DODIK PORUČIO

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, sastao se danas u Istočnom Sajarevu sa srpskim službenicima u institucija BiH, a kako je saopšteno, srpski predstavnici će učestvovati u radu institucija, ali odluke se neće donositi.

Stav srpskih predstavnika na nivou BiH je da Ustavni sud treba da ima šest sudija, dva koja dolaze iz Republike Srpske i četiri iz Federacije BiH.

“Na sastanku nije urađeno ništa tajno. Rješenja koja smo predložili mogu biti korisna za sve, pa i za Bošnjake. Ako se odmaknu od linije odbijanja, videće da i oni imaju koristi”, rekao je Dodik, nakon sastanka sa srpskim predstavnicima u organima BiH i dodao da se finalizuje predlog zakona o Ustvnom sudu BiH, prenosi portal RTRS.

Kako je rekao, danas je u Istočnom Sarajevu održan radni sastanak, na kojem se dogovaralo o odlučivanju u zajedničkim institucijama.

Dodik je na sastanku istakao i kako će proizvodnja kriza prestati kad nestane Bosne i Hercegovine.

On je kazao kako su na sastanku prezentovane politike i učešće u odlučivanju na nivou oba doma Parlamentarne skupštine, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH, najavivši kako odluke neće biti donošene.

Kako je kazao, svi poslanici će dolaziti na posao, ali neće biti donošene odluke.

Dodik je kazao kako SNSD finalizuje aktivnosti vezane za zakon kojim bi strane sudije bile izbačene iz Ustavnog suda BiH.

“Vjerujem da će sutra biti spreman zajednički prijedlog hrvatske i srpske strane da se to preda u parlamentarnu proceduru. Vjerujemo da rješenja koja smo tamo predložili mogu biti korisna i prihvatljiva za Bošnjake”, istakao je on.

Prema njegovim riječima, konstitutivni narodi bi imali svoje predstavnike u Ustavnom sudu BiH i potvrđivao bih ih Dom naroda.

Upitan kada će prestati proizvodnja kriza u BiH, Dodik je odgovorio da je RS oduzeto 90 hektara zemlje.

“Oduzmete nam zemlju i pitate kad će prestati proizvodnja kriza u BiH. Prestaće kad nestane BiH”, zaključio je Dodik.

GRADE ZAJEDNIČKI

Između Crne Gore i BiH, na putu Nikšić – Bilaća biće izgrađen zajednički granični prelaz Vraćenovići – Deleuša.

Zbog radova GP biće zatvoren 90 dana, kazao je nakon sjednice Vlade Milan Paunović direktor Komisije za granice u MUP-u. Odluka o zatvaranju graničnog prelaza, trebalo bi da stupi na snagu narednih dana.  

Ugovorom o izgradnji zajedničkog graničnog prelaza je predviđeno da objekat bude izgrađen za godinu.

“Imamo saglasnost Vlade, da prelaz bude zatvoren najviše do 90 dana, odnosno najkasnije do 1. juna, a obaveza izvođača je da do tad završi radove”, kazao je Paunović.

Između Crne Gore i BiH ima osam graničnih prelaza, pa zatvaranje toj jednog, kako navodi Paunović, neće predstavljati problem.

Vlada je na sjednici usvojila tri dokumenta iz oblasti granica.

„Crna Gora je onim što je prethodnih godina preduzela, dala doprinos unaprjeđenju dobrosusjedskih odnosa sa svima, ali i stabilizaciji i pridruživanju regiona u cjelini“, rekao je Paunović.

Kako je naveo, usvojen je Izvještaj o vođenju pregovora na zaključivanju Sporazuma o izmjenama i dopunama Sporazuma o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj.

„Cilj je da se državljanima Crne Gore i BiH, koji žive u pograničnim područjima olakša izvršavanje svakodnevnih potreba“, kazao je Paunović.

Kako je rekao, riječ je o pograničnom području u dubini od deset kilometara, prema jednoj od graničnih linija, jedne ili druge države.

„Predviđena je mogućnost da i ostali državljani mogu izuzetno prelaziti granicu van zvanično otvorenih prelaza na 18 lokacija ako imaju opravdane razloge“, dodao je Paunović.

On je kazao da su na granici sa BiH zatvorena 44 sporedna puta, pogodna za nezakonite prelaske državne granice.

„To smo uradili i sa susjedskim državama jer smo se obavezali da ćemo zatvoriti sve lokacije koji nisu granični prelaz“, kazao je Paunović.

Prema njegovim riječima, drugi dokument, koji je danas usvojen, osnov je za vođenje pregovora na zaključivanje Sporazuma o vršenju zajedničke granične kontrole na zajedničkim graničnim prelazima.

On je kazao da očekuje da će u martu taj Sporazum biti “ispregovaran”.

OTVARA KONZULAT

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović boravi u radnoj posjeti Litvaniji, gdje će u Vilnusu otvoriti Konzulat Crne Gore.

Iz Ministarstva su kazali da Darmanović boraviti u Litvaniji na poziv ministra vanjskih poslova te države Linasa Linkevičiusa.

Kako je najavljeno, osim sa domaćinom, Darmanović će se sastati i sa predsjednikom parlamenta, Viktorasom Pranckietisom i predsjednikom Odbora za evropske poslove, Gediminasom Kirkilasom.

„Posjeta šefa crnogorske diplomatije biće prilika za intenziviranje političkog dijaloga dvije države sa fokusom na unapređenje saradnje u oblastima od obostranog interesa“, navodi se u saopštenju.

SAVJET ODLUČIO

Novi javni konkurs za izbor direktora Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) biće objavljen 24. februara, saopšteno je danas na sjednici Savjeta ASK-a.

Na prethodnom konkursu nije izabran direktor ASK-a, jer jedini kandidat Savo Milašinović nije dobio potrebnu većinu članova Savjeta.

Tu funkciju kao v.d. obavlja Milašinović, pošto je doskorašnji predsjednik ASK Sreten Radonjić izabran krajem prošle godine za predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

Direktor Agencije bira se na pet godina i može biti izabran najviše dva puta.

Tekst konkursa, kako je rečeno na današnjoj sjednici Savjeta ASK-a, biće identičan kao kod prethodnog.

Pored opštih uslova za rad u državnim organima, kandidati za direktora ASK moraju da imaju visoko obrazovanje i deset godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina u vršenju poslova iz oblasti borbe protiv korupcije ili zaštite ljudskih prava.

Kandidati moraju da imaju najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima od privrednog društva, drugog pravnog lica ili preduzetnika kod kojeg radi ili je radio, odnosno sa kojim je ostvario poslovnu saradnju.

Kandidat za direktora ASK-a dužan je da dostavi i obrazloženi predlog programa rada i ključnih prioriteta Agencije.

Navodi se da za direktora Agencije ne može biti izabrano lice koje je u posljednjih deset godina obavljalo ili obavlja funkciju poslanika ili odbornika, člana Vlade, funkciju u političkoj partiji, niti osoba koju je u posljednjih pet godina imenovala ili postavila Vlada ili Skupština, kao javnog funkcionera.