ĐUKANOVIĆ PRIMIO LEKOVIĆA

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović primio je novoimenovanog ambasadora Crne Gore u Belgiji Ivana Lekovića i ukazao na značaj dobrih bilateralnih odnosa dvije države i kontinuiranu podršku Belgije tokom integracionih procesa Crne Gore.

Đukanović je, kako je saopšteno iz njegovog Kabineta, Lekoviću poželio uspjeh u obavljanju diplomatske misije u Belgiji.

On je ukazao na značaj dobrih bilateralnih odnosa i kontinuiranu podršku Belgije tokom naših integracionih procesa.

“Sagovornici su ocijenili da postoji dodatan potencijal za unapređenje ekonomske saradnje, što će ujedno biti jedan od prioriteta u narednom periodu, te u tom kontekstu ukazali na značaj belgijskih kompanija koje uspješno posluju u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju.

PROJEKAT VRIJEDAN 70.000 EURA

Vodovod i kanalizacija Podgorica danas je raspisao javni poziv za izgradnju primarnog cjevovoda na području Stare Zlatice, vrijednog 70.000 eura, dok je rok izvođenja radova 45 dana.

Kako saopštavaju iz Glavnog grada, cilj izgradnje ovog objekta je dopremanje dodatnih količina vode stanovnicima Stare Zlatice, Doljana i dijela Murtovine.

“Projekat obuhvata izgradnju više od jednog kilometra cjevovoda, prečnika 250 mm, sa pripadajućim objektima. Realizacijom ovog projekta, odnosno dovođenjem dodatnih količina vode će se omogućiti kvalitetnije i sigurnije snabdijevanje navedenih djelova grada, s obzirom na permanentno povećanje naseljenosti, a samim tim i povećanja potrebe za vodom na ovom području”, objašnjavaju u Vodovodu i kanalizaciji.

PODGORICA

Zgrade koje su u dijelu grada Preko Morače u Podgorici bile bez struje ponovo se uredno snabdijevaju električnom energijom, saopšteno je portalu RTCG iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).

Podsjećamo oko sat bez struje je bilo nekoliko zgrada Preko Morače i to od zgrade Maksim do starog MUP-a.

LONČARU ŽAO, ALI…

Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar izjavio je danas da mu je žao ako se neko osjetio uvrijeđen ili diskriminisan, poslije njegove izjave o Crnogorcima na rukovodećim mjestima u srpskom zdravstvu.

Iako tvrdi da mu nije bila namjera da vrijeđa, Lončar je poručio da svi treba da znaju da Srbija nije “džak za udaranje”.

“Meni je stvarno žao ako se neko našao uvrijeđen ili diskriminisan. Svi znaju da ja nisam čovjek koji mrzi, ili koji bi, ne daj bože, nekog diskriminisao. To apsolutno ne stoji”, rekao je Lončar srpskim novinarima, komentarišući reakcije izazvane njegovom ranijom izjavom, da u Srbiji ima Crnogoraca koji još srpski jezik nijesu naučili, te da se on trudi da ih u resoru zdravlja bude što manje, ili da ih ne bude.

Lončar je dodao da “živimo u vremenu kada je svaka izjava podložna manipulaciji, spinovanju, vađenju iz konteksta, te ponovio da on nikoga ne mrzi”.

Srpski ministar je juče, gostujući na O2 televiziji, izjavio da “gleda da nema” Crnogoraca u njegovom resoru, a zatim apelovao na pripadnike crnogorske nacionalnosti u Srbiji da “nauče srpski”.

LONČARU ŽAO, ALI…

Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar izjavio je danas da mu je žao ako se neko osjetio uvrijeđen ili diskriminisan, poslije njegove izjave o Crnogorcima na rukovodećim mjestima u srpskom zdravstvu.

Iako tvrdi da mu nije bila namjera da vrijeđa, Lončar je poručio da svi treba da znaju da Srbija nije “džak za udaranje”.

“Meni je stvarno žao ako se neko našao uvrijeđen ili diskriminisan. Svi znaju da ja nisam čovjek koji mrzi, ili koji bi, ne daj bože, nekog diskriminisao. To apsolutno ne stoji”, rekao je Lončar srpskim novinarima, komentarišući reakcije izazvane njegovom ranijom izjavom, da u Srbiji ima Crnogoraca koji još srpski jezik nijesu naučili, te da se on trudi da ih u resoru zdravlja bude što manje, ili da ih ne bude.

Lončar je dodao da “živimo u vremenu kada je svaka izjava podložna manipulaciji, spinovanju, vađenju iz konteksta, te ponovio da on nikoga ne mrzi”.

Srpski ministar je juče, gostujući na O2 televiziji, izjavio da “gleda da nema” Crnogoraca u njegovom resoru, a zatim apelovao na pripadnike crnogorske nacionalnosti u Srbiji da “nauče srpski”.

ISTRAŽIVANJE

Mladi značajno manje razgovaraju o politici i imaju niži stepen interesovanja za politiku u odnosu na stariju populaciju, pokazuju podaci koje je objavio Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u okviru istraživanja o građanskoj i političkoj participaciji mladih u Crnoj Gori.

”Ovo je najopsežnije istraživanje o političkoj i građanskoj participaciji mladih, jer obuhvata tri dijela i to, terensko istraživanje anketnog tipa putem kog je anketirano 798 ispitanika iz 19 opština u Crnoj Gori, zatim, istraživanje stavova, kao i političkog aktivizma odbornika mlađih od 30 godina u lokalnim parlamentima, te istraživanje postojećeg stanja i efektivnosti djelovanja mladih u lokalnim parlamentima”, istakao je projektni koordinator i koautor sprovednog istraživanja Marko Pejović.

Pejović je naglasio da je istraživanje sprovodeno u okviru projekta „Stvarajmo ambijent za veće učešće mladih u procesu donošenja odluka“, koje je finansijski podržalo Ministarstvo sporta i mladih, fokusirano na mlade i njhove stavove, te da je u cilju dobijanja preciznih informativnih podataka bilo nužno realizovati istraživanje na reprezentativnom uzorku svih građana Crne Gore, a onda upoređivati stavove mladih sa stavovima onih koji ne pripadaju toj populaciji.

On je dodao i da su u okviru projekta istraživali u kojoj mjeri mladi odbornici participiraju u političkom životu, te da su pokušali da utvrde njihovu percepciju i stavove o pitanjima vezanim za omladinske politike.

„Na pitanje koliko često raspravljaju sa svojim prijateljima o političkim temama, najveći broj ispitanika (oko polovine ispitanih iz obije grupe), dao je odgovor „povremeno“, nešto je manje onih koji „nikada“ ne pričaju o politici sa svojim prijateljima, a najmanje onih koji „često“ pričaju o politici. Dakle, ipak se može reći da mladi značajno manje razgovaraju o politici u poređenju sa starijom populacijom“, istakao je Pejović.

„Kada se govori o glasanju na izborima, ispitanicima smo postavili pitanje da li na izborima glasate uvijek, obično ili nikada, i dobili smo odgovor da najveći broj ispitanika, iz obje grupe, uvijek izlazi na izbore na lokalnom nivou, a najmanje je onih koji nikada nijesu glasali na izborima, odnosno, nemaju pravo glasa“, naveo je on, i dodao da postoji veoma velika razlika u broju tj. procentu, onih koji uvijek izlaze na izbore u odnosu na generacijske pozicije.

S tim u vezi, podaci pokazuju da oko 20 odsto mladih nikada ne izlazi na izbore na lokalnom nivou, te da je vrlo slična situacija i kada su u pitanju izbori na državnom nivou.

„Svega nešto preko 30 odsto mladih izjasnilo se da uvijek izlazi na izbore“, kazao je Pejović.

Prema njegovim riječima, ključna informacija jeste da mladi izražavaju veći stepen političkog aktivizma kada je riječ o potpisivanju peticije i učešća u neslužbenim štrajkovima u odnosu na starije.

„Najveći broj ispitanika je do sada potpisivao peticije, nešto manji broj ispitanika je učestvovao na zakonski odobrenim demonstracijama, a najmanji je broj onih koji su se pridruživali bojkotima“, istakao je Pejović.

Cjelokupno istraživanje, koje obuhvata i brojna druga pitanja, možete pronaći na sajtu Centra za demokratiju i ljudska prava (www.cedem.me).

ISTRAŽIVANJE

Mladi značajno manje razgovaraju o politici i imaju niži stepen interesovanja za politiku u odnosu na stariju populaciju, pokazuju podaci koje je objavio Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u okviru istraživanja o građanskoj i političkoj participaciji mladih u Crnoj Gori.

”Ovo je najopsežnije istraživanje o političkoj i građanskoj participaciji mladih, jer obuhvata tri dijela i to, terensko istraživanje anketnog tipa putem kog je anketirano 798 ispitanika iz 19 opština u Crnoj Gori, zatim, istraživanje stavova, kao i političkog aktivizma odbornika mlađih od 30 godina u lokalnim parlamentima, te istraživanje postojećeg stanja i efektivnosti djelovanja mladih u lokalnim parlamentima”, istakao je projektni koordinator i koautor sprovednog istraživanja Marko Pejović.

Pejović je naglasio da je istraživanje sprovodeno u okviru projekta „Stvarajmo ambijent za veće učešće mladih u procesu donošenja odluka“, koje je finansijski podržalo Ministarstvo sporta i mladih, fokusirano na mlade i njhove stavove, te da je u cilju dobijanja preciznih informativnih podataka bilo nužno realizovati istraživanje na reprezentativnom uzorku svih građana Crne Gore, a onda upoređivati stavove mladih sa stavovima onih koji ne pripadaju toj populaciji.

On je dodao i da su u okviru projekta istraživali u kojoj mjeri mladi odbornici participiraju u političkom životu, te da su pokušali da utvrde njihovu percepciju i stavove o pitanjima vezanim za omladinske politike.

„Na pitanje koliko često raspravljaju sa svojim prijateljima o političkim temama, najveći broj ispitanika (oko polovine ispitanih iz obije grupe), dao je odgovor „povremeno“, nešto je manje onih koji „nikada“ ne pričaju o politici sa svojim prijateljima, a najmanje onih koji „često“ pričaju o politici. Dakle, ipak se može reći da mladi značajno manje razgovaraju o politici u poređenju sa starijom populacijom“, istakao je Pejović.

„Kada se govori o glasanju na izborima, ispitanicima smo postavili pitanje da li na izborima glasate uvijek, obično ili nikada, i dobili smo odgovor da najveći broj ispitanika, iz obje grupe, uvijek izlazi na izbore na lokalnom nivou, a najmanje je onih koji nikada nijesu glasali na izborima, odnosno, nemaju pravo glasa“, naveo je on, i dodao da postoji veoma velika razlika u broju tj. procentu, onih koji uvijek izlaze na izbore u odnosu na generacijske pozicije.

S tim u vezi, podaci pokazuju da oko 20 odsto mladih nikada ne izlazi na izbore na lokalnom nivou, te da je vrlo slična situacija i kada su u pitanju izbori na državnom nivou.

„Svega nešto preko 30 odsto mladih izjasnilo se da uvijek izlazi na izbore“, kazao je Pejović.

Prema njegovim riječima, ključna informacija jeste da mladi izražavaju veći stepen političkog aktivizma kada je riječ o potpisivanju peticije i učešća u neslužbenim štrajkovima u odnosu na starije.

„Najveći broj ispitanika je do sada potpisivao peticije, nešto manji broj ispitanika je učestvovao na zakonski odobrenim demonstracijama, a najmanji je broj onih koji su se pridruživali bojkotima“, istakao je Pejović.

Cjelokupno istraživanje, koje obuhvata i brojna druga pitanja, možete pronaći na sajtu Centra za demokratiju i ljudska prava (www.cedem.me).

UNAPREĐENJE HIRURGIJE

Opšta bolnica u Bijelom Polju dobila je digestivnog hirurga, nakon što se dr Stevan Femić vratio sa subspecijalizacije iz digestivne hirurgije.

Dolaskom digestivnog hirurga, unaprijediće se hirurgija, ali i povećati broj i vrste operacija u bjelopoljskoj bolnici, kazala je direktorica Opšte bolnice, Biserka Bulatović

“Ovo je prvi digestivni hirurg u istoriji bjelopoljske bolnice i jedini digestivni hirurg na sjeveru Crne Gore. Digestivna hirurgija bavi se patologijom digestivnog sistema među koje spadaju bolesti žučne kese, pankreasa, jednjaka, želuca, jetre, tankog i debelog crijeva”, kazalaje Bulatović.

Opšta bolnica će u narednom period posvetiti pažnju nabavci savremene hirurške opreme, kako bi hirurzi imali sve neophodne uslove za rad i potrebnu opremu.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

UNAPREĐENJE HIRURGIJE

Opšta bolnica u Bijelom Polju dobila je digestivnog hirurga, nakon što se dr Stevan Femić vratio sa subspecijalizacije iz digestivne hirurgije.

Dolaskom digestivnog hirurga, unaprijediće se hirurgija, ali i povećati broj i vrste operacija u bjelopoljskoj bolnici, kazala je direktorica Opšte bolnice, Biserka Bulatović

“Ovo je prvi digestivni hirurg u istoriji bjelopoljske bolnice i jedini digestivni hirurg na sjeveru Crne Gore. Digestivna hirurgija bavi se patologijom digestivnog sistema među koje spadaju bolesti žučne kese, pankreasa, jednjaka, želuca, jetre, tankog i debelog crijeva”, kazalaje Bulatović.

Opšta bolnica će u narednom period posvetiti pažnju nabavci savremene hirurške opreme, kako bi hirurzi imali sve neophodne uslove za rad i potrebnu opremu.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

“SNIMAK NE SMIJE DA ARBITRIRA FUDBAL”

Predsjednik Evropske fudbalske unije (UEFA) Mišel Platini izjavio je danas da je i dalje protivnik VAR-a, uz riječi da arbitraža ne smije da se vrši video snimkom.

“Protivnik sam VAR-a od prvog dana, nijesam to držao za sebe, već sam se jasno izjasnio da nijesam za video tehnologiju, pogotovo na način na koji se sada koristi”, rekao je Platini u intervjuu za italijanski list Korijere delo sport.

Platini je naveo da video snimak ne smije da arbitrira fudbal i da televizija narušava cjelokupnu percepciju pojedinačnih incidenata.

“Fudbal je sport kontakta, a postoje intervencije koje kada prođu kroz TV filter i usporen snimak dovode do neprihvatljivih interpretacija. Prekršaj mora da svira sudija u realnom vremenu”, kazao je Platini.

VAR sistem je kritikovan prije svega jer treba previše vremena da se donesu odluke, a Platini je istakao da zbog toga “pati spektakl” i da tehnologija “ubija uzbuđenje i sprječava igrače da odmah slave”.

Po riječima Platinija, VAR nije potreban za ravnopravnu igru.