STRUČNOST PREPORUKA

I dok je poliltika srpskog ministra zdravlja Zlatibora Lončara da u zdravstvenom sistemu Srbije ne bude Crnogoraca, u našem Ministarstvu zdravlja, umjesto na jezik, vjeru i naciju, akcenat stavljaju na profesionalizam i znanje.

Da je Crna Gora građanska država, potvrđuje i izjava ministra zdravlja Kenana Hrapovića, koji je, podsjećamo, za TVCG rekao da se pri zapošljavanju u crnogorskom zdravstvu rukovode znanjem, a ne nacionalnom pripadnošću.

“U našem zdravstvenom sistemu nema nepodobnih kada je u pitanju jezik, vjera ili nacija. Direktori naših zdravstvenih ustanova i klinika su i Srbi i Crnogorci, i Muslimani i Bošnjaci, i Hrvati i Albanci”, rekao je Hrapović.

On tvrdi da ljekare u Crnoj Gori nikad niko nije pitao kojim jezikom govore, uz napomenu da u našem zdravstvenom sistemu radi 157 doktora iz zemalja regiona.

SJEVEROISTOK ZEMLJE

Najmanje 17 civila, među kojima ima i djece, ubijeni su danas u artiljerijskim i vazdušnim napadima sirijskih vlasti ili njihovih ruskih saveznika na više sektora sjeveroistoka Sirije koji su pod kontrolom ekstremista, javila je sirijska Opservatorija za ljudska prava novi bilans napada.

Među žrtvama je deset civila ubijenih u ruskom napadu na istočno predgrađe grada Idliba, rekao je direktor Opservatorije Rami Abdel Rahman.

Drugi su stradali na drugim mjestima u provinciji Idlib ili u susjednoj oblasti Alepa, u artiljerijskim napadima ili vazdušnim napadima vladinih snaga ili ruskih snaga, rekao je isti izvor.

PLANOVI PREDUZEĆA

Preduzeće Parking servis za dva mjeseca će u dijelu grada Preko Morače proširiti kapacitete za oko 200 parking mjesta. Kako je za Pobjedu najavio direktor tog gradskog društva Nusret Canović, biće uređeno novo posebno parkiralište ispred Rektorata Univerziteta Crne Gore, na Cetinjskom putu (oko 200 metara zapadno od bivšeg koje je zatvoreno u oktobru ove godine).

Direktor Parkinga kaže da su prije dva dana potpisali ugovor sa Univerzitetom o zakupu zemljišta kod Rektorata.

“Već smo poslali zahtjev Sekretarijatu za saobraćaj za otvaranje posebnog parkirališta na tom mjestu. Čim dobijemo odobrenje od njih, raspisaćemo javnu nabavku za izvođenje radova. Nadamo se da ćemo u naredna dva mjeseca sve završiti i da će posebno parkiralište kod Rektorata početi da radi”, kazao je Canović, uz napomenu da je ugovor potpisan na osnovu zaključka Vlade Crne Gore, te da će se on godišnje produžavati.

Direktor Parking servisa naglasio je da parcela ispred Rektorata (pored gradilišta objekta koji je planiran za naučno-tehnološki park) koja će biti iskorišćena za potrebe novog parkirališta, neće biti asfaltirana, nego će biti nasuta šoderom.

“Biće postavljena rampa i kućica, kao na prethodnom parkiralištu ispred Rektorata. Na tom prostoru dobićemo oko 200 parking mjesta, koliko smo izgubili na prošloj parceli”, kaže Canović, uz napomenu da im nije cilj zarada, već da obezbijede što veći broj parking mjesta za građane u ovom dij elu grada jer je potražnja velika.

U oktobru prošle godine, kada je zatvoreno pomenuto parkiralište kod Rektorata, otvorena su dva nova posebna parkirališta u Moskovskoj ulici (na nekadašnjoj lokaciji Male pijace) gdje ima 110 mjesta i u Ulici Velimira Terzića u Bloku pet, gdje ima 90 parking mjesta.

ĐENERO

Sve pogrešne poruke koje su poslate, od one Vučićeve da mu je žao što nijesu druga vremena pa da može poslati svoje trupe u Crnu Goru, do najnovijih provokacija, zabilježene su u datoteci o usklađenosti Srbije sa zajedničkom evropskom vanjskom i sigurnosnom politikom. Sve će to prije ili poslije Beogradu doći na naplatu, i to vjerovatno ne bez kamata, kaže u izjavi za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero, komentarišući odnose Crne Gore i Srbije nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Đenero ističe da Evropska unija, što se tiče regiona Balkana, često kasni sa reakcijom.

“Crna Gora se mora naviknuti na posebne diplomatske mahinacije, koje izvodi Vučićeva i Dačićeva ‘diplomatija’, koja vrlo vješto stvara privid međunarodne podrške svojim stavovima. Izvrstan primjer je to što je Srbija uz neke marginalne nevladine organizacije i ponekog irelevantnog zastupnika iz nekih evropskih država, u vrijeme zasijedanja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, organizovala ‘konferenciju’ koju je predstavila kao da je u organizaciji Savjeta Evrope i ondje ponavljala stavove Vučićeve propagandne mašinerije”, rekao je Đenero.

Naravno, kako kaže, “nikakve podrške Savjeta Evrope stavovima Srbije nema”.

“Pitanje Zakona o vjerskim slobodama u Crnoj Gori nije bilo na dnevnom redu Parlamentarne skupštine. Pravobraniteljica za ljudska prava Savjeta Evrope nikad nije dala naslutiti da bi moglo biti ikakve sumnje u demokratsku proceduru usvajanja Zakona ili u to da bi on bio diskriminatoran prema bilo kojoj vjerskoj zajednici, ali se sistemski stvara utisak kao da je cijela Evropa uz Srbiju protiv crnogorskog Zakona o vjerskim slobodama”, kaže Đenero.

Ističe da i EU igra političke igre, pokušava uvijek da daje “uravnotežene” izjave, pa se često u stvari šalju ambivalentne političke poruke.

“U Evropskoj uniji često kasne s reakcijama, a kad šalju poruke, onda nastoje da one budu „uravnotežene“. Postoji i istina da Crna Gora za EU nije ni na koji način „kritična“, da nema dileme o tome da Crna Gora sebe vidi u evropskim strukturama. S druge strane, EU se pretjerano brine o tome da podilazeći Srbiji i nju dobije na svoju stranu. Otuda izostanak reakcija na incidente koje Srbija izaziva na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i u Srbiji”, ocjenuje sagovornik Pobjede.

Ipak, za Đenera nema dileme da Crna Gora ima punu podršku međunarodne zajednice.

“Brisel uvijek kasni s reakcijom, ali vidjeli ste da NATO ovaj put nije kasnio, i da je otvorio pitanje zaštite Crne Gore od hibridnog rata tik prije nego što je najžešće ‘hibridno ratovanje’ iz Beograda započelo. Što se EU tiče, sve pogrešne poruke koje su poslate, od one Vučićeve da mu je žao da su druga vremena, pa da ne može poslati svoje trupe u Crnu Goru, do najnovijih provokacija, zabilježene su u datoteci o usklađenosti Srbije sa zajedničkom evropskom vanjskom i sigurnosnom politikom, i sve će to prije ili poslije Beogradu doći na naplatu, i to vjerojatno ne bez kamata”, zaključuje Đenero.

U JANUARU

U Crnu Goru je tokom januara ušlo oko 2.100 kineskih državljana. To je portalu RTCG saopšteno iz Uprave policije, na pitanje koliko je državljana Kine ušlo preko crnogorskih graničnih prelaza od pojave koronavirusa u svijetu.

Podsjećamo, koronavirus pojavio se krajem prošle godine, a od njega je do sada preminulo više od 560 osoba, dok ih zaraženo više od 28.000.

“Preko graničnih prelaza Crne Gore u januaru 2020. godine evidentiran je prelazak ukupno 4.491 državljanina Kine. Od toga je evidentirano 2.082 dolazaka i 2.409 odlazaka kineskih državljana”, saopštila je Uprava policije.

Najviše kineskih državljana u Crnu Goru je tokom januara ušlo preko drumskih graničnih prelaza, njih 1.538, dok ih je putem aerodromskih graničnih prelaza u prvom mjesecu ove godine došlo 520.

Preko želježničkog graničnog prelaza Bijelo Polje ušlo je 13 kineskih državljana, a preko Luke Kotor njih 11.

Podsjećamo, ranije je iz kompanije Aerodromi Crne Gore saopšteno da po pitanju prevencije od koronavirusa za sada ne postoji potreba za sporovođenjem većih mjera, budući da Crna Gora putem avio saobraćaja nije direktno povezana sa Kinom.

To znači da se putnici koji stignu u Crnu Goru prođu određene kontrole na većim aerodromima.

Inače, u cilju prevencije od koronavirusa na aerodromima u Crnoj Gori, Granična policija anketira putnike koji dolaze iz Kine, a ukoliko je potrebno i Zdravstveno-sanitarna inspekcija pregleda putnike.

Pošta Crne Gore obavijestila je juče korisnike da je poštanski saobraćaj prema Kini i od te zemlje prema Crnoj Gori obustavljen do daljnjeg, a javnost će, kad do izmjena dođe, naknadno biti obaviještena.

“Avio-prevoznici Lufthanza i LOT obavijestili su nas, kao i ostale zemlje u okruženju, da su letovi prema Kini obustavljeni do daljnjeg. Međutim, to ne znači da pošiljke čiji je sadržaj roba kupljena na Aliexpress-u neće stići do primaoca”, rekli su iz Pošte.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore saopštili su da se, prema trenutno raspoloživim informacijama, potvrđenim od Ministarstva zdravlja Japana, na kruzeru Daimond Princess, koji je iz preventivnih razloga u karantinu u japanskoj luci Jokohama, nalazi i jedan državljanin Crne Gore.

Institut za javno zdravlje saopštio je da je ukupan broj potvrđenih oboljelih od koronavirusa 28.335, od čega je u Kini 28.076 ili 99,08%.

Najpogođenija je pokrajna Hubei sa 19.665 oboljelih ili 70,04% svih slučajeva registrovanih u Kini.

“Ukupno je registrovano 565 smrtnih slučajeva (564 u Kini) od kojih je 549 (97,33%) u pokrajni Hubei. Dva registrovana smrtna slučaja izvan glavne teritorije Kine su na Filipinima i u Hong Kongu – zasebnoj administrativnoj oblasti NRK”, navode iz IJZ.