VUČIĆ I IRINEJ

Patrijarh srpski Irinej ocijenio je danas, nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, da se u Crnoj Gori dešavaju “krupni događaji” i da su, kako je kazao, Srbi tamo u velikom problemu, ali da on smatra da stvari treba smirivati i naći rješenje koje bi bilo u interesu naroda i obje zemlje.

“Nije to samo problem Crne Gore nego i Srbije, i malo šire na ovom prostoru. Nije nam milo ono što se dešava. Ništa protiv Crne Gore kao države nemamo. Bila je samostalna i prije, može da bude i danas, ali naši odnosi ne treba da se mijenjaju jer smo mi jedan narod. Danas postoje ljudi koji to negiraju i koji tvrde da su Crnogorci navodno poseban narod. Mi to prepuštamo njima, ali i istorija ima svoj sud”, rekao je Irinej nakon sastanka u Patrijaršiji SPC.

Na pitanje kako će SPC reagovati ako dođe do oduzimanja crkava i manastira u Crnoj Gori, patrijarh je izjavio da se nada da do toga neće doći.

“Ja se nadam da će se razmisliti o svemu i da će se vidjeti i reakcija naroda, koji je spreman da brani svoje svetinje, i vjerujem da do toga neće doći. U slučaju da dođe, ne znam kakve će sve rđave posljedice biti. Ali molim se Bogu da razum pobijedi”, rekao je Irinej.

Predsjednik Srbije je rekao da je veoma važno da se sačuva mir i da dođe do smirivanja tenzija.

“Uvjeren sam da niko u Crnoj Gori ne smatra da bi bilo dobro da zauzima manastir Ostrog. Nadam se da to nije ničija ideja. Ono što možemo da uradimo, a tu su nam mogućnosti ograničene, je da znanjem i strukom ukažemo svima u svijetu o čemu se radi. Od Venecijanske komisije do mnogih drugih tijela i organizacija i da pokažemo jasnu poruku srpskom narodu da smo jedinstveni i da između nas Srba, bez obzira na granice koje prihvatamo, nema razlike”, rekao je on.

Vučić je dodao da je patrijarh uputio riječi razuma, smirivanja tenzija i podrške srpskom narodu a da mu je posebno zahvalan zbog toga što je insistirao na punom jedinstvu srpskog naroda i na zajedničom razumijevanju sa kakvim se problemima država i narod suočavaju, uz puno poštovanje granica drugih zemalja.

On je dodao da je tu riječ o jedinstvu naroda na kojem je SPC oduvjek radila i da je to nešto na čemu će i država raditi ulaganjem u kulturne institucije, udžbenike na srpskom i očuvanjem baštine u čitavom regionu.

“Razgovarali smo i o Crnoj Gori i o neophodnosti očuvanja svetinja crkava i manastira. Patrijarh je predložio da se formira stručna međunarodna komisija koja bi mogla da u međunarodnim forumima štiti interese srpske crkve i naroda, pa i u Crnoj Gori. Što se tiče Srbije, mi ćemo pomoći i zajednički djelovati”, rekao je on.

Vučić je izrazio nadu da će se, nakon poziva patrijarha na smirivanje tenzija i na odlučnost da se ne dozvoli otimanje srpskih svetinja, svi privesti razumu i da će na normalan način gledati u budućnosti “i razmišljati o boljim ekonomskim rezultatima”.

“Spreman sam za sastanak na najvišem nivou sa CG”

Vučić je rekao da je uvijek spreman za sastanak na državnom nivou sa predstavnicima Crne Gore i najavio skup lidera regiona u Karlovcima ili Subotici krajem januara, na kojem bi trebalo da bude i predsjednik Crne Gore Milo Ðukanović.

Vučić je novinarima, poslije sastanka sa patriharhom Irinejem, na pitanje da li je vrijeme za sastanak državnog vrha dvije zemlje, rekao da je na to uvijek spreman.

“Mislim da postoji skup koji je zakazan u Karlovcima ili Subotici, krajem januara ili početkom februara, gdje će biti mnogi lideri iz regiona. Mislim da je moguć dolazak i predsjednika Ðukanovića”, rekao je Vučić.

On je dodao da je sa Ðukanovićem razgovarao i u Tirani ovog mjeseca i da nema problem da razgovara, navodeći da njih dvojica neke stvari vide na nešto drugačiji način.

“Ali, naše je da poštujemo državu Crnu Goru, da razumijemo potrebe i zahtjeve srpskog naroda. Da se ne stidimo toga što pripadamo srpskom narodu, ne pada mi na pamet, nikoga nijesmo uvrijedili, učinili nažao. Ako u svemu lošem što se zbivalo našem narodu ima nešto dobro, to je što se pokazalo jedinstvo srpskog naroda”, rekao je Vučić.

KOMŠIĆ

Nije moguće da velikosrpski projekat danas ugrozi Crnu Goru zbog donošenja jednog evropskog zakona, smatra predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Komšić je to kazao u intervjuu za Slobodnu Bosnu, komentarišući donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, incidente nakon toga i poruke protagonista Zakona da je na taj način suzbijen velikosrpski projekta u Crnoj Gori.

“Mislim da se taj projekat nalazi na prekretnici. Ili će zauvijek biti poražen ili će u konačnici biti zaokružen. Vidjeli smo da je u Crnoj Gori iskazao potpunu nemoć. Zbog čega? Pa zbog toga što se ta država nalazi u NATO-u. Nije moguće da velikosrpski projekat danas ugrozi Crnu Goru zbog donošenja jednog evropskog zakona koji se ne sviđa tim krugovima. Onog trenutka kada Bosna i Hercegovina uđe u NATO, to će značiti i definitivni kraj tog devetnaestovjekovnog projekta”, zaključio je Komšić.

ČESTITKA NUHODŽIĆA

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić naveo je prazničnoj čestitki da su Ministarstvo i Uprava policije opravdali povjerenje građana i pokazali da su snažno posvećeni da Crnoj Gori obezbijede mir i sigurnost. Kako je kazao, potvrdili su da zahtjevne i odgovorne zadatke izvršavaju hrabro, profesionalno i odgovorno.

Nuhodžić je posebno mirne praznične dane poželio onima koji će ih provesti na dužnosti, brinući o bezbjednosti svih građana.

“Ovo je bila godina u kojoj smo potvrdili da zahtjevne i odgovorne zadatke izvršavamo hrabro, profesionalno i odgovorno. Time smo doprinijeli uspješnijem i efikasnijem radu i ostvarenju postavljenih ciljeva Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, na čemu vam zahvaljujem”, navodi se u čestitki.

Nuhodžić je kazaon da su opravdali smo povjerenje građana i pokazali da su snažno posvećeni da Crnoj Gori obezbijede mir i sigurnost.
“Suočavajući se sa brojnim izazovima, nesebičnim naporima, zalaganjem i energijom Uvjeren sam da ćemo u 2020. godini ostvariti još bolje rezultate, dajući maksimum i ostajući u službi građana i države”, naveo je ministar.

On je kazao da se s ponosom se sjećaju i kolega koji su izgubili živote časno i predano obavljajući policijski posao.

“Neka snaga zajedništva, požrtvovanosti, humanosti, međusobne brige i solidarnosti bude dodatni podsticaj i u godini pred nama. U tom duhu, želim vama i članovima vaših porodica puno zdravlja i ličnog i profesionalnog uspjeha”, naveo je Nuhodžić.

BRAJOVIĆ

Bez obzira na politički primitivizam i nasilje koje je pokazala opozicija, Crna Gora trebalo bi da bude ponosna na izglasavanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim je napravljen još jedan korak u zaokruživanju državnog i građanskog identiteta, kazao je, u intervjuu za Pobjedu Ivan Brajović, predsjednik Skupštine i prvi čovjek Socijaldemokrata.

“Naša država je dobila savremeni zakon koji se temelji na jednom od osnovnih ljudskih prava, a to je sloboda vjerovanja ili uvjerenja. Nažalost svih koji misle da u Crnoj Gori postoje građani prvog i drugog reda, zavisno od njihove vjere i nacije, a na ponos nikad jedinstvenije građanske Crne Gore, ovim zakonom smo odbili pokušaj diskreditacije temeljnih principa na kojima počiva naša država. Potvrdili smo dugoročno učvršćivanje samosvjesne Crne Gore u kojoj su naše razlike bogatstvo i nasljeđe koje ova i svaka naredna generacija mora da njeguje i nadograđuje. Konačno, pokazali smo da svako mora da djeluje u zakonskom okviru”, rekao je Brajović.

Brajović kaže da smo zakonsko regulisanje te oblasti čekali možda i predugo. Očekivan je, kaže Brajović, bio pritisak protivnika donošenja zakona, imajući u vidu dosadašnji svojevrsni zakonski vakuum, koji je išao na ruku Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

“Ključni problem je u tome što su ciljevi države Crne Gore i SPC različiti. Naš je cilj zaštita državne imovine i kulturnih dobara – dakle trajna briga o kulturnom nasljeđu, garantovanje slobode vjeroispovijesti svima, kao i utvrđivanje prava i obaveza zaposlenih sveštenih i drugih lica. Cilj SPC je zaštita dosadašnjeg stanja, nastavak političkog angažmana uz potpuno odsustvo kontrole bilo čega što je u vezi sa njihovim djelovanjem, imovinom i finansijama. Koliko su jaki ti interesi, moglo se vidjeti po tome na što su u njihovoj odbrani bili spremni poslanici i crkveni velikodostojnici iz Mitropolije crnogorsko-primorske i njihove centrale iz susjedne zemlje”, naveo je Brajović.

Navodi Brajović i da se nadao da je sa agresivnim ponašanjem DF-a u Skupštini završeno i da scenama viđenim u plenarnoj sali još u prošlom sazivu maja 2016. više nećemo prisustvovati.

“Ali vidjeli smo sada prilikom donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ponovnu spremnost čak i na fizički napad. Naš je cilj zaštita državne imovine i kulturnih dobara – dakle trajna briga o kulturnom nasljeđu, garantovanje slobode vjeroispovijesti svima, kao i utvrđivanje prava i obaveza zaposlenih sveštenih i drugih lica. To nije bila impulsivna reakcija, za koju takođe ne bih imao opravdanje, već najavljena predstava i prikrivanje političke nemoći. Samo što se junačenje najavljivano prethodnih dana svelo na to da su čojski krenuli na nas, kolege poslanike i skupštinsku opremu”, zaključio je Brajović.