HUSOVIĆ SA VARHELJIJEM

Crna Gora je svjesna svojih obaveza u procesu pristupanja EU, ali i svi politički i društveni akteri na javnoj sceni moraju dati doprinos u ispunjeju obaveza i uz pomoć partnera iz EU sve će rezultirati ostvarenjem konačnog cilja, saopštio je potpredsjednik Vlade Rafet Husović nakon sastanka sa evropskim komesarom Oliverom Varheljijem.

Husović je razgovarao sa evropskim komesarom za proširenje i susjedsku politiku Oliverom Varheljijem neposredno nakon njegovog dolaska u Podgoricu.

Husović je poželio dobrodošlicu komesaru Verheljiju uz očekivanje da će njegova posjeta dati novi inpuls aktivnostima pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

“Država Crna Gora je svjesna svojih obaveza u procesu pristupanja EU i svih otvorenih pitanja kojima se moramo pozabaviti u narednom periodu. Smatram da svi politički i društveni akteri na javnoj sceni moraju dati dodatni doprinos i napor u ispunjeju obaveza i da će sve to uz pomoć partnera iz EU rezultirati ostvarenjem konačnog cilja, a to je pristupanje Crne Gore zajednici najrazvijenih zemalja u Evropi. Ovdje moram naglasiti da i dalje postoje odrđene snage u Crnoj Gori, kao i van nje, koje uporno opstrujiraju ove procese, a naročito nakon učlanjenja Crne Gore u NATO alijansu,“ kazao je Husović.

Komesar Varhelji je istakao da je njegova posjeta pravi signal da EU želi da zajednički radi sa Crnom Gorom u procesu njenog pristupanja.

“Poznat je moj stav, da će učineti sve da bar jedna država pristupi Evropskoj uniji tokom njegovog mandata. Danas sam tu da prenesem tu poruku, da želimo da sarađujemo ali i da to znači puno više rada i zalaganja u ispunjenju obaveza,“ istakao je Varhelji.

Sagovornici su se saglasali da je potreban ozbiljan dijalog unutar institucija države Crne Gore kako bi se prevazišla trenutna situacija i kako bi Crna Gora što prije nastavila svoj evropski put.

DEMOKRATE

Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić, učestvovao je na sastanku sa evropskim komesarom za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Oliverom Varheljijem, kojem je iznio ocjenu da se Crna Gora nalazi u najdubljoj, političkoj, institucionalnoj i društvenoj krizi u posljednjih dvadesetak godina.

Bečić je dodao da je kriza koja je ionako postojala dodatno produbljena usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Naglasio je da su Demokrate, kao opozicioni predstavnici, pravovremeno upozoravali na moguće posljedice usvajanja jednog takvog zakona.

“Iznio sam ocjenu da se Crna Gora nalazi u svojevrsnom vanrednom stanju. U ovom trenutku imamo najmasovnije, najdostojanstvenije protestne skupove u istoriji Crne Gore. Na stotine hiljada građana svih vjera i nacija, različitih političkih opredjeljenja, mirno izražavaju nezadovoljstvo zbog usvajanja nepravednog, neprihvatljivog, neustavnog zakona, koji je, uzgred, kao što sam rekao komesaru, usvojen bez prethodnog suštinskog dijaloga i konsenzusa sa onima na koje se odnosi, a to su tradicionalne crkve i vjerske zajednice. U svojevrsnom vanrednom stanju smo i zbog toga što u ovom trenutku nemamo uslove za slobodne izbore, jer je upravo DPS blokirala i obesmislila proces izbornih reformi. Mi, koji smo iz opozicije radili u Odboru, radili smo marljivo. Demokrate su predložile 16 zakonskih projekata, 200 rješenja, i rekao sam komesaru da smo na taj način pobili sve argumente druge strane i pokazali da je opozicija bila konstruktivna, da opozicija zna, umije i hoće da dođe do slobodnih izbora, ali da je DPS, u ključnom momentu, blokirao i obesmislio taj proces”, kazao je Bečić.

Kako je dodao, vanredno stanje je i u pravosuđu i brojnim crnogorskim institucijama.

“Imamo v.d. stanje u VDT-u, u Sudskom savjetu, nemamo predsjednika Ustavnog suda, predsjednika DIK-a, direktora ASK-a, da imamo predsjednicu Vrhovnog suda, koja je prema mnogim ocjenama, i unutra i vani, izabrana neustavno treći put, imamo aferu ‘Koverat’, ‘Stanovi’, jedno opšte nepovjerenje u ono što su institucije na kojima počiva naše društvo”, naveo je Bečić.

Bečić je napomenuo da se sve opozicione partije u Crnoj Gori snažno zalažu za ulazak Crne Gore u EU, da ne vide alternativu, a da, isto tako, očekuju aktivnu podršku i pomoć EU na putu razrješenju duboke krize u kojoj se zemlja nalazi.

On je istakao da što se prije pristupi rješavanju problema, to će se lakše doći do rješenja.

“Ako se nastavi gledanje problema sa strane, problemi će postajati sve veći, a do rješenja će se sve teže dolaziti, pa bismo, hipotetički, u jednom trenutku, mogli da imamo pola Crne Gore na ulicama, a sa druge strane, simulaciju demokratije kroz neke jednopartijske izbore. Mislim da ni ovo sada, a ni ta, hipotetički moguća situacija, ne priliči kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji, ali sva odgovornost je na vlasti koja je proizvela ovako duboku krizu” zaključio je predsjednik Demokrata.