BRAJOVIĆ

Bez obzira na politički primitivizam i nasilje koje je pokazala opozicija, Crna Gora trebalo bi da bude ponosna na izglasavanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim je napravljen još jedan korak u zaokruživanju državnog i građanskog identiteta, kazao je, u intervjuu za Pobjedu Ivan Brajović, predsjednik Skupštine i prvi čovjek Socijaldemokrata.

“Naša država je dobila savremeni zakon koji se temelji na jednom od osnovnih ljudskih prava, a to je sloboda vjerovanja ili uvjerenja. Nažalost svih koji misle da u Crnoj Gori postoje građani prvog i drugog reda, zavisno od njihove vjere i nacije, a na ponos nikad jedinstvenije građanske Crne Gore, ovim zakonom smo odbili pokušaj diskreditacije temeljnih principa na kojima počiva naša država. Potvrdili smo dugoročno učvršćivanje samosvjesne Crne Gore u kojoj su naše razlike bogatstvo i nasljeđe koje ova i svaka naredna generacija mora da njeguje i nadograđuje. Konačno, pokazali smo da svako mora da djeluje u zakonskom okviru”, rekao je Brajović.

Brajović kaže da smo zakonsko regulisanje te oblasti čekali možda i predugo. Očekivan je, kaže Brajović, bio pritisak protivnika donošenja zakona, imajući u vidu dosadašnji svojevrsni zakonski vakuum, koji je išao na ruku Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

“Ključni problem je u tome što su ciljevi države Crne Gore i SPC različiti. Naš je cilj zaštita državne imovine i kulturnih dobara – dakle trajna briga o kulturnom nasljeđu, garantovanje slobode vjeroispovijesti svima, kao i utvrđivanje prava i obaveza zaposlenih sveštenih i drugih lica. Cilj SPC je zaštita dosadašnjeg stanja, nastavak političkog angažmana uz potpuno odsustvo kontrole bilo čega što je u vezi sa njihovim djelovanjem, imovinom i finansijama. Koliko su jaki ti interesi, moglo se vidjeti po tome na što su u njihovoj odbrani bili spremni poslanici i crkveni velikodostojnici iz Mitropolije crnogorsko-primorske i njihove centrale iz susjedne zemlje”, naveo je Brajović.

Navodi Brajović i da se nadao da je sa agresivnim ponašanjem DF-a u Skupštini završeno i da scenama viđenim u plenarnoj sali još u prošlom sazivu maja 2016. više nećemo prisustvovati.

“Ali vidjeli smo sada prilikom donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ponovnu spremnost čak i na fizički napad. Naš je cilj zaštita državne imovine i kulturnih dobara – dakle trajna briga o kulturnom nasljeđu, garantovanje slobode vjeroispovijesti svima, kao i utvrđivanje prava i obaveza zaposlenih sveštenih i drugih lica. To nije bila impulsivna reakcija, za koju takođe ne bih imao opravdanje, već najavljena predstava i prikrivanje političke nemoći. Samo što se junačenje najavljivano prethodnih dana svelo na to da su čojski krenuli na nas, kolege poslanike i skupštinsku opremu”, zaključio je Brajović.

ŽUGIĆ SAOPŠTIO

Kamate na kredite i na depozite naredne godine bi trebalo da se stabilizuju na nešto nižem nivou od trenutnog, saopštio je guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić.

“Iako bilježe kontinuirani pad, kamatne stope se moraju dodatno snižavati kako bi se pospješilo saniranje ranjivosti realnog sektora”, kazao je Žugić u intervjuu Pobjedi.

On je rekao da je prosječna ponderisana aktivna efektivna kamatna stopa na kraju novembra iznosila 6,08 odsto, što je istorijski najniži nivo.

“Kamatna stopa na depozite je na kraju novembra iznosila 0,42 odsto i za posljednjih godinu dana je smanjena za 0,16 procentnih poena”, precizirao je Žugić.

Na kretanje kamatnih stopa mogu, kako je naveo, uticati i događanja van njihove kontrole, poput neočekivanih mjera monetarne politike Evropske centralne banke (ECB), kao i povećane geopolitičke tenzije između velikih sila koje bi uticale na međunarodno finansijsko tržište.

Sa Novom godinom je na snagu stupila odluka CBCG o ograničavanju gotovinskih kredita.

Žugić je podsjetio da je riječ o makroprudencionoj mjeri koja je prvi put primijenjena u Crnoj Gori, o čemu su se pozitivno izrazili međunarodni partneri.

“Ova mjera ima za cilj povećanje otpornosti finansijskog sistema i održivog finansiranja građana. Primijenili smo ih radi prevencije, da se ne bi efektuirao potencijalni rizik od rasta zaduženosti i neizvršenja ugovornih obaveza po kreditima, prije svega po gotovinskim, do kojeg bi moglo doći u eventualnoj silaznoj fazi poslovnog ciklusa, odnosno u slučaju rasta nezaposlenosti i/ili smanjenja zarada”, objasnio je Žugić.

Ovu godinu obilježio stabilan rast svih značajnih bilansnih pozicija

Kada je u pitanju stanje u bankarskom sektoru, Žugić je saopštio da je ovu godinu obilježio stabilan rast svih značajnih bilansnih pozicija, održavanje visokog nivoa likvidnosti, unapređenje adekvatnosti kapitala i dalje smanjenje nekvalitetnih kredita.

“Kao rezultat ovakvih trendova, danas imamo stabilan i siguran bankarski sistem, bez sistemskih ranjivosti. Potvrdu o ovome uskoro očekujemo i od međunarodnih monetarnih institucija. I u narednoj godini očekujemo nastavak pozitivnih trendova”, rekao je Žugić.

On je najavio da će CBCG, tokom naredne godine, sprovesti nezavisnu procjenu kvaliteta aktive (AQR) svih banaka.

“U zavisnosti od rezultata, pojedine banke će se možda suočiti sa potrebom da eventualno dodatno ojačaju svoju poziciju kapitala”, ocijenio je Žugić.

Govoreći o ranjivosti banaka, Žugić je saopštio da su u prethodnom periodu tri banke bile identifikovane kao ranjive.

U dvije banke je uveden stečaj, dok je treća napravila iskorak i unaprijedila poslovanje.

“Poboljšala je naplatu, smanjila nivo nekvalitetnih kredita, očuvala likvidnu poziciju i riješila značajan dio sudskih sporova koji su opterećivali njeno poslovanje. CBCG nastavlja da prati poslovanje te banke”, naveo je Žugić.

Na pitanje koje su ključne mjere zaštite koje treba aktivirati u slučaju da dođe do eskalacije rizika na koje Crna Gora ne može da utiče, Žugić je odgovorio da ne očekuju nikakvu veću eskalaciju rizika na koje država ne bi mogla uticati.

“Neophodno je nastaviti sa sprovođenjem mjera fiskalne konsolidacije koje su već dale pozitivne rezultate, a čija će dalja primjena doprinijeti jačanju održivosti javnih finansija. Takođe, svi bankarski indikatori u ovom trenutku imaju istorijski najpovoljnije vrijednosti, a najbolja zaštita protiv krize su visok kapital i visoka likvidnost”, zaključio je Žugić.

SIMONOVIĆ ZA PORTAL

Ova godina bila je dobra za crnogorski sport, a možemo biti ponosni na dobru organizaciju Igara malih zemalja Evrope, kazao je, u razgovoru za Portal RTCG, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović.

Simonović je istakao da Crna Gora sa tek nešto više od 600 hiljada stanovnika, ima šest nacionalnih selekcija na velikim takmičenjima. Košarkaška reprezentacija debitovala je na Mundobasketu, dok su košarkašice igrale na Eurobasketu. Prvi put na najvećoj sceni bili su i odbojkaši, koji su učestvovali na šampionatu Evrope, a vaterpolisti su standardno bili dio Svjetskog prvenstva. Takođe, rukometašice su učestvovale na planetarnom šampionatu, a rukometaši u januaru idu na Evropsko prvenstvo.

“Mnogo je to za malu zemlju kao što je Crna Gora, ma šta se desilo na tim takmičenjima. Od toga ne možemo pobjeći, iako mnoge možda nervira kad ističemo da imamo malu bazu, ali to je činjenica. Često puta u komunikaciji sa strancima čujemo da ne vjeruju koliko stanovnika ima Crna Gora, a koje rezultate ostvaruje”, naglasio je Simonović, s razlogom nakon spomenutuh uspjeha.

U pojedinačnoj konkurenciji, karatista Mario Hodžić koji je osvojio srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u Gvadalahari i Evropskim igrama u Minsku, obilježio je godinu za nama.

“Bilo je i drugih sjajnih rezultata. Džudistkinja Jovana Peković je osvojila zlatno na Evropskom prvenstvu za mlađe seniore. Iako je to u uzrastu mlađih seniora i nije prepoznato kao olimpijska norma ili nešto što bi donijelo bodove za olimpijske igre, mislim da je to fantastičan rezultat i mislim da je to najava jednom budućeg dobrog rezultata djevojke koja ima puno talenta”, istakao je Simonović.

Nije želio da zaboravi pomenuti i dvoje mladih sportista, karatistu Bojana Boškovića i bokserku Bojana Gojković. “Gojkovićka je drugi, a Bošković već treći put najbolji mladi sportista, što govori o njihovom kvalitetu i posvećenosti”, naveo je predsjednik COK-a.

Crna Gora spremna za organizaciju većih takmičenja

Simonović je ponosan što je Crna Gora ove godine bila domaćin Igara malih zemalja Evrope (IMZE), najvećeg multi-sportskog takmičenja ikada organizovanog u našoj zemlji.

“Nije bilo velikih propusta, to je utisak svih učesnika. Zahvalan sam svima koji su učestvovali u organizaciji i doprinijeli da Igre uspiju. To nije bio samo posao COK-a”, kazao je predsjednik COK-a.

To je bila prilika da nacionalni komitet svoj rad uporedi sa radovima drugih, sličnih manifestacija koje su u ovoj godine održane pod pokroviteljstvom MOK-a i EOK-a.

“Bilo je krajnje vrijeme da COK i Crna Gora organizuju jednu takvu vrstu takmičenja. Mislim da smo položili ispit”, ocijenio je Simonović.

Nakon ovih Igara COK ima još veću podršku olimpijske porodice, a Simonović smatra da su sada stasali da organizuju druga veća takmičenja, poput Mediteranskih igara ili Igara na pijesku.

“U olimpijskim krugovima čuje da je Crna Gora spremna za neko još veće takmičenje i mislim da bi u ovom trenutku vrlo lako mogli dobiti organizacuju nekog takmičenja”, kazao nam je Simonović.

Međutim, cijeni da još uvijek nije vrijeme za to.

“Da budem iskren, sačekao bih. Treba sabrati još utiske, vidjeti na koji način to u budućnosti raditi. Treba odabrati vrijeme i mjesto za tu priču i uključiti mnogo veći broj ljudi”, naveo je Simonović.

Legat Igara – bolja sportska infrastruktura

Organizacija Igara bila je značajna za izgradnju sportske infrastrukture i u tom segmentu potrošeno je oko pola miliona eura.

Napravljena je nova atletska staza u Baru koja će biti sertifikovana za takmičenja na bilo kom nivou, a kasnije je uloženo u kompletan stadion.

Pored toga, urađeno je strelište u Markovićima za pokretne mete, tzv. glinene golubove, i rekonstruisani su teniski tereni u Budvi.

Budva je takođe dobila dva olimpjska terena za odbojku na pijesku, a Sportski centar Župa u Tivtu je dobio novu rasvjetu i sada može da odgovori zahtjevima vrhunskih turnira.

Pomoć sportistima pred Olimpijske igre neće izostati

Nakon što su uspješno obavili zadatak domaćina ove godine, sada je sve podređeno Olimpijskim igrama koje su na programu narednog ljeta.

Igre u Japanu biće četvrte za Crnu Goru od obnove nezavisnosti. Na prošlim Igrama u Rio de Žaneiru našu zemlju je predstavljalo 34 sportista u 7 sportova, od čega dva kolektivna (rukomet i vaterpolo).

Još nemamo plasiranih takmičara sa olimpijskom normom, a Simonović se nada olimpijski tim biti brojan makar kao u Brazilu.

“Već imamo značajno iskustvo kada je odlazak na Olimpijske igre u pitanju. Mi smo pripreme za Tokio počeli praktično nakon završetka Igara u Rio de Žaneiru”, navodi predsjednik COK-a.

Delegacija COK-a posjetila je glavni grad Japana prije 30-ak dana i tamo imali niz sastanaka u vezi sa aktivnostima na projektu “Tokio 2020”.

“Posjeta Tokiju bila je prilika da se sastanemo sa ljudima koji će biti u organizacij, sa školama koji će pratiti crnogorski olimpijski tim. Sa Japanskim olimpijskim komitetom smo potpisali memorandum o saradnji koji će nam omogućiti razne mogućnosti”, kazao nam je Simonović.

Poručio je da naši sportisti mogu da računaju na podršku COK-a.

“Izdvojićemo potrebna sredstva za kvalitetnu pripremu sportista. Svima koji su u kombinaciji za odlazak na OI, bilo u ekipnim ili pojedinačnim sportovima, omogućićemo najkvalitetnije moguće pripreme za učešća na kvalifikacionim turnirima koji donose bodove za Tokio”, istakao je Simonović.

COK je dodijelio olimpijske stipendije u pojedinačnoj konkurenciji, a za reprezentacije će obezbijediti grantove.

“Najveći dio obaveza u kvalifikacijama završava se aprilu, kada ćemo jasno znati ko su sportisti na koje računamo za Tokio”, kazao je Simonović i zaključio da u sport treba uložiti, a onda sačekati rezultate, a na obratno.

Hodžić zaslužio nagradu, savezi predlažu kandidate

U tradicionalnom izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta, karatista Mario Hodžić izabran je za najboljeg sportistu Crne Gore u 2019. godini. Zasluženo, smatra Simonović.

“Već treći put je bio u konkurenciji i najbliži je bio tom izboru. Sačuvao nam je obraz na Evropskim igrama u Minsku, donijevši nam jedinu medalju sa tog takmičenja. Nije lako osvojiti medalju na Evropskim igrama i neće se to tako često dešavati. I ovoga puta je bilo teško. Istina, ukupno, imali smo dobar nastup u Minsku, ali jedini je Hodžić uspio da osvoji medalju, i to srebrnu”, naglasio je prvi čovjek COK-a.

Karatista Omladinca je dobio najviše glasova posjetilaca sajta COK-a i predstavnika nacionalnih saveza, članova Skupštine krovne sportske asocijacije.

“Bilo je sjajnih sportista u konkurenciji, to je bio izbor saveza i građana, pošto je bilo omogućeno glasanje na sajtu COK-a. Savezi kandiduju sportiste za nagradu, pa ako nekoga ne predlože, ne možemo ga ni izabrati”, ističe Simonović.

Raduje ga što je prestižna nagrada otišla u ruke karatiste, jer, kako kaže, taj sport ne zaslužuje tretman kakav ime u posljednje vrijeme.

“Karate je i vještina i sport. Predsjednik Olimpijskog komiteta Japana kaže da je karate religija, ja bih rekao da je karate, na neki način, životna filozofija. Karate je osnova za mnoge druge sportove i zaslužuje mnogo veću pažnju i poštovanje”, kazao nam je Simonović, uz ocjenu da će u Tokiju biti žestoka konkurencija u tom sportu i da će biti teško napraviti veći uspjeh.

Ozren Zogović

NAUČNICI UOČILI

Naučnici su uočili crvenu mrlju u blizini Novog Zelanda, koja je veća od Teksasa. Satelitski snimci južnog dijela Tihog okeana pokazale su da se istočno od Novog Zelanda nalazi veliko područje neuobičajeno toplog okeana, prenio je CNN.

Još jedan problem prouzrokovan klimatskim promjenama pogodio je živi svijet. Sa porastom temperature događa se i velika promjena u okeanima koja prijeti opstanku brojnih vrsta.

Temperatura vode je oko pet stepeni Celzijusovih viša od prosjeka za ovo doba godine u tom području, kaže Džejms Renvik, profesor i dekan fakulteta za geografiju Univerziteta Viktorija u Velingtonu.

“Vruća” tačka na površini Tihog okeana može da se uoči iz svemira i najveće je natprosječno toplo vodeno područje na Zemlji u ovom trenutku. Radi se o površini od oko milion kvadratnih kilometara, većoj od države Teksas.

“Na površini okeana nema tako vrtoglavih varijacija”, kazao je Renvik, i dodao da je već i jedan stepen Celzijusovih puno, a da je “pet ogromna stvar”.

Veoma rijetko se uočava taj fenomen na tako velikoj površini, ali naučnici kažu da će zahvaljujući globalnom zagrijavanju postajati sve češći.

“Površina okeana radi ono što joj vazduh iznad kaže”, pojašnjava Renvik.

“To je područje primilo mnogo sunčevog zračenja, a nije bilo zapadnih vjetrova koji bi te tople mase oduvali. Zagrejano područje se vidi kao velika crvena mrlja na satelitskim snimcima”, dodao je Renvik.

Ističe i da je istočno od tog neuobičajeno toplog područja – neuobičajeno hladno područje koje je tri stepena Celzijusovih hladnije od prosjeka za ovo doba godine.

Naučnici ne znaju koliko se u morsku dubinu spušta to toplo područje, ali Renvik procjenjuje da se ne radi o više od dvadesetak metara jer je, kako naglašava, potrebna ogromna energija da se zagrije tolika vodena masa tokom nekoliko nedjelja.

Prije nekoliko mjeseci naučnici su uočili sličnu toplu vodenu masu uz Aljasku i tada su to pripisali otapanju arktičkog leda.

Takva područja neuobičajenih zatopljavanja površinskih voda okeana u prošlosti su izazivala pomor morskih životinja, propadanje korala i algi na dnu mora.

Prema nedavnom istraživanju od 1925. do 2016. godine zabilježen je porast od 54 odsto broja vodenih toplih talasa koji se bilježe svake godine.

Od 1982. do 2016. godine naučnici su zabilježili alarmantni porast od 82 odsto broja dana s “vrućom” površinom okeana.

NAUČNICI UOČILI

Naučnici su uočili crvenu mrlju u blizini Novog Zelanda, koja je veća od Teksasa. Satelitski snimci južnog dijela Tihog okeana pokazale su da se istočno od Novog Zelanda nalazi veliko područje neuobičajeno toplog okeana, prenio je CNN.

Još jedan problem prouzrokovan klimatskim promjenama pogodio je živi svijet. Sa porastom temperature događa se i velika promjena u okeanima koja prijeti opstanku brojnih vrsta.

Temperatura vode je oko pet stepeni Celzijusovih viša od prosjeka za ovo doba godine u tom području, kaže Džejms Renvik, profesor i dekan fakulteta za geografiju Univerziteta Viktorija u Velingtonu.

“Vruća” tačka na površini Tihog okeana može da se uoči iz svemira i najveće je natprosječno toplo vodeno područje na Zemlji u ovom trenutku. Radi se o površini od oko milion kvadratnih kilometara, većoj od države Teksas.

“Na površini okeana nema tako vrtoglavih varijacija”, kazao je Renvik, i dodao da je već i jedan stepen Celzijusovih puno, a da je “pet ogromna stvar”.

Veoma rijetko se uočava taj fenomen na tako velikoj površini, ali naučnici kažu da će zahvaljujući globalnom zagrijavanju postajati sve češći.

“Površina okeana radi ono što joj vazduh iznad kaže”, pojašnjava Renvik.

“To je područje primilo mnogo sunčevog zračenja, a nije bilo zapadnih vjetrova koji bi te tople mase oduvali. Zagrejano područje se vidi kao velika crvena mrlja na satelitskim snimcima”, dodao je Renvik.

Ističe i da je istočno od tog neuobičajeno toplog područja – neuobičajeno hladno područje koje je tri stepena Celzijusovih hladnije od prosjeka za ovo doba godine.

Naučnici ne znaju koliko se u morsku dubinu spušta to toplo područje, ali Renvik procjenjuje da se ne radi o više od dvadesetak metara jer je, kako naglašava, potrebna ogromna energija da se zagrije tolika vodena masa tokom nekoliko nedjelja.

Prije nekoliko mjeseci naučnici su uočili sličnu toplu vodenu masu uz Aljasku i tada su to pripisali otapanju arktičkog leda.

Takva područja neuobičajenih zatopljavanja površinskih voda okeana u prošlosti su izazivala pomor morskih životinja, propadanje korala i algi na dnu mora.

Prema nedavnom istraživanju od 1925. do 2016. godine zabilježen je porast od 54 odsto broja vodenih toplih talasa koji se bilježe svake godine.

Od 1982. do 2016. godine naučnici su zabilježili alarmantni porast od 82 odsto broja dana s “vrućom” površinom okeana.

TREĆA POBJEDA

Košarkaši Mega Bemaksa pobijedili su večeras na svom terenu ekipu FMP-a sa 95:91, u utakmici 13. kola ABA lige.

Mega je poslije treće pobjede od početka šampionata i dalje posljednja na tabeli regionalnog takmičenja, dok je FMP četvrti sa skorom 8/5.

Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Marko Simonović sa 26 poena, Kendrik Peri je dodao 18, dok su Blaž Mesiček i Nikola Mišković ubacili po 12 poena. U redovima kluba iz Železnika najbolji je bio Aleksa Radanov sa 17 poena, dok je Stefan Pot postigao 14.

U narednom kolu FMP dočekuje Cibonu, a Mega gostuje Zadru.

NEODIGRANI MEČ U “MORAČI”

Košarkaška ABA liga saopštila je večeras da će javnost biti blagovremeno obaviještena o narednim potezima koje će liga preduzeti u vezi sa neodigranom utakmicom Budućnosti i Crvene zvezde.

“Utakmica 13. kola ABA lige između Budućnosti i Crvene zvezde, zakazana za 30. decembar, nije odigrana u ranije zakazanom terminu jer se ekipa Crvene zvezde nije pojavila na parketu hale ‘Morača’. O svim daljim koracima ABA lige u vezi sa ovim slučajem javnost će biti blagovremeno obaviještena”, navodi se u saopštenju ABA lige.

Današnji meč u “Morači” nije odigran pošto crveno-beli nisu doputovali u Podgoricu.

Iz Zvezde su ranije tražili da utakmica bude odložena zbog nestabilne političke situacije u Crnoj Gori poslije usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, što nije prihvaćeno.

Košarkaši Budućnosti su izašli na parket “Morače”, sačekali su 15 minuta, koliko je predviđeno pravilima, nakon čega su sudije konstatovale da se utakmica neće igrati.

Po pravilima, utakmica bi trebalo da bude registrovana rezultatom 20:0 za Budućnost.

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

U Crnoj Gori ove sedmice je oko 37,74 hiljade nezaposlenih, neznatno manje nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

Stopa nezaposlenosti, prema izvještaju ZZZ, porasla je sa prošlosedmičnih 16,29 odsto na 16,27 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od početka godine evidentirao 13,21 hiljadu novozaposlenih.

Od početka godine oglašeno je 32,19 hiljada slobodnih radnih mjesta.

ZAEV

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev izjavio je da je suština ideje o “malom Šengenu” u ostvarivanju četiri slobode EU – slobodnog kretanja ljudi, proizvoda, usluga i kapitala na Zapadnom Balkanu i ocijenio da takva inicijativa ubrzava integraciju regiona u Uniju.

“U naš region moramo da uvedemo evropske principe saradnje i funkcionisanja. Moramo da donesemo Evropu na Balkan u svaku od naših zemalja. To je dio našeg domaćeg zadatka za integraciju u EU”, rekao je Zaev u intervjuu za Dojče vele.

Na kritike da u regionu već postoje Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) i Berlinski proces, Zaev navodi da postoji suštinska razlika, jer su ti procesi “podstaknuti i nadgledani od nekih članica EU”, dok je “mali Šengen” “autentična i neposredna inicijativa” tri zemlje Zapadnog Balkana.

“Ovo je autentičan proces naše zemlje, Albanije i Srbije, a nadamo se da će mu se priključiti i druge zemlje regiona”, rekao je Zaev.

Zaev, lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije, neće biti premijer od petka, 3. januara, kada bi trebalo da se obrazuje prelazna vlada, sa glavnim zadatkom da pripremi izbore za 12. april.

Lider socijaldemokrata odlučio se za vanredne izbore pošto je EU u oktobru, najviše zbog protivljenja Francuske, još jednom odložila početak pregovora sa Skopljem o članstvu u Uniji, što je bilo jedno od ključnih obećanja Zaeva.

Zaev navodi da je bio “skrhan i smožden” kada Skoplje nije dobilo datum za početak pregovora s EU, uprkos postizanju Prespanskog sporazuma s Grčkom, koji je Sjevernoj Makedoniji otvorio vrata članstva u EU i NATO, poslije višedecenijske blokade od Atine.

“Bio sam skrhan i smožden jer je cio taj period bio obilježen superlativima na naš račun. Bili smo najbolji primjer u Jugoistočnoj Evropi, svjetski lideri su započinjali i završavali govore pominjanjem Prespanskog sporazuma”, kazao je Zaev.

On nije dao konkretan odgovor na pitanje kada bi moglo da se očekuje otvaranje pregovora, podsjetivši da takva odluka može da bude donijeta na samitima EU u martu, junu ili oktobru.

“Očekujem tu odluku uskoro, to je i razlog zašto sam odlučio da idemo na izbore”, naveo je Zaev.

Zaev je kazao da je zadovoljan urađenim u prethodne 2,5 godine koliko je bio na čelu vlade.

“Riješena su istorijska pitanja, ubrzane integracije, postajemo članica NATO, uskoro očekujemo datum početka pregovora sa EU, pokrenuli smo ekonomiju”, rekao je sjevernomakedonski premijer i dodao da “problem ostaje pravosudni sistem”.

“INTER BOLJI OD JUVEA”

Bivši italijanski fudbaler Antonio Kasano je izjavio da je Inter trenutno bolja ekipa od Juventusa.

“Govorim vam već od kraja augusta da će Inter osvojiti Skudeto ove sezone”, kazao je Kasano novinarima u Italiji.

Napomenuo je takođe da je trener Intera Antonio Konte neko ko uvijek u tim sa sobom donese dodatnih 15-20 bodova.

“On je sigurno trener svjetske klase koji jednostavno upali vatru u svojim igračima i odlično ih motiviše“, rekao je Kasano, dodajući kako cijeloj igri Intera u velikoj mjeri doprinosi i sjajni napadač Romelu Lukaku za kojeg je kazao da nije previše vjerovao da će se dobro prilagoditi italijanskom fudbalu.

Dodao je takođe kako vjeruje da će Inter ove godine biti prvak ponajviše što Juventus vodi trener Mauricio Sari kojim nije previše oduševljen.

“Sari je možda uradio neke dobre stvari ranijih godina, ali je isto tako i činjenica da je prije toga radio u Seriji B i C. Mislim da je samo prosječan trener“, kazao je Kasano koji je nekada i sam igrao za Inter, a 2017. se oprostio od aktivnog igranja fudbala.

Istakao je i da je najveći problem s ekipom Juventusa što samo želi da pobijedi pod svaku cijenu, a ne da igra lijep i atraktivan fudbal.

Lider Serie A je Inter s 42 boda, koliko ima i drugoplasirani Juventus, treći je Lacio s 36, a Roma sljedeća s 35 bodova.

  • Danas Prvomajska svečana akademija
    on 30/04/2025 at 07:00

    Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće danas Prvomajsku svečanu akademiju, povodom Međunarodnog praznika rada, piše Mina business.

  • Najmanje 15 mrtvih u požaru u hotelu u Indiji
    on 30/04/2025 at 06:48

    Najmanje 15 ljudi je poginulo u požaru u hotelu u Kalkuti, na sjeveroistoku Indije, saopštila je danas tamošnja policija.

  • Stejt department: SAD će se povući kao posrednik ako ne bude napretka između Rusije i Ukrajine
    on 30/04/2025 at 06:40

    Američki Stejt department upozorio je danas da će odustati od posredovanja u diplomatskim naporima za okončanje rata u Ukrajini ako se ne postigne napredak.

  • Veoma dobar kvalitet vazduha u crnogorskim gradovima
    on 30/04/2025 at 06:33

    Prema podacima sa sajta Vazduh.me kvalitet vazduha u svim gradovima Crne Gore je veoma dobar.

  • Nemanja Popović, najmlađi doktor ekonomskih nauka u Crnoj Gori: Želim da budem koristan
    on 30/04/2025 at 06:25

    Nemanja Popović, rođen 1998. godine u Podgorici, angažovan kao saradnik u nastavi na blizu 10 predmeta u oblasti makroekonomije. Autor je više naučnih radova, redovno učestvuje na međunarodnim konferencijama, osnivač alumni kluba ekonomskog fakulteta, a ujedno je i najmlađi doktor ekonomskih nauka u Crnoj Gori.

  • Argentina skinula oznaku tajnosti sa više od 1.850 dokumenata o nacistima
    on 30/04/2025 at 06:15

    Vlasti Argentine su objelodanile više od 1.850 dokumenata sakupljenih u sedam fajlova o nacističkim aktivnostima u toj zemlji nakon završetka Drugog svjetskog rata, koji sadrže i informacije o Adolfu Ajhmanu i Jozefu Mengeleu, objavljeno je na zvaničnoj veb stranici argentinske vlade.

  • Upozorenje za proizvode kozmetičkog brenda koji se nalazi na rafovima u CG
    on 30/04/2025 at 05:55

    Rapex sistem za brzu razmjenu informacija o nebezbjednim proizvodima koji su stavljeni na jedinstveno tržište EU izdao je upozorenje o neispravnosti nekoliko proizvoda poznatog kozmetičkog brenda. 

  • Propao još jedan tender za završetak zaoblilaznice oko Rožaja
    on 30/04/2025 at 05:47

    Ni nova cijena od 14,5 miliona eura sa PDV nije bila dovoljna motivacija za građevinske firme da se jave na tender za završetak radova za zaoblilaznici oko Rožaja.

  • Fond za manjine pola godine bez direktora
    on 30/04/2025 at 05:38

    Više od pola godine nakon što je raspisan javni konkurs za izbor direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, postupak imenovanja još nije sproveden. Direktor Uprave za ljudske resurse Agron M. Camaj kazao je za Portal RTCG da je lista kandidata koji ispunjavaju uslove spremna, ali da se čeka da Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava predloži termin za provjeru kandidata i imenuje svog predstavnika u komisiji. S druge strane, ministar Fatmir Đeka kaže da prvi predloženi termin nije odgovarao Upravi, te da je naredni predloženi termin 8. maj. On je otkrio da su na listi dva kandidata. Predsjednik UO Fonda za manjine Đorđe Brujić tvrdi da u procesu izbora direktora nema političke opstrukcije.

  • Sunčano, do 27 stepeni
    on 30/04/2025 at 05:35

    U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura iznosiće 27 stepeni.

  • "Državljanstvo dodjeljivati na osnovu stručnih referenci"
    on 30/04/2025 at 05:30

    Praksa dodjele crnogorskog državljanstva od strane institucija, u obliku u kome je do sada postojala, ne bi nikako više trebalo da se primjenjuje, smatraju sagovornici Radija Crne Gore (RCG). Predlažu da se za državljanstvo ubuduće daje na osnovu stručnih referenci. Vlada će, kako je najavio premijer Milojko Spajić, preispitati dosadašnje odluke o davanju crnogorskog pasoša.

  • Adžović: Jačanje strateške saradnje između Crne Gore i Mađarske
    on 29/04/2025 at 18:30

    Crna Gora i Mađarska jačaće međusobnu saradnju, posebno u oblasti zaključenja međudržavnih sporazuma, digitalizacije i infrastrukture, poručeno je na sastanku ministarke javnih radova Majde Adžović i ambasadora Mađarske Jožefa Neđešija.

  • Mandić u Španiji: Nije nerealno da CG postane članica EU do 2028. godine
    on 29/04/2025 at 17:20

    Nije nerealno očekivanje Crne Gore da nakon zatvaranja poglavlja dobijemo podršku država članica i 2028. godine postanemo prva naredna punopravna članica EU, saopštio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić pred članovima Odbora za inostrane poslove Senata Kraljevine Španije.

  • Milatović: Poslanici da budu odgovorni prema državnim interesima
    on 29/04/2025 at 17:19

    Crnogorski predsjednik Jakov Milatović pozvao je poslanike da, prilikom ponovnog odlučivanja o Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, budu odgovorni prema državnim interesima Crne Gore.

  • Milatović: Pridruživanje Crne Gore Inicijativi Tri mora korak bliže ka članstvu u EU
    on 29/04/2025 at 15:47

    Predsjednik države Jakov Milatović poručio je da Crna Gora kroz saradnju u porodicu Tri mora može ojačati strateški značaj regiona, unaprijediti kvalitet života građana i osigurati trajni mir i prosperitet na Zapadnom Balkanu.

  • Državljani Rumunije u Crnoj Gori u prostorijama ambasade glasaće na predsjedničkim izborima
    on 29/04/2025 at 14:45

    Povodom prvog kruga predsjedničkih izbora, Ambasada Rumunije u Crnoj Gori organizovaće biračko mjesto broj 677 u prostorijama Konzularnog odjeljenja, na adresi I Proleterske br. 5 u Podgorici, saopšteno je iz Ambasade. Rumunski državljani moći će da glasaju od 2. do 5. maja u Podgorici.

  • Milatović u razgovoru sa Al Nahjanom pojasnio zašto je vratio Sporazum Skupštini
    on 29/04/2025 at 12:36

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović razgovarao je danas sa ministrom vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeikom Abdulahom bin Zajed Al Nahjanom i upoznao ga sa razlozima vraćanja Skupštini Crne Gore Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade UAE.

  • Ne žure sa zakonima o Vladi i Skupštini
    on 29/04/2025 at 12:16

    Iako se najavljuje već pet godina, Crna Gora još nema zakone o Vladi i Skupštini. Ministar javne uprave Maraš Dukaj ponovio je za naš Radio da je Zakon o Vladi poslat na mišljenje Evropskoj i Venecijanskoj komisiji. Dokle se stiglo sa Zakonom o Skupštini nijesmo uspjeli da saznamo. Politikolog Miloš Perović smatra da se ni sadašnjoj kao ni prethodnim vlastima ne žuri sa usvajanjem tih zakona jer im, kako je kazao, očigledno odgovaraju pravne praznine za svoje partijske, a nerijetko, i lične interese.

  • Đurović: Mandić najbolji reprezent Crne Gore, što i potvrđuju izjave zvaničnika EU
    on 29/04/2025 at 12:02

    Šef Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Mediterana - PAM Dejan Đurović poručio je da predsjednik Skupštine Andrija Mandić najbolji reprezent Crne Gore, što se, kako navodi, vidi u mnogim izjavama zvaničnika zemalja koje je posjetio, a posebno predstavnika Evropske unije (EU).

  • "Reformu lokalnih izbora sprovesti bez obzira na to što o njoj misle partije"
    on 29/04/2025 at 10:37

    Reforma izbornog sistema u Crnoj Gori je neophodna bez obzira šta o tome misli bilo koja stranka ili koalicija, Evropska unija je vidi kao jedan od prioriteta, a inicijativa o promjenama u izborima na lokalnom nivou došla je u dobrom momentu i sada je vrijeme da se radi. To je poruka sa otvaranja konferencije „Više izbora za građane, više odgovornosti za vlast“, koju su organizovalii Ministarstvo javne uprave (MJU) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).