slobodu”, ističe se u strategiji.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

 

Na današnji dan 1746. Vasilije  Petrović, kao arhimandrit  Cetinjskog manastira, poslao je ruskom dvoru pismo s porukama zahvalnosti na dotadašnjoj pomoći Crnoj Gori, uz molbu da se u štampu daju dvije kratke istorije o Crnoj Gori, koje je uputio preko ruskog poslanika u Konstantinopolju.

1769 – Nakon što je Porta objavila rat Rusiji, ukazom carice Katarine II počelo je organizovanje ustanka balkanskih naroda u kome je po zamisli ruske vlade Crna Gora trebalo da odigra značajnu ulogu. Misija organizacije ustanka koja je bila povjerena knezu Georgiju Dolgorukovu nije uspjela zbog njegovog sukoba sa Šćepanom Malim, koji je uživao snažan autoritet među Crnogorcima.

 

1881 – Umro je Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najvećih ruskih i svjetskih pisaca, čije je djelo u prošlom vijeku postalo neiscrpan izvor za najraznovrsnije književno-teorijske, estetičke, psihološke i filozofske studije i tumačenja. Uticao je na ukupnu evropsku i američku književnost, a posebno su se na njega pozivali ekspresionisti u književnosti i egzistencijalisti u filozofiji. Njegova najpoznatija djela su: «Zločin i kazna», « Braća Karamazovi», «Zapisi iz mrtvog doma, «Bijedni ljudi», «Idiot», «Poniženi i uvrijeđeni».

 

1943 – Počeo je protivnapad partizana u Drugom svjetskom ratu na združene fašističke snage na Neretvi, poznat kao Bitka za ranjenike. Početkom marta osam partizanskih brigada odbacilo je glavninu njemačkih trupa i svih 3.500 ranjenika prebačeno je na lijevu obalu Neretve. U spomen na te događaje snimljen je 1969. film “Bitka na Neretvi” u režiji Veljka Bulajića, koji je uz brata Stevana Bulajića i Ratka Đurovića učestvovao i u pisanju scenarija. “Bitka na Neretvi” smatra se najboljim i najskupljim filmom jugoslovenske kinematografije; nominovan je za Oskara, za najbolji strani film 1969, a po broju statista i utrošenih sredstava uvršten je u istorijske filmske spektakle. Plakat za film uradio je Pikaso, a među deset poznatih svjetskih glumaca koji su igrali u njemu bili su Orson Vels, Jul Briner, Franko Nero, Silva Košćina. Na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, u konkurenciji 120 filmova svjetske kinematografije, uvršten je 2010. u deset najvažnijih filmova o Drugom svjetskom ratu. U svijetu ga je, u više od 80 zemalja, vidjelo 350 miliona gledalaca, a u bivšoj SFRJ  četiri i po miliona, što ga čini najgledanijim jugoslovenskim filmom.

1988 – U Titogradu je počeo treći Festival jugoslovenskog alternativnog teatra, FJAT 88. Na festivalu su učestvovali : Slovensko mladinsko gledališče, Otvorena scena «Obala» iz Sarajeva, Alternativni teatar Priština, Turska drama iz Skoplja, Narodno pozorište iz Zenice, Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada, Makedonski narodni teatar i Zagrebačko kazalište lutaka.

2004 – Na Cetinju je održan Parlamentarni forum kojem su prisustvovali predstavnici parlamenata Albanije, Grčke, Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, i državne zajednice Srbije i Crne Gore. Učesnici foruma podržali su ideju liberalizacije viznog režima među zemljama regiona, što je pozitivno uticalo na kretanje ljudi, raznih vrsta robe i usluga.

2010 – U Podgorici je osnovan Forum 2010, zajednica slobodno udruženih građana i građanki u cilju izgradnje crnogorske države po uzoru na evropske demokratije.

2014 – U Švajcarskoj je održan referendum o ograničavanju doseljavanja stranaca u tu zemlju, koji je inicirala nacionalistička Narodna stranka. Za ograničavanje doseljavanja stranaca glasali su stanovnici većine kantona 50,5 odsto birača, dok je protiv bilo 49,5 odsto. Da bi se, međutim, donijela odluka o ograničenju doseljavanja potrebno je bilo da uz većinu kantona za nju glasa i većina birača. Vlada i većina partija protivile su se uvođenju kvota za sve vrste doseljenika.Povodom rezultata referenduma, Evropska komisija oglasila se saopštenjem 10. februara da žali zbog prolaska inicijative i dodala da je to protivno principima slobodnog kretanja ljudi između Evropske unije i Švajcarske. Iako Švajcarska nije članica EU, s njom ima 120 sporazuma. Evropska komesarka za pravosuđe Vinjon Reding poručila je da Švajcarska ne može da očekuje da uživa u prednostima slobodne trgovine s EU bez prihvatanja slobode kretanja. Više vlada Unije ocijenilo je da rezultat referenduma u Švajcarskoj predstavlja, kako je kazano, veliki problem.

2014 – Petnaestogodišnja ruska klizačica Julija Lipnickaja, koja je pobjedom svoga tima u umjetničkom  klizanju osvojila zlatnu medalju, postala je najmlađa šampionka u istoriji Zimskih olimpijskih igara. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1922 – U Sarajevu je izašao prvi broj nezavisnog vanstranačkog  lista «Glas Sandžaka i Crne Gore».  Odgovorni urednik lista bio je Asim Hadžić.

1934 – Akcionarsko društvo «Boka» preraslo je u «Zetsku plovidbu» sa sjedištem na Cetinju, koja je preuzela sve plovidbene  linije na Južnom Jadranu i Skadarskom jezeru. «Zetska plovidba» uspješno je poslovala sve do 1941.

1991 – Na referendumu u Litvaniji više od 90 odsto birača glasalo je za otcjepljenje od Sovjetskog Saveza.

2005 – U Padovi je umro poznati srpski televizijski i radijski novinar Milovan Ilić Minimaks. Autor je nekoliko knjiga aforizama i pjesama, te brojnih kolumni u raznim listovima.

2008 – Uprkos oštrom protivljenju opozicije, turski parlament usvojio je dva ustavna amandmana kojima je ukinuto nošenje islamskih marama na univerzitetima u toj zemlji.

2010 – Uprkos upozorenjima iz svijeta, Iran je saopštio da je započeo dodatno obogaćivanje nuklearnog goriva.

11. FEBRUARA

Predstava “U vezi sa pukovnikom kojem nema ko da piše“ koja je nastala po motivima novele Gabrijela Garsije Markesa i u režiji Petra Pejakovića biće premijerno u Podgorici izvedena u utorak, 11. februara, u velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, sa početkom u 20 sati.

Producenti predstave su Alternativna teatarska aktivna kompanija (ATAK) i Dom Kulture JU Centar za kulturu Plav.

U predstavi igraju Kristina Obradović, Aleksandar Gavranić i Slaviša Grubiša.

Predstava „U vezi sa Pukovnikom kojem nema ko da piše“ dio je projekta „Sjeverne scene – razvoj publike i podsticanje pozorišne produkcije u Centrima za kulturu na sjeveru Crne Gore“, putem konkursa Ministarstva kulture, u svrhu afirmacije kulturne nezavisne scene u Crnoj Gori.

DODJELA OSKARA

Glavni kuvar na prijemu poslije ovogodišnje dodjele Oskara u Los Anđelesu Volfgang Puk izjavio je da će servirati jela koja će biti 70 odsto vegetarijanska, ali će biti i dimljenog lososa i kavijara.

Puk, koji će se 26. godinu zaredom brinuti za jelovnik poslije ceremonije Oskara, rekao da će pored vegetarijskih jela biti i japanske junetine, kao i pice u obliku statuete Oskara i tradicionalno dimljeni losos i kavijar.

“Pripremamo razna jela, jer pored toga što mnogi vole vegetarijanska jela, ipak većina više voli ribu i meso”, rekao je Puk Frans presu.

Kuvar (70) koji je učio zanat i u francuskim prestižnim restoranima kao što je Maksim, rekao je da sam nije vegetarijanac, ali voli da sprema takva jela jer je izazov za kuvara da vegetarijansko jelo bude ukusno koliko i jelo sa mesom.

Na prijemu će biti 18 vegetarijanskih jela za oko 150 zvanica. Među njima će biti kuskus od povrća, tikvice u kineskom sosu sa crnim pirinčem i sos od mente i korijandera uz skuvane male krompire. Od jela sa mesom, biće između ostalog, minijaturni burgeri od japanske junetine i piletina punjena crnim pečurkama.

Za desert je zadužena grupa od 25 poslastičara, koja će praviti kolače bez jaja i mleka, ali će koristiti mleko od badema i kososa. Kraljica poslastice će biti statuete Oskara od čokolade. Biće napravljeno oko 5.000 čokoladnih statueta, a poslastičari će upotrijebiti oko 400 kilograma čokolade.

Zvanice, odnosno nominovani za Oskara koji neće osvojiti priznanje, će prije prijema dobiti poklone u vrijednosti od 215.000 dolara po osobi, prenijeli su lokalni mediji u SAD.

33,5 MILIJARDI

Slovenija je prošle godine ostvarila rekordan izvoz od 33,5 milijardi eura, ali za razliku od ranijih godina i deficit u robnoj razmjeni od 564 miliona eura, jer je uvoz rastao brže od izvoza.

Izvoz je u prošloj godini iznosio 33,5 milijardi eura, što je porast od 8,5 odsto u odnosu na 2018. godinu, dok je uvoz porastao 10,9 odsto i dostigao takođe rekordne 34 milijarde eura, objavio je slovenački statistički ured.

Na države članice EU odnosi se 73,7 odsto cjelokupnog izvoza po vrijednosti kao i 73 odsto izvoza, što je blago smanjenje udjela zajedničkog europskog tržišta u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni, prenosi SEEbiz.

Istovremeno je povećan udio izvozno-uvoznih aktivnosti s trećim državama, premda tržište EU i dalje ostaje najvažnije za Sloveniju.

Njemačka s 18,9 postotnim udjelom u ukupnom izvozu i dalje ostaje vodeći slovenački spoljnotrgovinski partner, a slijede Italija sa 11,6 odsto, Hrvatska 8,6 odsto, Austrija 6,8 odsto i Švajcarska 6,7 odsto.

Kada je riječ o uvozu u Sloveniju, na prvom mjestu je opet Njemačka sa 16,1 odsto, a slijede Italija sa 14 odsto, Austrija deset odsto i Hrvatska pet odsto.

33,5 MILIJARDI

Slovenija je prošle godine ostvarila rekordan izvoz od 33,5 milijardi eura, ali za razliku od ranijih godina i deficit u robnoj razmjeni od 564 miliona eura, jer je uvoz rastao brže od izvoza.

Izvoz je u prošloj godini iznosio 33,5 milijardi eura, što je porast od 8,5 odsto u odnosu na 2018. godinu, dok je uvoz porastao 10,9 odsto i dostigao takođe rekordne 34 milijarde eura, objavio je slovenački statistički ured.

Na države članice EU odnosi se 73,7 odsto cjelokupnog izvoza po vrijednosti kao i 73 odsto izvoza, što je blago smanjenje udjela zajedničkog europskog tržišta u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni, prenosi SEEbiz.

Istovremeno je povećan udio izvozno-uvoznih aktivnosti s trećim državama, premda tržište EU i dalje ostaje najvažnije za Sloveniju.

Njemačka s 18,9 postotnim udjelom u ukupnom izvozu i dalje ostaje vodeći slovenački spoljnotrgovinski partner, a slijede Italija sa 11,6 odsto, Hrvatska 8,6 odsto, Austrija 6,8 odsto i Švajcarska 6,7 odsto.

Kada je riječ o uvozu u Sloveniju, na prvom mjestu je opet Njemačka sa 16,1 odsto, a slijede Italija sa 14 odsto, Austrija deset odsto i Hrvatska pet odsto.

  • Adžović: Jačanje strateške saradnje između Crne Gore i Mađarske
    on 29/04/2025 at 18:30

    Crna Gora i Mađarska jačaće međusobnu saradnju, posebno u oblasti zaključenja međudržavnih sporazuma, digitalizacije i infrastrukture, poručeno je na sastanku ministarke javnih radova Majde Adžović i ambasadora Mađarske Jožefa Neđešija.

  • Mandić u Španiji: Nije nerealno da CG postane članica EU do 2028. godine
    on 29/04/2025 at 17:20

    Nije nerealno očekivanje Crne Gore da nakon zatvaranja poglavlja dobijemo podršku država članica i 2028. godine postanemo prva naredna punopravna članica EU, saopštio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić pred članovima Odbora za inostrane poslove Senata Kraljevine Španije.

  • Milatović: Poslanici da budu odgovorni prema državnim interesima
    on 29/04/2025 at 17:19

    Crnogorski predsjednik Jakov Milatović pozvao je poslanike da, prilikom ponovnog odlučivanja o Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, budu odgovorni prema državnim interesima Crne Gore.

  • Milatović: Pridruživanje Crne Gore Inicijativi Tri mora korak bliže ka članstvu u EU
    on 29/04/2025 at 15:47

    Predsjednik države Jakov Milatović poručio je da Crna Gora kroz saradnju u porodicu Tri mora može ojačati strateški značaj regiona, unaprijediti kvalitet života građana i osigurati trajni mir i prosperitet na Zapadnom Balkanu.

  • Državljani Rumunije u Crnoj Gori u prostorijama ambasade glasaće na predsjedničkim izborima
    on 29/04/2025 at 14:45

    Povodom prvog kruga predsjedničkih izbora, Ambasada Rumunije u Crnoj Gori organizovaće biračko mjesto broj 677 u prostorijama Konzularnog odjeljenja, na adresi I Proleterske br. 5 u Podgorici, saopšteno je iz Ambasade. Rumunski državljani moći će da glasaju od 2. do 5. maja u Podgorici.

  • Milatović u razgovoru sa Al Nahjanom pojasnio zašto je vratio Sporazum Skupštini
    on 29/04/2025 at 12:36

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović razgovarao je danas sa ministrom vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeikom Abdulahom bin Zajed Al Nahjanom i upoznao ga sa razlozima vraćanja Skupštini Crne Gore Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade UAE.

  • Ne žure sa zakonima o Vladi i Skupštini
    on 29/04/2025 at 12:16

    Iako se najavljuje već pet godina, Crna Gora još nema zakone o Vladi i Skupštini. Ministar javne uprave Maraš Dukaj ponovio je za naš Radio da je Zakon o Vladi poslat na mišljenje Evropskoj i Venecijanskoj komisiji. Dokle se stiglo sa Zakonom o Skupštini nijesmo uspjeli da saznamo. Politikolog Miloš Perović smatra da se ni sadašnjoj kao ni prethodnim vlastima ne žuri sa usvajanjem tih zakona jer im, kako je kazao, očigledno odgovaraju pravne praznine za svoje partijske, a nerijetko, i lične interese.

  • Đurović: Mandić najbolji reprezent Crne Gore, što i potvrđuju izjave zvaničnika EU
    on 29/04/2025 at 12:02

    Šef Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Mediterana - PAM Dejan Đurović poručio je da predsjednik Skupštine Andrija Mandić najbolji reprezent Crne Gore, što se, kako navodi, vidi u mnogim izjavama zvaničnika zemalja koje je posjetio, a posebno predstavnika Evropske unije (EU).

  • "Reformu lokalnih izbora sprovesti bez obzira na to što o njoj misle partije"
    on 29/04/2025 at 10:37

    Reforma izbornog sistema u Crnoj Gori je neophodna bez obzira šta o tome misli bilo koja stranka ili koalicija, Evropska unija je vidi kao jedan od prioriteta, a inicijativa o promjenama u izborima na lokalnom nivou došla je u dobrom momentu i sada je vrijeme da se radi. To je poruka sa otvaranja konferencije „Više izbora za građane, više odgovornosti za vlast“, koju su organizovalii Ministarstvo javne uprave (MJU) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

  • Milatović vratio Zakon o Sporazumu o turizmu i nekretninama sa UAE na ponovno odlučivanje
    on 29/04/2025 at 07:59

    Predsjednik države Jakov Milatović potpisao je Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali je drugi zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina vratio na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore.