BANKA HRANE

Ekstremno bogatstvo manjine i siromaštvo većine urušavaju srednji sloj stanovnika, a samim tim i temelje na kojim počiva društveni razvoj i stabilnost države Crne Gore. Nemamo strategiju za borbu protiv siromaštva kao najvažniji dokument države i ne vidimo postojanje političke volje kod Vlade da se zaštite ljudi, koji se na žalost ubrzano približavaju zoni siromaštva”, upozoravaju u Banci hrane podjećajući na Svjetski dan socijalne pravde, 20. februar.

Kako ističu, ovo je datum koji treba da podsjeti na potrebu za rješavanjem pitanja poput siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti. Izostaje ozbiljna rasprava u javnosti za problem broj jedan koji je prepoznat u Održivim ciljevima razvoja UN-a do 2030, a to je siromaštvo.

“Razmjere problema siromaštva i isključenosti iz društva, značajano su veće nego što to oslikava zvanična statistika. I to je očigledno svima. Dešavaju se gotovo nevjerovatne stvari, pa i to da su za nepun euro povećane penzije. Penzioneri svoja primanja uglavnom koriste za kupovinu ljekova i privatne preglede kod ljekara, što je nedopustivo za zemlju socijalne pravde, kakvom se po Ustavu predstavljamo. Vlada u svojim strateškim dokumentima, čak predviđa i pad realnih zarada od 0,2 odsto za period 2020-2022. Godinama unazad, socijalna pomoć je nedovoljna za goli biološki opstanak porodice”, upozoravaju u ovoj nevladinoj organizaciji.

Kako se dodaje u saopštenu, zaštita mališana koji žive u siromaštvu je tema koja se zaobilazi.

“Mnogo ljudi radi van Crne Gore i koristi mogućnost da bez vize boravi tri mjeseca, kako bi zaradili za egzistenciju porodice. Čemu se možemo nadati kada dođe do liberalizije zapošljavanja u zemljama EU, brine li nadležne? Biro rada preuzima sve moguće radnje da smanji broj evidentiranih nezaposlenih, da bi imao poželjan statistički podatak, ali ne i da bi ljude zaposlio, što je jedan od načina za umanjenje siromaštva. Zvaničnu prisječnu plata od 510 eura prima zanemarljiv broj zaposlenih što je apsurd”, zaključuju u saopštenju.

Najveći broj ljudi, kako kažu u Banci hrane, prima platu od oko 250 do 300 eura mjesečno, a osigurani su na minimalac.

“Problem smanjenja rizika od siromaštva je povezan je s pitanjem nejednakosti u raspodjeli dohotka. Nejednakost u bogatstvu može se ograničiti dobrom poreskom politikom. Kvalitetne socijalne usluge ključne su za borbu protiv sve veće nejednakosti mogućnosti. Ovo je samo mali prikaz teškoća sa kojima se ljudi u Crnoj Gori suočava i ne govori u prilog državi socijalne pravde”, poručuju u Banci hrane.

PURIŠIĆ SE NADA

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić nada da će izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju vrlo brzo biti u parlamentu.

Ministar je podsjetio da je prosječna penzija u Crnoj Gori 288 eura, te da je među najvećim u regionu, a kako dodaje imamo i najbolji odnos između prosječne penzije i zarade.

“Daleko od toga da je ona dovoljna i mi smo kroz izmjene Zakona (o PIO), koji će nadam se vrlo brzo biti u parlamentu, pripremili jedan paket mjera koji će popraviti i adekvatnost penzija”, naveo je ministar, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

Podsjetio je da je lani minimalna zarada povećana 15 odsto.

Purišić je kazao da u Crnoj Gori u prosjeku imamo 53.000 korisnika socijalnih davanja.

“Kada se sve to sabere to je u odnosu na države sličnog nivoa razvijenosti, solidan iznos novca za potrošnju”, naveo je Purišić.

Purišić je, povodom Svjetskog dana socijalne pravde, naveo da Crna Gora teži tom idealu, te da iskoraka ima. “To je prije svega cilj kojem težimo”, naveo je Purišić.

Podsjetio je i da je Vlada na početku mandata za materijalna davanja izdvajala 59 miliona, lani 76 miliona, ove godine 81 milion eura.
Riječ je o 25 vrsta materijalnih davanja.

Purišić je naveo i da oko 8.800 porodica u Crnoj Gori nema osnovne uslove za život. U tim porodicama živi oko 30.000 građana.

“Ukupna davanja za jednu takvu četvoročlanu porodicu se kreću nešto oko 200 eura mjesečno”, kazao je Purišić.

Saopštio je i da pravo na subvencije za struju ima oko 17.000 građana.

“Još jedan broj građana ima to pravo, ali se oni nijesu prijavili”, kazao je Purišić i dodao da tim porodicima EPCG ne smije da isključi struju.
 

ZIMSKE FEŠTE

Tradicionalni kotorski maskenbal, u okviru zimskih karnevalskih fešti, održaće se u subotu, 22. februara od 21 sat, u Poslovnom centru “Vukšić”.

Kako su saopštili organizatori, goste će zabavljati The Grupa i Ansambl Toć.

“Fond nagrada je 3.200 eura i to u kategoriji pojedinačnih maski. Za treće mjesto slijedi nagrada od 100 eura, drugo 200, a prvo 300 eura. U kategoriji grupnih maski, nagrada za treće mjesto iznosiće 400 eura, drugo 600, a prvo 800 eura. Nagrada publike je 800 eura”, navode organizatori.

Nagrađene karnevalske grupe su u obavezi da izađu na karnevalsku povorku u nedelju 23. februara.

Progam Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala 2020. završava se u nedelju, 23. februara, velikom karnevalskom povorkom od 15 sati, nakon čega će biti održan koncert Tri kvarta i Jelene Rozge na glavnom gradskom trgu.

Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.

IJZ

Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da je prošle sedmice registrovan drugi smrtni slučaj od posljedica virusa gripa kod pacijenta iz Nikšića starosti 70 godina, koji je imao hronično oboljenje.

Iz Instituta ističu da je u toku 7. nadzorne sedmice 2020. godine u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje laboratorijskim putem potvrđena su 54 slučaja infekcije virusom gripa.

“Od početka nadzora nad gripom, zaključno sa 7. sedmicom, laboratorijski su potvrđena 183 slučaja obolijevanja od gripa (41 slučaj influence tip B i 142 slučaja influence tip A)”, saopšteno je iz Instituta