SIMONOVIĆ ZA PORTAL

Ova godina bila je dobra za crnogorski sport, a možemo biti ponosni na dobru organizaciju Igara malih zemalja Evrope, kazao je, u razgovoru za Portal RTCG, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović.

Simonović je istakao da Crna Gora sa tek nešto više od 600 hiljada stanovnika, ima šest nacionalnih selekcija na velikim takmičenjima. Košarkaška reprezentacija debitovala je na Mundobasketu, dok su košarkašice igrale na Eurobasketu. Prvi put na najvećoj sceni bili su i odbojkaši, koji su učestvovali na šampionatu Evrope, a vaterpolisti su standardno bili dio Svjetskog prvenstva. Takođe, rukometašice su učestvovale na planetarnom šampionatu, a rukometaši u januaru idu na Evropsko prvenstvo.

“Mnogo je to za malu zemlju kao što je Crna Gora, ma šta se desilo na tim takmičenjima. Od toga ne možemo pobjeći, iako mnoge možda nervira kad ističemo da imamo malu bazu, ali to je činjenica. Često puta u komunikaciji sa strancima čujemo da ne vjeruju koliko stanovnika ima Crna Gora, a koje rezultate ostvaruje”, naglasio je Simonović, s razlogom nakon spomenutuh uspjeha.

U pojedinačnoj konkurenciji, karatista Mario Hodžić koji je osvojio srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u Gvadalahari i Evropskim igrama u Minsku, obilježio je godinu za nama.

“Bilo je i drugih sjajnih rezultata. Džudistkinja Jovana Peković je osvojila zlatno na Evropskom prvenstvu za mlađe seniore. Iako je to u uzrastu mlađih seniora i nije prepoznato kao olimpijska norma ili nešto što bi donijelo bodove za olimpijske igre, mislim da je to fantastičan rezultat i mislim da je to najava jednom budućeg dobrog rezultata djevojke koja ima puno talenta”, istakao je Simonović.

Nije želio da zaboravi pomenuti i dvoje mladih sportista, karatistu Bojana Boškovića i bokserku Bojana Gojković. “Gojkovićka je drugi, a Bošković već treći put najbolji mladi sportista, što govori o njihovom kvalitetu i posvećenosti”, naveo je predsjednik COK-a.

Crna Gora spremna za organizaciju većih takmičenja

Simonović je ponosan što je Crna Gora ove godine bila domaćin Igara malih zemalja Evrope (IMZE), najvećeg multi-sportskog takmičenja ikada organizovanog u našoj zemlji.

“Nije bilo velikih propusta, to je utisak svih učesnika. Zahvalan sam svima koji su učestvovali u organizaciji i doprinijeli da Igre uspiju. To nije bio samo posao COK-a”, kazao je predsjednik COK-a.

To je bila prilika da nacionalni komitet svoj rad uporedi sa radovima drugih, sličnih manifestacija koje su u ovoj godine održane pod pokroviteljstvom MOK-a i EOK-a.

“Bilo je krajnje vrijeme da COK i Crna Gora organizuju jednu takvu vrstu takmičenja. Mislim da smo položili ispit”, ocijenio je Simonović.

Nakon ovih Igara COK ima još veću podršku olimpijske porodice, a Simonović smatra da su sada stasali da organizuju druga veća takmičenja, poput Mediteranskih igara ili Igara na pijesku.

“U olimpijskim krugovima čuje da je Crna Gora spremna za neko još veće takmičenje i mislim da bi u ovom trenutku vrlo lako mogli dobiti organizacuju nekog takmičenja”, kazao nam je Simonović.

Međutim, cijeni da još uvijek nije vrijeme za to.

“Da budem iskren, sačekao bih. Treba sabrati još utiske, vidjeti na koji način to u budućnosti raditi. Treba odabrati vrijeme i mjesto za tu priču i uključiti mnogo veći broj ljudi”, naveo je Simonović.

Legat Igara – bolja sportska infrastruktura

Organizacija Igara bila je značajna za izgradnju sportske infrastrukture i u tom segmentu potrošeno je oko pola miliona eura.

Napravljena je nova atletska staza u Baru koja će biti sertifikovana za takmičenja na bilo kom nivou, a kasnije je uloženo u kompletan stadion.

Pored toga, urađeno je strelište u Markovićima za pokretne mete, tzv. glinene golubove, i rekonstruisani su teniski tereni u Budvi.

Budva je takođe dobila dva olimpjska terena za odbojku na pijesku, a Sportski centar Župa u Tivtu je dobio novu rasvjetu i sada može da odgovori zahtjevima vrhunskih turnira.

Pomoć sportistima pred Olimpijske igre neće izostati

Nakon što su uspješno obavili zadatak domaćina ove godine, sada je sve podređeno Olimpijskim igrama koje su na programu narednog ljeta.

Igre u Japanu biće četvrte za Crnu Goru od obnove nezavisnosti. Na prošlim Igrama u Rio de Žaneiru našu zemlju je predstavljalo 34 sportista u 7 sportova, od čega dva kolektivna (rukomet i vaterpolo).

Još nemamo plasiranih takmičara sa olimpijskom normom, a Simonović se nada olimpijski tim biti brojan makar kao u Brazilu.

“Već imamo značajno iskustvo kada je odlazak na Olimpijske igre u pitanju. Mi smo pripreme za Tokio počeli praktično nakon završetka Igara u Rio de Žaneiru”, navodi predsjednik COK-a.

Delegacija COK-a posjetila je glavni grad Japana prije 30-ak dana i tamo imali niz sastanaka u vezi sa aktivnostima na projektu “Tokio 2020”.

“Posjeta Tokiju bila je prilika da se sastanemo sa ljudima koji će biti u organizacij, sa školama koji će pratiti crnogorski olimpijski tim. Sa Japanskim olimpijskim komitetom smo potpisali memorandum o saradnji koji će nam omogućiti razne mogućnosti”, kazao nam je Simonović.

Poručio je da naši sportisti mogu da računaju na podršku COK-a.

“Izdvojićemo potrebna sredstva za kvalitetnu pripremu sportista. Svima koji su u kombinaciji za odlazak na OI, bilo u ekipnim ili pojedinačnim sportovima, omogućićemo najkvalitetnije moguće pripreme za učešća na kvalifikacionim turnirima koji donose bodove za Tokio”, istakao je Simonović.

COK je dodijelio olimpijske stipendije u pojedinačnoj konkurenciji, a za reprezentacije će obezbijediti grantove.

“Najveći dio obaveza u kvalifikacijama završava se aprilu, kada ćemo jasno znati ko su sportisti na koje računamo za Tokio”, kazao je Simonović i zaključio da u sport treba uložiti, a onda sačekati rezultate, a na obratno.

Hodžić zaslužio nagradu, savezi predlažu kandidate

U tradicionalnom izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta, karatista Mario Hodžić izabran je za najboljeg sportistu Crne Gore u 2019. godini. Zasluženo, smatra Simonović.

“Već treći put je bio u konkurenciji i najbliži je bio tom izboru. Sačuvao nam je obraz na Evropskim igrama u Minsku, donijevši nam jedinu medalju sa tog takmičenja. Nije lako osvojiti medalju na Evropskim igrama i neće se to tako često dešavati. I ovoga puta je bilo teško. Istina, ukupno, imali smo dobar nastup u Minsku, ali jedini je Hodžić uspio da osvoji medalju, i to srebrnu”, naglasio je prvi čovjek COK-a.

Karatista Omladinca je dobio najviše glasova posjetilaca sajta COK-a i predstavnika nacionalnih saveza, članova Skupštine krovne sportske asocijacije.

“Bilo je sjajnih sportista u konkurenciji, to je bio izbor saveza i građana, pošto je bilo omogućeno glasanje na sajtu COK-a. Savezi kandiduju sportiste za nagradu, pa ako nekoga ne predlože, ne možemo ga ni izabrati”, ističe Simonović.

Raduje ga što je prestižna nagrada otišla u ruke karatiste, jer, kako kaže, taj sport ne zaslužuje tretman kakav ime u posljednje vrijeme.

“Karate je i vještina i sport. Predsjednik Olimpijskog komiteta Japana kaže da je karate religija, ja bih rekao da je karate, na neki način, životna filozofija. Karate je osnova za mnoge druge sportove i zaslužuje mnogo veću pažnju i poštovanje”, kazao nam je Simonović, uz ocjenu da će u Tokiju biti žestoka konkurencija u tom sportu i da će biti teško napraviti veći uspjeh.

Ozren Zogović

NAUČNICI UOČILI

Naučnici su uočili crvenu mrlju u blizini Novog Zelanda, koja je veća od Teksasa. Satelitski snimci južnog dijela Tihog okeana pokazale su da se istočno od Novog Zelanda nalazi veliko područje neuobičajeno toplog okeana, prenio je CNN.

Još jedan problem prouzrokovan klimatskim promjenama pogodio je živi svijet. Sa porastom temperature događa se i velika promjena u okeanima koja prijeti opstanku brojnih vrsta.

Temperatura vode je oko pet stepeni Celzijusovih viša od prosjeka za ovo doba godine u tom području, kaže Džejms Renvik, profesor i dekan fakulteta za geografiju Univerziteta Viktorija u Velingtonu.

“Vruća” tačka na površini Tihog okeana može da se uoči iz svemira i najveće je natprosječno toplo vodeno područje na Zemlji u ovom trenutku. Radi se o površini od oko milion kvadratnih kilometara, većoj od države Teksas.

“Na površini okeana nema tako vrtoglavih varijacija”, kazao je Renvik, i dodao da je već i jedan stepen Celzijusovih puno, a da je “pet ogromna stvar”.

Veoma rijetko se uočava taj fenomen na tako velikoj površini, ali naučnici kažu da će zahvaljujući globalnom zagrijavanju postajati sve češći.

“Površina okeana radi ono što joj vazduh iznad kaže”, pojašnjava Renvik.

“To je područje primilo mnogo sunčevog zračenja, a nije bilo zapadnih vjetrova koji bi te tople mase oduvali. Zagrejano područje se vidi kao velika crvena mrlja na satelitskim snimcima”, dodao je Renvik.

Ističe i da je istočno od tog neuobičajeno toplog područja – neuobičajeno hladno područje koje je tri stepena Celzijusovih hladnije od prosjeka za ovo doba godine.

Naučnici ne znaju koliko se u morsku dubinu spušta to toplo područje, ali Renvik procjenjuje da se ne radi o više od dvadesetak metara jer je, kako naglašava, potrebna ogromna energija da se zagrije tolika vodena masa tokom nekoliko nedjelja.

Prije nekoliko mjeseci naučnici su uočili sličnu toplu vodenu masu uz Aljasku i tada su to pripisali otapanju arktičkog leda.

Takva područja neuobičajenih zatopljavanja površinskih voda okeana u prošlosti su izazivala pomor morskih životinja, propadanje korala i algi na dnu mora.

Prema nedavnom istraživanju od 1925. do 2016. godine zabilježen je porast od 54 odsto broja vodenih toplih talasa koji se bilježe svake godine.

Od 1982. do 2016. godine naučnici su zabilježili alarmantni porast od 82 odsto broja dana s “vrućom” površinom okeana.

NAUČNICI UOČILI

Naučnici su uočili crvenu mrlju u blizini Novog Zelanda, koja je veća od Teksasa. Satelitski snimci južnog dijela Tihog okeana pokazale su da se istočno od Novog Zelanda nalazi veliko područje neuobičajeno toplog okeana, prenio je CNN.

Još jedan problem prouzrokovan klimatskim promjenama pogodio je živi svijet. Sa porastom temperature događa se i velika promjena u okeanima koja prijeti opstanku brojnih vrsta.

Temperatura vode je oko pet stepeni Celzijusovih viša od prosjeka za ovo doba godine u tom području, kaže Džejms Renvik, profesor i dekan fakulteta za geografiju Univerziteta Viktorija u Velingtonu.

“Vruća” tačka na površini Tihog okeana može da se uoči iz svemira i najveće je natprosječno toplo vodeno područje na Zemlji u ovom trenutku. Radi se o površini od oko milion kvadratnih kilometara, većoj od države Teksas.

“Na površini okeana nema tako vrtoglavih varijacija”, kazao je Renvik, i dodao da je već i jedan stepen Celzijusovih puno, a da je “pet ogromna stvar”.

Veoma rijetko se uočava taj fenomen na tako velikoj površini, ali naučnici kažu da će zahvaljujući globalnom zagrijavanju postajati sve češći.

“Površina okeana radi ono što joj vazduh iznad kaže”, pojašnjava Renvik.

“To je područje primilo mnogo sunčevog zračenja, a nije bilo zapadnih vjetrova koji bi te tople mase oduvali. Zagrejano područje se vidi kao velika crvena mrlja na satelitskim snimcima”, dodao je Renvik.

Ističe i da je istočno od tog neuobičajeno toplog područja – neuobičajeno hladno područje koje je tri stepena Celzijusovih hladnije od prosjeka za ovo doba godine.

Naučnici ne znaju koliko se u morsku dubinu spušta to toplo područje, ali Renvik procjenjuje da se ne radi o više od dvadesetak metara jer je, kako naglašava, potrebna ogromna energija da se zagrije tolika vodena masa tokom nekoliko nedjelja.

Prije nekoliko mjeseci naučnici su uočili sličnu toplu vodenu masu uz Aljasku i tada su to pripisali otapanju arktičkog leda.

Takva područja neuobičajenih zatopljavanja površinskih voda okeana u prošlosti su izazivala pomor morskih životinja, propadanje korala i algi na dnu mora.

Prema nedavnom istraživanju od 1925. do 2016. godine zabilježen je porast od 54 odsto broja vodenih toplih talasa koji se bilježe svake godine.

Od 1982. do 2016. godine naučnici su zabilježili alarmantni porast od 82 odsto broja dana s “vrućom” površinom okeana.

TREĆA POBJEDA

Košarkaši Mega Bemaksa pobijedili su večeras na svom terenu ekipu FMP-a sa 95:91, u utakmici 13. kola ABA lige.

Mega je poslije treće pobjede od početka šampionata i dalje posljednja na tabeli regionalnog takmičenja, dok je FMP četvrti sa skorom 8/5.

Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Marko Simonović sa 26 poena, Kendrik Peri je dodao 18, dok su Blaž Mesiček i Nikola Mišković ubacili po 12 poena. U redovima kluba iz Železnika najbolji je bio Aleksa Radanov sa 17 poena, dok je Stefan Pot postigao 14.

U narednom kolu FMP dočekuje Cibonu, a Mega gostuje Zadru.

NEODIGRANI MEČ U “MORAČI”

Košarkaška ABA liga saopštila je večeras da će javnost biti blagovremeno obaviještena o narednim potezima koje će liga preduzeti u vezi sa neodigranom utakmicom Budućnosti i Crvene zvezde.

“Utakmica 13. kola ABA lige između Budućnosti i Crvene zvezde, zakazana za 30. decembar, nije odigrana u ranije zakazanom terminu jer se ekipa Crvene zvezde nije pojavila na parketu hale ‘Morača’. O svim daljim koracima ABA lige u vezi sa ovim slučajem javnost će biti blagovremeno obaviještena”, navodi se u saopštenju ABA lige.

Današnji meč u “Morači” nije odigran pošto crveno-beli nisu doputovali u Podgoricu.

Iz Zvezde su ranije tražili da utakmica bude odložena zbog nestabilne političke situacije u Crnoj Gori poslije usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, što nije prihvaćeno.

Košarkaši Budućnosti su izašli na parket “Morače”, sačekali su 15 minuta, koliko je predviđeno pravilima, nakon čega su sudije konstatovale da se utakmica neće igrati.

Po pravilima, utakmica bi trebalo da bude registrovana rezultatom 20:0 za Budućnost.

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

U Crnoj Gori ove sedmice je oko 37,74 hiljade nezaposlenih, neznatno manje nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

Stopa nezaposlenosti, prema izvještaju ZZZ, porasla je sa prošlosedmičnih 16,29 odsto na 16,27 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od početka godine evidentirao 13,21 hiljadu novozaposlenih.

Od početka godine oglašeno je 32,19 hiljada slobodnih radnih mjesta.

ZAEV

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev izjavio je da je suština ideje o “malom Šengenu” u ostvarivanju četiri slobode EU – slobodnog kretanja ljudi, proizvoda, usluga i kapitala na Zapadnom Balkanu i ocijenio da takva inicijativa ubrzava integraciju regiona u Uniju.

“U naš region moramo da uvedemo evropske principe saradnje i funkcionisanja. Moramo da donesemo Evropu na Balkan u svaku od naših zemalja. To je dio našeg domaćeg zadatka za integraciju u EU”, rekao je Zaev u intervjuu za Dojče vele.

Na kritike da u regionu već postoje Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) i Berlinski proces, Zaev navodi da postoji suštinska razlika, jer su ti procesi “podstaknuti i nadgledani od nekih članica EU”, dok je “mali Šengen” “autentična i neposredna inicijativa” tri zemlje Zapadnog Balkana.

“Ovo je autentičan proces naše zemlje, Albanije i Srbije, a nadamo se da će mu se priključiti i druge zemlje regiona”, rekao je Zaev.

Zaev, lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije, neće biti premijer od petka, 3. januara, kada bi trebalo da se obrazuje prelazna vlada, sa glavnim zadatkom da pripremi izbore za 12. april.

Lider socijaldemokrata odlučio se za vanredne izbore pošto je EU u oktobru, najviše zbog protivljenja Francuske, još jednom odložila početak pregovora sa Skopljem o članstvu u Uniji, što je bilo jedno od ključnih obećanja Zaeva.

Zaev navodi da je bio “skrhan i smožden” kada Skoplje nije dobilo datum za početak pregovora s EU, uprkos postizanju Prespanskog sporazuma s Grčkom, koji je Sjevernoj Makedoniji otvorio vrata članstva u EU i NATO, poslije višedecenijske blokade od Atine.

“Bio sam skrhan i smožden jer je cio taj period bio obilježen superlativima na naš račun. Bili smo najbolji primjer u Jugoistočnoj Evropi, svjetski lideri su započinjali i završavali govore pominjanjem Prespanskog sporazuma”, kazao je Zaev.

On nije dao konkretan odgovor na pitanje kada bi moglo da se očekuje otvaranje pregovora, podsjetivši da takva odluka može da bude donijeta na samitima EU u martu, junu ili oktobru.

“Očekujem tu odluku uskoro, to je i razlog zašto sam odlučio da idemo na izbore”, naveo je Zaev.

Zaev je kazao da je zadovoljan urađenim u prethodne 2,5 godine koliko je bio na čelu vlade.

“Riješena su istorijska pitanja, ubrzane integracije, postajemo članica NATO, uskoro očekujemo datum početka pregovora sa EU, pokrenuli smo ekonomiju”, rekao je sjevernomakedonski premijer i dodao da “problem ostaje pravosudni sistem”.

“INTER BOLJI OD JUVEA”

Bivši italijanski fudbaler Antonio Kasano je izjavio da je Inter trenutno bolja ekipa od Juventusa.

“Govorim vam već od kraja augusta da će Inter osvojiti Skudeto ove sezone”, kazao je Kasano novinarima u Italiji.

Napomenuo je takođe da je trener Intera Antonio Konte neko ko uvijek u tim sa sobom donese dodatnih 15-20 bodova.

“On je sigurno trener svjetske klase koji jednostavno upali vatru u svojim igračima i odlično ih motiviše“, rekao je Kasano, dodajući kako cijeloj igri Intera u velikoj mjeri doprinosi i sjajni napadač Romelu Lukaku za kojeg je kazao da nije previše vjerovao da će se dobro prilagoditi italijanskom fudbalu.

Dodao je takođe kako vjeruje da će Inter ove godine biti prvak ponajviše što Juventus vodi trener Mauricio Sari kojim nije previše oduševljen.

“Sari je možda uradio neke dobre stvari ranijih godina, ali je isto tako i činjenica da je prije toga radio u Seriji B i C. Mislim da je samo prosječan trener“, kazao je Kasano koji je nekada i sam igrao za Inter, a 2017. se oprostio od aktivnog igranja fudbala.

Istakao je i da je najveći problem s ekipom Juventusa što samo želi da pobijedi pod svaku cijenu, a ne da igra lijep i atraktivan fudbal.

Lider Serie A je Inter s 42 boda, koliko ima i drugoplasirani Juventus, treći je Lacio s 36, a Roma sljedeća s 35 bodova.

ŽUGIĆ SAOPŠTIO

Vlada Crne Gore nastavlja da unapređuje ambijent za još snažniji razvoj poljoprivredne proizvodnje i agroindustrije, i jača konkurentnost domaćih proizvođača. U tom pravcu proizvođačima je na raspolaganju sve izdašnija podrška, posebno bespovratna, kroz brojne programe i projekte koje realizuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa međunarodnim partnerima, ocijenio je državni sekretar Ministarstva Đuro Žugić.

Žugić je to kazao na sastanku predstavnika Vlade sa privrednicima, u Privrednoj komori Crne Gore i pozvao proizvođače, kako privrednike, tako i vlasnike poljoprivrednih gazdinstava da iskoriste te mogućnosti da unaprijede proizvodnju i konkuretnost na tržištu, crnogorskom, posebno značajnom za Crnu Goru – turističkom, ali i inostranom.

Odgovarajući na set pitanja i predloga privrednika iz ovog sektora, a koji su se odnosili na mogućnosti podrške za povećanje proizvodnje i bolji plasman domaćih proizvoda, zatim podrške za unapređenje poslovanja u dijelu ispunjavanja standarda zaštite životne sredine, podrške mljekarskom sektoru i druge, Žugić je dodao da Vlada, osim mjera finansijske podrške realizuje u saradnji sa Privrednom komorom i projekte Kupujmo domaće, Domaći ukusi i Dobro.Bolje.Domaće, koji imaju za cilj podsticanje veće potrošnje domaćih proizvoda.

Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Žugić je podsjetio da je kroz IPARD namijenjen preradi opredijeljena podrška privrednicima za izgradnju uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, da je bespovratna podrška povećana sa 50 odsto na 60 odsto ukupne investicije za projekte namijenjene zaštiti životne sredine.

“Žugić je najavio da će se prilikom narednih razgovora sa EU partnerima predložiti da se iznos bespovratne podrške poveća na 70 odsto”, navodi se u saopštenju.

Nije se složio sa konstatacijom pojedinih privrednika da sektor mljekarstva ne može više da raste, jer rezultati mjera podrške daju kontinuirane efekte.

“Samo u posljednje tri godine isplaćene su premije za 140 miliona litara mlijeka. Mljekare su u zadnje tri godine otkupile preko 80 miliona litara, a samo u 2019. poljoprivrednicima je isplaćeno preko 2 miliona eura premija, što pokazuje stalni trend rasta”, kazao je Žugić.

On je podsjetio i da se kroz Program razvoja ruralnih područja radi na jačanju otkupne mreže, i uspostavljanju otkupnih centara, za sada su završeni u Nikšiću i Mojkovcu. Žugić je najavio nastavak još snažnije podrške mljekarskom sektoru u narednoj godini.

“Ističući da se trenutno radi na koncipiranju agrobudžeta za narednu godinu, Žugić je kazao da će svi predlozi i sugestije koje su uputili poljoprivredni proizvođači i prerađivači biti pažljivo razmotreni, u cilju dalje uspješne saradnje i razvoja crnogorske poljoprivrede”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

UPRAVA POLICIJE

Zbog više incidenata, koji su se dogodili u Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću procesuirano je više osoba, saopšteno je iz Uprave policije.

Policija u Podgorici je zbog događaja koji su se desili sinoć dovela ukupno 13 lica u prostorije Centra bezbjednosti Podgorica i to: M.Đ. (28), P.Đ. (25), S.K. (32), N.C. (31), D.K. (31), B.Š. (28), V.J. (31), L.N. (19), D.Ž. (18), R.B. (18), N.R. (26), V.M. (60) i M.M. (34).

“Slobode su lišeni V.J. (31) i L.N. (19) zbog počinjenog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru”, navodi se u saopštenju. Zbog sumnje da su počinili krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti slobode su lišeni D.Ž. (18), R.B. (18), N.R. (26)”, navodi se u saopštenju.

Takođe, M.M. (34) i V.M. (60) su lišeni slobode zbog počinjenih prekršaja iz čl. 33 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.

Iz Policije navode da službenici CB Podgorica preduzimaju sve potrebne mjere i radnje kao bi se utvrdila odgovornost pojedinaca, kao i cilju identifikacije počinilaca, koji su izazvali nemire u Zeti i kod Hrama hristovog vaskrsenja u Podgorici.

“Prilikom kamenovanja policajaca strane građana povrede je zadobilo osam službenika, od čega je njih sedam zadobilo lakše tjelesne povrede dok je jedan službenik zadobio teže tjelesne povrede” saopšteno je iz UP.

I na području Danilovgrada je sinoć došlo do narušavanja javnog reda i mira zbog neprijavljenih javnih okupljanja i do blokiranja saobraćajnice.

“Slobode je lišen M.K. (66) zbog počinjenog prekršaja iz čl. 33 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. Policija je danas lišila slobode i P.S. (46) zbog počinjenog prekršaja iz člana 5 Zakona o javnom redu i miru. Navedena lica su procesuirana prema nadležnim sudovima”, precizira se u saopštenju.

Dodaje se i da je nikšićka policija, 27. decembra, podnijela Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv M.K. (31) i Ž.R. (19) zbog počinjenog prekršaja iz čl. 23 Zakona o javanom redu i miru (isticanje zastave druge države bez odobrenja).

Osim toga, istog dana je lišen slobode D.P. (29) iz Nikšića zbog sumnje da je počinio krivično djelo napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti.

“Zbog prekršaja iz čl. 7 Zakona o javnom redu i miru lišei su slobdoe S.Ć. (21). i P.R. (53) zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru”, zaključuje se u saopštenju.

  • Naredne tri godine izazovne, na naplatu stiže najviše novca
    on 22/12/2024 at 18:43

    U naredne tri godine Crnoj Gori na naplatu stiže dvije milijarde eura starog duga, a najveći dio Ministarstvo finansija planira da vrati novim zaduživanjem. Takav pristup kritikuju iz opozicije jer je, kažu, pokazatelj neodgovorne ekonomske politike, dok iz vlasti smatraju da je jedino rješenje jer je riječ o naslijeđenim dugovima prethodne vlasti.

  • Na prodaju imovina Vektre Montenegro za 1,6 miliona eura
    on 22/12/2024 at 10:11

    Stečajna uprava Vektre Montenegro raspisala je novi oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 1,6 miliona eura.

  • Analiza poslovanja "Port of Adria” u februaru, onda odluka o kupovini
    on 22/12/2024 at 06:01

    Na tender za nabavku treće mobilne dizalice u Luci Bar za sada se prijavio samo jedan ponuđač, kompanija “Liebherr” iz Rostoka u Njemačkoj. Direktor naše najveće trgovačke luke Ilija Pješčić kaže da se nada da će Luka Bar treću dizalicu imati krajem jula naredne godine. Direktor Luke Bar očekuje da će kompanija "Hamburg port Consulting", u prvoj polovini februara naredne godine, završiti  detaljnu analizu poslovanja kompanije "Port of Adria”

  • Obavezna rezerva 307,79 miliona eura
    on 21/12/2024 at 17:18

    Obavezna rezerva banaka na kraju novembra je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 307,79 miliona eura.

  • Potpisan ugovor za rekonstrukciju puta Petnjica – Bioče
    on 21/12/2024 at 09:44

    Uprava za saobraćaj potpisala je Ugovor sa kompanijom Bemax za rekonstrukciju saobraćajnice koja povezuje Petnjicu i Bioče, u dužini od oko devet kilometara.

  • Radulović: Pomorska linija Bar-Bari kreće krajem juna
    on 21/12/2024 at 09:35

    Pomorska linija Bar-Bari biće krajem juna ponovo uspostavljena, u saradnji s hrvatskom Jadrolinijom, saopštio je ministar pomorstva Filip Radulović i dodao da saobraćati do kraja septembra.

  • Inflacija u novembru u SAD-u sporija od očekivane
    on 21/12/2024 at 07:13

    Indeks privatne potrošnje (PCE) u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u novembru je dostigao godišnji rast od 2,4 odsto, te mjesečni od 0,1 odsto.

  • Rekordna godina za Aerodrome, opslužili skoro tri miliona putnika
    on 20/12/2024 at 14:57

    Za Aerodrome Crne Gore tekuća 2024. godina je rekordna i po prometu putnika i po bruto poslovnim prihodima. To je sa konferencije za medije u Podgorici poručio izvršni direktor, Roko Tolić.

  • Najviše jahti u Crnoj Gori imaju državljani Srbije
    on 20/12/2024 at 09:33

    Pod crnogorskom zastavom plove jahte u vlasništvu državljana i kompanija iz 49 različitih zemalja. Među njima su najbrojniji vlasnici iz Srbije, Rusije i Crne Gore, ali i iz Sjedinjenih Američkih Država, Švajcarske, Italije, Kazahstana. U crnogorski registar jahti svoja plovila upisali su državljani i kompanije iz egzotičnih država poput Sejšela, Maršalskih Ostrva, Hong Konga…

  • Vlada donijela odluku o osnivanju Razvojne banke
    on 19/12/2024 at 18:36

    Vlada je donijela odluku o osnivanju Razvojne banke Crne Gore, čiji je osnivački kapital 107,5 miliona eura.